Bosna i Hercegovina mora poduzeti sve što je potrebno za članstvo u Evropskoj uniji, a to je da ispuni standarde i uvjete i da otvori svoje granice, a to znači ulazak i u drugu asocijaciju, u NATO pakt - zaključak je bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića na okruglom stolu "BiH 25 godina kasnije: Šta smo pripremili za budućnost", koji je održan danas u Sarajevu.
Okrugli sto organizirao je Studentski parlament Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (SPIUS) povodom Dana nezavisnosti BiH.
Osim bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, govornici na okruglom stolu bili su i bivši komandant Armije Republike BiH Nezim Halilović i direktor Centra za balkanske studije Mesut Idriz.
Diskusijom je obuhvaćen predratni period, proglašenje nezavisnosti, ratni period i perspektive za budućnost. Govornici su također poslali poruku onima koji planiraju podjelu BiH.
Mesić je prisustvom i svojim izjavama još jednom potvrdio svoj prijateljski pristup prema BiH.
- Oduvijek sam zastupao mišljenje da BiH mora opstati i radi sebe, regije, Evrope, ali i svijeta. Hrvatima iz BiH sam uvijek slao poruku da je njihova domovina BiH, a njihov glavni grad Sarajevo te da svoju sreću i zadovoljstvo traže u BiH, a svoju politiku kreiraju u Sarajevu. Neki su se ljutili na mene, ali ja sam i nakon toga dobio izbore, što znači da narod ipak shvata o čemu se radi - kazao je.
Bivši komandant Armije Republike BiH Nezim ef. Halilović podsjetio je da se BiH odbranila od daleko moćnijeg agresora i izrazio nadu da će svi jednoga dana konačno shvatiti da je BiH njihova država.
Direktor Centra za balkanske studije rekao je da je Sarajevo primjer par excellence suživota te da je to primjer koji možemo pokazati čitavom svijetu, ne samo Evropi.
Predsjednik SPIUS-a i moderator okruglog stola Ismail Ćidić naglasio je važnost sjećanja na događaje koji su doveli do nezavisnosti BiH i kazao da je obaveza svih, a pogotovo mladih ljudi, da uče o historiji svoje države, saopćeno je iz SPIUS-a.
Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) pri Vijeću Evrope objavit će danas treći izvještaj o Bosni i Hercegovini u kome se analiziraju najnovija dešavanja i neriješena pitanja poput segregacije u obrazovanju i neprovođenja presuda Suda za ljudska prava, ali se i nude preporuke za vlasti.
U izvještaju je pozdravljena činjenica da politički predstavnici osuđuju napade na povratnike, a pozitivnim je ocijenjeno da je Strategija za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma o pravima povratnika revidirana, pri čemu se veća pažnja posvećuje pomoći za stambeno zbrinjavanje, infrastrukturu i zapošljavanje.
Kako bi se smanjio stepen međuetničke diskriminacije i krivičnih djela počinjenih iz mržnje s kojima se zemlja još uvijek suočava, vlasti su organizirale obuke za sudije, tužioce i policijske službenike na temu primjene Zakona o zabrani diskriminacije i borbe protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje.
U izvještaju se pominju i mjere koje su poduzete radi rješavanja problema diskriminacije na etničkoj osnovi u oblasti penzionog prava, olakšavanja pristupa identifikacijskim dokumentima članova romske zajednice kao i radi podrške upisivanju većeg broja romske djece u škole i smanjivanja stope napuštanja škole.
S druge strane kritiziran je nedostatak političke volje da se izgradi inkluzivno društvo, a uprkos preporuci ECRI-a datoj u prethodnom izvještaju, i dalje postoje etnički podijeljeni obrazovni sistemi dok političke elite tri etničke grupe ne pokazuju spremnost da prigrle integrirane škole.
- Okončanje svih oblika segregacije u školama je vjerovatno jedan od najvažnijih zadataka za BiH. To je apsolutno neophodno da bi se izgradilo inkluzivno društvo i buduće generacije poštedile kletve etničke podijeljenosti i mržnje - kazao je predsjedavajući ECRI-a Christian Ahlund.
Također, u izvještaju ne navedeno da su međuetničke tenzije u zemlji i dalje opasno visoke, a politički diskurs, uključujući i diskurs u medijima, još uvijek karakterizira česta upotreba govora mržnje, što u velikoj mjeri prolazi nesmetano kod vlasti.
Napretka nije bilo ni u provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH. Ustavom BiH su uvjeti za određene visoke političke funkcije i dalje vezani za etničku pripadnost, a nespremnost da se ove odredbe promijene je simptomatična za postojeće političke prepreke prevazilaženju etničke podjele.
U izvještaju se, nadalje, navodi da je Institucija ombudsmena nedovoljno kadrovski popunjena i da je provedena samo polovina njenih preporuka. Efektivnost institucije je potencijalno ugrožena i predloženim novim zakonom koji može uticati na njenu finansijsku nezavisnost.
