S Damirom Marjanovićem uvijek je lako pronaći temu za razgovor. Jedan od omiljenih sarajevskih profesora rado će proćaskati o fudbalu, o gradu Sarajevu, u svakoj aktuelnoj temi, politici...
Ali, uvijek će ipak najradije pričati o struci, nauci. Priznaje da se tamo ipak najbolje snalazi premda nisu rijetki ni oni koji smatraju da je za kratko vrijeme na političkoj sceni napravio nešto. Neki za mnogo više dana u kancelariji, nisu uradili ništa.
S profesorom Marjanovićem razgovarali smo o prestižnom kongresu iz forenzičke genetike koji će se održati naredne sedmice, ali i o standardnim postizbornim dogovorima, pregovorima, koalicijama, svađama.
Radiosarajevo.ba: Profesore Marjanoviću, naredne sedmice održava se prestižni internacionalni kongres iz forenzične genetike, molekularne antropologije i personalizirane medicine (9th ISABS konferencija). Vi ste jedan od pozvanih predavača na tom kongresu. Da li biste bili ljubazni da nam kažete nešto više o tome?
Marjanović: U pravu ste. Dakle naredne sedmice na Braču održava se konferencija na kojoj će prisustvovati preko 60 pozvanih predavača i skoro 500 ostalih učesnika iz 40 zemalja širom svijeta. Uistinu je velika čast i zadovoljstvo biti dio toga tima, a posebno ako se uzmu u obzir ko će sve biti tu. Naime, svi vrhunski svjetski stručnjaci iz oblasti forenzične genetike, molekularne antropologije i personalizirane medicine biti će naredne sedmice na Braču i prezentirat će najnovija dostignuća iz ovih uistinu zanimljivih i izuzetno dinamičnih znanstvenih disciplina. O značaju ovoga skupa dovoljno govori i činjenica da će centralno predavanje održati i nobelovac Robert Huber, koji će tako predvoditi plejadu vodećih svjetskih znanstvenika na ovom znanstvenom skupu, poput uvaženog kolege Primorca, Kaysera, Hollanda, Budowlea i mnogih mnogih drugih.
Identificirani skeletni ostaci žrtava iz perioda Drugoga svjetskoga rata na području općine Ljubuški
Stoga, da se ne lažemo, lijep je osjećaj da je rad našega tima prepoznat kao nešto interesantno za ostatak svjetske znanstvene zajednice i kao iskustvo uz kojega bi mlađe kolege, ali i one nešto starije, mogle nešto novo naučiti. S druge strane izuzetno sam sretan što se jedna bosanskohercegovačka znanstvena i edukativna institucija pojavljuje kao koorganizator ove prestižne znanstvene manifestacije. Naime Internacionalni Burch Univerzitet je zajedno sa svjetski poznatim institucijama, kao što su ISABS, Mayo Klinika, PennState i George Washington Univerzitet, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, koorganizator ove konferencije i skoro 30 studenata s ovoga univerziteta imat će priliku aktivno sudjelovati na skupu.
Radiosarajevo.ba: Šta je to što ćete prezentirati na ovome skupu?
Radiosarajevo.ba: Šta je to što ćete prezentirati na ovome skupu?
Marjanović: U protekloj godini uz ogromne napore i zalaganja obitelji (tu posebno izdvajam gospodina Juru Lauca) te inicijalnu potporu lokalne zajednice, identificirani su skeletni ostaci žrtava iz perioda Drugoga svjetskoga rata na području općine Ljubuški. Sam proces DNK analize su realizirali zajedno bosanskohercegovački i hrvatski znanstvenici, a kao rezultat tih analiza šest skeletnih ostataka iz jedne od masovnih grobnica su skoro nakon sedam decenija dobili nazad svoja imena, a njihovi najbliži su dobili priliku da ih sahrane na način dostojan čovjeka. Ovim analizama smo pokazali da je proces identifikacije skeletnih ostatak još iz doba Drugoga svjetskoga rata moguć i da bi se, s obzirom na značaj ovoga procesa za sve članove obitelji i za lokalnu zajednicu, ovome problemu trebali pristupiti sistemski, i to brzo. Naime, sa svakim danom broj živih osoba koji bi mogli dati svoje uzorke, tačnije rodbine koja traži svoje najmilije se smanjuje, čime se smanjuje i mogućnost uspješne identifikacije tih žrtava. Znanstvenici ovoga regiona su posljednjih godina dokazali da je ovaj proces znanstveno moguć i sada je na državnim zvaničnicima da se odluče da li žele i mogu da se upuste u ovu misiju. Mi smo spremni na to.
Radiosarajevo.ba: Vezano za proces identificiranja žrtava rata u BiH 1992-1995, svjedoci smo određenih problema s kojima se susreće Komisija za nestale osobe, a samim tim i članovi obitelji nestalih osoba.
