Ovih dana su se različiti predstavnici Vlasti u BiH sastajali i istupali u javnost kako bi se utvrdilo kada će doći vakcine, zašto kasne isporuke i ko je kriv za to. Krivac zašto u BiH nije počela masovnija vakcinacija uglavnom je pronađen u COVAX-u, proizvođaču vakcina, nepostojanju zakona, strahu zbog afere ‘respiratori’… u svemu osim u samim vlastima koje tvrde da su, barem što se tiče Pfizerovih vakcina koje su trebale stići putem globalnog mehanizma COVAX, ispunile sve moguće uslove postavljene pred njih.
“Bosna i Hercegovina je naručila, platila i osigurala sve uvjete za prihvat cjepiva. Svi do sada postavljeni uvjeti su ispunjeni, a pred BiH se postavljaju novi zahtjevi proizvođača cjepiva što nas navodi na pomisao da se radi o kupnji vremena uslijed nedovoljne proizvodnje na globalnoj razini”, stoji u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH, koje je prije nekoliko dana primilo pismo iz Globalne alijanse za vakcine (GAVI) u kojem se navodi da BiH nije ispunila zahtjeve proizvođača Pfizer.
GAVI i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) između ostalih koordiniraju COVAX-om čija je svrha da se osiguraju vakcine i rasporede po cijelom svijetu, kako u globalnoj utrci ne bi bile zapostavljenje siromašne i zemlje u razvoju.
“U pismu se navodi da je proizvođač cjepiva Pfizer zatražio dodatne i izravne razgovore sa svim zemljama identificiranim za prijem cjepiva u prvom valu, a na temu dodatne kontrole uspostavljenih hladnih lanaca kao i pravno administrativnih procedura”, kažu iz Ministarstva.
Iryna Mazur koja je zadužena za odnose sa medijima ispred GAVI alijanse, za Al Jazeeru navodi da COVAX očekuje da glavni dio prve runde isporuka vakcine zemljama bude u martu, sa nekim ranijim isporuka onima koji su već ispunili kriterije objavljene u januaru.
“Više informacija o ovim prvim isporukama bit će iskomunicarne svim učesnicima i objavljene u narednim danima”, dodala je.
Ko je sve naručivao vakcinu
Bosna i Hercegovina, koja je putem COVAX mehanizma naručila i platila 1.232.000 doza vakcina koje bi se trebale postepeno izručivati, tako nije jedina zemlja kojoj je Pfizer tražio dodatne uslove. Mediji na Filipinima su na primjer izvijestili da je ova kompanija tražila od vlasti novi ugovor o odšteti zbog čega će isporuka kasniti, dok pojedini medijski izvještaji iz Južne Amerike govore, pozivajući se na povjerljive izvore, da je Pfizer dodatno tražio uslove koje druge kompanije nisu. Ipak, BiH je jedina zemlja koja je najavila, kako je to rekao predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, tužbu protiv COVAX-a ako ovaj međunarodni mehanizam probije rok za isporuku vakcina BiH.
Pored vakcina putem COVAX-a razmatrane su i druge mogućnosti. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković najavila je da će u BiH ovih dana stići 100.000 doza vackine AstraZenece putem mehanizma EU, odnosno IPA fondova, dok je Vlada Federacije BiH dala dozvolu premijeru Fadilu Novaliću da prihvati donaciju iz Srbije od 5.000 doza vakcine kompanije AstraZeneca. Prve doze ruske vakcine Sputnik V protiv COVID-19, njih oko 2.000, stigle su u bh. entitet Republiku Srpsku 1. februara, a vakcinacija je počela 12. februara.
Neki kantoni su pokušali nabaviti vakcinu, ali za sada nisu uspjeli. Zavod za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona ranije je rekao da će pokušati nabaviti ruske, komercijalne vakcine, međutim, kako je navedeno iz tog kantona, federalno Ministarstvo zdravstva odbilo je odobriti interventni uvoz vakcina. Kanton Sarajevo je prvo pokušao pregovarati sa Pfizerom, što nije uspjelo, dok je u petak ministar zdravstva rekao da sada trebaju stići vakcine AstraZenece, dok se još pregovora sa ruskim proizvođačima.
Strah zbog afere ‘respiratori’
Ovakva zbrka u naručivanju i pregovaranju o nabavci vakcina svih nivoa vlasti u BiH otvorila je mnoga pitanja.
Zašto FBiH nije uvezla vakcine kao RS? Kako se uopšte može uvesti vakcina u BiH i ko to sve može uraditi? Zašto direktna nabavka nije moguća? Koji zakoni to sprečavaju? Kako su pojedini Kantoni krenuli u nabavku (iako im to nije uspjelo)? Na sva ova pitanja različiti predstavnici vlasti daju različite odgovore.
Ako se uzme u obzir da su vakcine naručene preko COVAX-a dovoljne za 20 posto stanovništva, onda je jasno da će biti potrebni i drugi načini za nabavke doza potrebnih za ostale građane.