Među preporukama datim u ovom izvještaju dvije treba provesti kao prioritetne i bit će predmetom prelaznog praćenja od strane ECRI-a u roku od dvije godine, a to su okončanje svih oblike segregacije u školama i jačanje kapaciteta Institucije ombudsmena i naročito treba pojednostaviti postupak donošenja odluka.
Izvještaj je sačinjen nakon posjete ECRI-a BiH u martu 2016. godine i u njemu se u obzir uzimaju dešavanja do 30. juna 2016. osim gdje je to drugačije naznačeno, rečeno je u saopćenju iz Ureda Vijeća Evrope.
Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije je tijelo Vijeća Evrope za praćenje ljudskih prava, sastavljeno od nezavisnih stručnjaka, koje prati probleme rasizma, ksenofobije, antisemitizma, netolerancije i diskriminacije na osnovama kao što su ‘rasa', nacionalno ili etničko porijeklo, boja kože, državljanstvo, vjeroispovijest i jezik.
Član Predsjedništva BiH Dragan Čović potvrdio je danas da je pismo iz Međunarodnog suda pravde u Hagu upućeno prije četiri dana i da bi u BiH trebalo doći danas ili sutra.
"Šta god u pismu pisalo, a vjerovatno će se tražiti saglasnost i to je sazivanje sjednice i nema većeg šamara zemlji od toga. To govori u kakvoj smo krizi", poručio je Čović na tradicionalnom druženju sa novinarima u zgradi Predsjedništva BiH, javlja TV1.
On je istakao da je sjednica Predsjedništva BiH održana.
"Razgovarali smo i nismo htjeli preglasavati nikoga. Nas trojica ćemo sjesti i dogovoriti se kako ćemo odgovoriti. Tražićemo kako zaštititi BiH", rekao je Čović.
On je naveo da revizija presude nije sporna, te da ne želi špekulisati sa osjećajima građana.
"No, kao legalista, insistiram da se poštuju institucije. A ne na način da se izigra konsenzus pa da Sudu moramo ponaosob odgovarati. Moramo jednim glasom izaći iz BiH", poručio je Čović.
On je uvjeren da članovi Predsjedništva BiH moraju imati zajednički stav na narednoj sjednici.
"Ili za ili protiv. Nastojaću da imamo konsenzus po svaku cijenu", naglasio je on.
Mišljenja je da je došlo vrijeme da međunarodna zajednica pusti vlasti u BiH da pokažu jesu li u mogućnosti voditi državu.
"Ja mislim da jesmo", konstatovao je Čović. On je istakao da je nedopustivo da se Međunarodnom sudu u Hagu ponaosob odgovara na pismo.
"Time bismo dali do znanja da BiH ne funkcioniše. To bi bio početak kraja funkcionisanja sistema. Nije to samo pitanje revizije presude. Predsjedništvo BiH moramo sačuvati po svaku cijenu. Siguran sam da ću uspjeti postići to da Predsjedništvo BIH funkcioniše jedinstveno", naveo je Čović
On je upozorio da je revizija presude protiv Srbije pokrenula brojna pitanja u BiH, te da je to i političko i pravno pitanje.
"Došli smo u poziciju da razmišljamo možemo li odgovoroti na sve iz Masterplana. Niko ne traži rješenje kako se okrenuti pravim temama, već samo onim koje su aktuelne 20 godina. Zarobili smo vlast na svim nivoima svojom politikom. Nemamo drugog rješenja već svi zajedno krenuti da radimo", smatra Čović.
Komentarišući odnos u vladajućoj koaliciji, kazao je da ovih dana očekuje razgovor SDA i SBB-a, te da ne vidi mogućnost pregrupisanja parlemantarnih većina.
"Ovo je većina koja će okončati mandat, manje-više uspješno", rekao je Čović.
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, istakao je da je ovo pitanje prioritet svih prioriteta.
"To mora biti okončano u narednih mjesec ili dva", naglasio je Čović.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je da ta stranka traži da Narodna skupština RS-a danas na posebnoj sjednici zatraži da spski predstavnici na nivou BiH redefinišu svoje ponašanje, povuku se iz bh. organa i ne odlučuju sve dok se na dnevni red ne stave važna pitanja za BiH, kao što je jačanje evropskog puta afirmacijom mehanizma koordinacije u orgnizacionom i proceduralnom smislu.
Odbacujući zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije, kazao je da SNSD traži da se putem institucija Bosne i Hercegovine uputi izvinjenje Republici Srbiji, jer je dovedena u poziciju da "lažnim optuživanjem mora da objašnjavana svoju međunarodnu poziciju".
Tvrdi da je podnošenjem revizije presude protiv "izvršen brutalni napad na Srbiju od Bošnjaka".
Dodik je, nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a, istakao je da SNSD smatra da je neophodno uputiti objašenje svim relevatnim svjetskim faktorima o ovoj situaciji kršenja Dejtonskog sporazuma, uz čije provođenje ostaje SNSD i odbacuju udare na RS.
Nakon potpisanog ugovora o mehanizmu koordinacije nije bilo, kaže, nikakvih drugih aktivosti na tom planu.
– Upozoravamo da nema evropskog puta BiH bez mehanizma koordinacije – kazao je Dodik na pres-konferenciji.