Marjanović: Ponekad, nažalost, imam osjećaj da pojedine vladajuće strukture u ovoj zemlji nisu ni svjesne o kakvoj i koliko bitnoj je misiji riječ. Neću pretjerati ako kažem da od 1995. godine pa sve do sada u moralnom, političkom, znanstvenom i svakom drugom kontekstu nije bilo važnije misije u Bosni i Hercegovini. Imao sam tu čast i priliku da s mnogim mladim kolegama i kolegicama učestvujem u ovome projektu od samoga početka, pa i danas, kada nisam direktno involviran u njega podržavam ga iz sveg srca, i kao znanstvenik, ali prije svega kao Bosanac (i Hercegovac ako mi dozvole moji zemljaci s juga). U ovome momentu dok mi pričamo djevojke i momci iz ICMP-a, mahom sve mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine rade odličan posao. Nažalost, iz razgovora s kolegama iz ICMP-a ali i s ljudima koji vode ovu organizaciju, može se zaključiti da su lokalni političari, zaokupljeni ispraznim prepucavanjima i stvaranjem imaginarnih, a ne rješavanjem stvarnih problema u našoj zemlji,jedan od bitnih kamena kočničara ovoga procesa.
Sramotno je da najveći, ako ne skoro i sav novac koji je potreban za ovu misiju dolazi od stranih investitora. Nažalost BiH kao država ulaže vrlo malo, skoro pa ništa u cijeli ovaj proces. Štoviše, u pojedinim slučajevima iz sitno političkih interesa uskraćuje se i politička potpora i koče se aktivnosti koje bi olakšale sam proces identifikacije. Stoga i ne čude najave da bi se pojedine strukture ICMP-a uskoro mogle preseliti izvan BiH. Ne smijem ni da pomislim šta bi značilo za sve nas, a posebno za rodbine nestalih osoba koje još uvijek traže svoje najmilije, da cijeli ICMP smanji obim svoje aktivnosti ili da bude primoran da ode iz BiH. Odgovornost za takvo što ne bi bila u internacionalnoj zajednici nego isključivo u BiH vlastima koje jednostavno moraju da urade sve da bi se misija ICMP-a nastavila u BiH. Ona je potrebna Bosni i Hercegovini, ali i mnogim drugim zemljama kojima bosanskohercegovački znanstvenici danas pomažu.Stoga, pozivam sve nadležne državne institucije da pruže svu pomoć, uključujući i onu materijalnu, te da omoguće nastavak procesa identifikacija žrtava.
"Nijedna stranka koja je makar i deklarativno lijevoga karaktera ne treba ulaziti u saveze sa strankama desne orijentacije."
Radiosarajevo.ba: I na kraju, nadam se da ne zamjerate, ali u razgovoru s Vama ne možemo izbjeći pitanje o trenutnoj političkoj situaciji u BiH. Kako komentirate posljednja zbivanja na svim nivoima i kakvo je Vaše mišljenje o onome što će se desiti u narednom periodu?
Marjanović: Mislim da se nije desilo ništa što nije bilo očekivano već prvoga dana objavljivanja imena novih „saveznika“. Naime od samoga početka je bilo logično da je ovakva koalicija u Federaciji partnerstvo politički suprotstavljenih tabora koji su u proteklom periodu više radili na međusobnim obračunima, podvaljivanjima i okrivljavanjima, a ne na programu zajedničkoga djelovanja koji su navodno potpisali. Već ranije sam rekao da sam mišljenja da su lideri Demokratske fronte, iz samo njima znanih razloga, brzopleto uvukli ovaj mladi pokret u nepotrebnu koaliciju sa svojim stvarnim političkim oponentima u kojoj jednostavno, i da su htjeli nešto promijeniti, nisu imali šanse.Izgovor da to moraju zbog izbornih rezultata i da njihovi glasači očekuju od njih po meni nije opravdan, jer sam siguran da su upravo mnogi glasali za DF ideju kao alternativu a ne kao suplement HDZ i SDA politici. Nažalost, na ovaj način je jedna dobra ideja uvaljana u blato svakodnevnog političkog spletkarenja i osobnih ambicija. Istupanje DF-a je bilo očekivano i daje kakvu takvu nadu da će se ovaj pokret, koji još uvijek ima potencijal, oporaviti od ove neuspjele epizode, te da će poraditi na izgradnji svoje unutarnje strukture i kadrovskih promjena na predstojećem kongresu, neophodnih za opstanak na političkoj sceni.
Zdrav razum mi govori da će se HDZ i SDA zdušno potruditi da ostanu na vlasti i tu imaju široku lepezu manjih stranaka desne orijentacije u kojima mogu tražiti spas. Iskreno se nadam da nijedna stranka koja je makar i deklarativno lijevoga karaktera neće više ulaziti u ovakve saveze sa strankama desne orijentacije kakve jesu HDZ i SDA, ako ništa onda ne bez ranije jasno definiranih i čvrsto garantiranih zajedničkih postizbornih intencija i modela djelovanja. Nadam se da je lekcija SDP-a iz prošloga mandata i DF-a iz ovih posljednjih nekoliko mjeseci naučena. Naime treba ih zabrinuti stavovi ljudi koji podržavaju lijevu opciju, a koji mogu biti sadržani u rečenici koju sam nedavno čuo od jednoga poznanika i koja kaže: Od ovih SDA i HDZ nisam ništa drugo ni očekivao, žao mi samo što se i DF pokvario. E sada je vrijeme da se dokaže da se lijeva opcija nije pokvarila, a to nije lako, ali jeste moguće.
Emir Aletić, Radiosarajevo.ba
Nema komentara:
Objavi komentar