Vakcina u BiH može ući na dva načina – na osnovu dozvole za uvoz koju izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH ili na osnovu rješenja entitetskog ministarstva zdravlja gdje se registracija vakcine pokreće na zahtjev proizvođača ili njegovog pravnog zastupnika sa sjedištem u BiH.
Opozicija u BiH je upozoravala da Zakon o javnim nabavkama i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH ne dozvoljava direktnu državnu kupovinu vakcina, nego samo onu putem posrednika, u ovom slučaju veledrogerije. Iako je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija rekao da to nije tačno, u četvrtak je Predstavnički dom Parlamenta BiH po hitnom postupku usvojio izmjene ovih zakona da bi se omogućila direktna nabavka vakcina.
Sam član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je rekao da se veletrgovci “boje” nabavke zbog afere oko respiratora.
“Dolazili su glasovi veletrgovaca koji kažu: ‘Pa zašto bi se mi uključivali uopšte u to i zbog neke zarade, ne marže, neke provizije, koja je uobičajena i normalna kod ovakvih poslova, izlazili se nekom mogućem riziku napada ukupne javnosti i izgubili poslove koje inače redovno imamo, koji su nam komotni, koje obavljamo bez ikakvih problema’”, rekao je Džaferović, koji je također istaknuo da je razlog zašto kasne vakcine iz COVAX-a zato što su se pojavili “razni mešetari”.
Tegeltija je također rekao da “razumije strah koji se pojavio među pojedinim ljudima koji se bave nabavkama”, dok je ministrica Turković navela da je “očigledno da su druge zemlje bile mnogo agresivnije, a poslije priče o respiratorima malo ko bi imao hrabrosti da uđe u proces privatne nabavke i potpisivanje privatnih ugovora i svi su htjeli da bude perfektno administrativno razrađeno”.
Međutim, zašto bi se vlasti i posrednici bojali i imali strahove ako se nabavka provede transparentno i po zakonskim procedurama i zar to nisu trebali i ranije raditi? Stiče se dojam da su građani i društvo sami krivi što nema vakcina jer su kod prethodnih nabavki, kako je rekao Džaferović, postojali “napadi ukupne javnosti”, kao da se to desilo bez ikakvih razloga, zbog čega se stvorio strah.
U dva mjeseca vakcinisano 18 miliona ljudi
Nekadašnji koordinator cijepljenja i direktor Zavoda za javno zdravstvo u bivšoj Jugoslaviji, primarijus dr. Fahrudin Kulenović za Al Jazeeru ističe da je to “strašno” i katastrofalnim ocjenjuje kako vlasti BiH postupaju u pandemiji.
“Ovo je pokazalo svu bijedu u kojoj mi živimo. Pfizer jedva zna ko smo mi. Ja vjerujem da direktori Pfizera moraju dobro okrenuti globus da vide gdje je BiH. Ne znam kako oni kupuju vrijeme na nama. Vrijeđaju građane kao da nemamo mi pameti. Više od 50 godina se bavim vakcinama. Pfizer je svjetska firma koja decenijama pravi vakcine i sada oni žele baš na BiH da prevare nekoga, kupuju vrijeme na nama. To je smiješno.”
Kulenović koji je bio u timu stručnjaka koji su 70-tih godina prošlog stoljeća trebali organizovati vakcinaciju tokom epidemije velikih boginja u Jugoslaviji. Ističe da je za dva mjeseca bez problema vakcinisano 18 miliona ljudi.
“Niko nije išao da o tome govori u medijima, u novinama je spominjano, ali kao sažeti, kratki statički podaci. WHO nam je odao priznanje da smo to uradili u rekordnom roku i na perfektan način. Sve smo to uradili u tišini. Sada se na sve strane lupa, televizori trešte o tome. Ranije nije bilo moguće da neko iz vlasti izađe i govori o respiratorima i vakcinama. To je sve struka radila, nije se išlo na propagandu”, prepričava Kulenović.
Ističe da je ovdje evidentan uspjeh Srbije, gdje se “vakcine biraju kao kolači u slastičarni”. Također upozorava da vakcine putem COVAX-a za 20 posto stanovništva ni blizu neće biti dovoljne za kolektivni imunitet.
“Pa vlasti u jednoj opštenarodnoj nesreći varaju na respiratorima. Jedna malinarska firma kupuje respiratore, čovjeku su mogli prodati usisavač za prašinu, koliko se on razumije, jer respirator je vrlo sofisticiran uređaj. Odjednom su verificirani respiratori i to paralelno sa suđenjem. Stotine ljudi je umrlo za to vrijeme dok su respiratori bili u skladištima”, oštro kritikuje vlasti Kulenović.
Vakcinacija protiv COVID-a 19 u svijetu je počela u decembru. Prije nekoliko dana isporučene su prve vakcine putem COVAX-a kada je avion sa 600.000 vakcina AstraZenece i Univerziteta Oxford sletio u glavni grad Gane.
Zemlje u regiji, koje su se također pridružile COVAX-u i EU mehanizmu, su u manjem ili većem obimu započele vakcinaciju i to putem bilateralnih pregovora sa drugim državama ili direktnim pregovorima sa proizvođačima. Tako BiH ostaje na začelju kada je u pitanju zaštita građana od korona virusa.