Traži i da FBiH i nivo BiH ispuni obaveze za aranžman BiH s MMF-om, a da je u ovom slučaju RS kolateralna šteta FBiH i BiH.
Uoči parlamentarne debate o efektima Reformske agende na zapošljavanje i poslovnu klimu, premijer Federacije BiH Fadil Novalić je kratko prokomentarisao i odluku o nabavci novih automobila, kazavši da je aktuelna vlada maksimalno štedjela po tom pitanju i da je neophodno zamijeniti određeni broj vozila.
Vlada FBiH je donijela odluku da izdvoji milion KM za kupovinu novih automobila i taj novac je već predviđen u budžetu.
"Taj milion KM je predviđen u budžetu. Mi imamo 870 vozila, dakle to su sva policijska, sva porezna i blizu 90 vozila za službe vlade. Godišnje se kupuje 87 vozila, a mi imamo vozila stara blizu 10 godina", kazao je Novalić.
Dodao je da je aktuelna vlada u protekle dvije godine kupila samo četiri, a trebala je da zamijeni 160 vozila.
"Došli smo u poziciju da vozila staju i da naše službenike ostavljaju na putu. Taj milion KM je u budžetu. Dosad se uvijek izdvajalo 4,5 miliona KM, do 2014. godine. Mi smo ove godine predvidjeli milion KM za 16-17 vozila starijih od 12 godina koja su prešla više od 500.000 kilometara. Jedno od takvih je i moje vozilo", kazao je Novalić.
To je čovjek koji zamjenjuje teze kada su u pitanju antiustavna djelovanja. Čovjek koji predsjedava Predsjedništvom svih ovih dana zapravo radi na vrlo vješt način u interesu druge države koja je u sporu sa BiH a to je najviši mogući akt iznevjeravanja institucija. Bakir Izetbegović jednostavno nije imao izbora. Mnogi ljudi danas prigovaraju da se politizira zahtjev za reviziju ali isti koji upućuju prigovor padaju u jednu logičku grešku jer kažu da to nije trebalo podnijeti zbog političkih razloga. Dakle nije bilo izbora, riječ je o jednoj odluci koja se tiče historije i budućnosti, kazao je za TV1 akademik Duraković.
TV1 : Željeli ste prije razgovora da se referirate na intervju sa Mladenom Ivanićem.
DURAKOVIĆ: Hvala, to je prilika da se osvrnem na njegovu temeljnu postavku svakodnevnih istupanja ovih dana jer on cijelo vrijeme govori o tome da je postupku zahtjeva za revizijom presude da su zaobiđene institucije da se vaninstitucionalno djeluje. Želim ovdje ukazati na jednu flagrantnu zamjenu teza. O čemu se radi? Gospodin Ivanić je ne tako davno, prije mjesec dana, 9. januara, prekršio Ustav jer je postrojio vojsku, i to vojnike koji su iz RS-a, pa je i po tome ona pocjepana- dakle nije poštovao najvišu instituciju BiH a to je Ustavni sud.
TV1: Ivanić kaže da je to sve urađeno po zakonu.
DURAKOVIĆ: Vidjet ćemo, ali referednum je protivustavni a on je došao da obilježi praznik koji je protivustavan. To je čovjek koji zamjenjuje teze kada su u pitanju antiustavna djelovanja. Čovjek koji predsjedava Predsjedništvom svih ovih dana zapravo radi na vrlo vješt način u interesu druge države koja je u sporu sa BiH a to je najviši mogući akt iznevjeravanja institucija. U osnovi radi za interes druge države a prima plaću od ove.
TV1: U kojoj će mjeri podizanje zahtjeva za reviziju presude poremetiti odnose između dvije zemlje?
DURAKOVIĆ: Oni su već poremećeni, ali poremetit će se još, do koje mjere to ne znam, ali u analizi ovih situacija treba imati jednu fundamentalnu stvar u vidu. Aktuelno političko vođstvo i RS-a i Srbije nije se odreklo ratnih ciljeva u pogledu BiH. Prema tome šta god da se ovdje učini oni će tražiti drugi izgovor da jurišaju na same temelje BiH. Vidjeli smo šta je Vučić rekao. Da je on mirotovorac. Gledajte, 9.januara Dodik je jasno govorio kako je on protiv zemlje kako voli Srbiju. Nakon njega govori predsjednik Srbije Nikolić i koristi jednu vrlo otrovnu rečenicu- ne kao Dodik nego kao zmija uz drvo kao jedan vrlo perfidan politički gmizavac koji će raditi na rasturanju BiH. Tu Srbiju nažalost vode Nikolić koji je ratovao u BiH, Vučić, Dačić itd.
Nama je jako važno i Bošnjacima i Srbima da imamo dobre međudržavne odnose i to nije fraza, ali mislim da to nije moguće sa političarima koji su sada na političkoj sceni jer su oni živi akteri zločina koji su se ovdje događali. Ta generacija treba da izumre pa da možemo krenuti otpočetka.
TV1: Vučić želi da vidi Srbiju kao zemlju koja je garant mira. Zašto onda se ne suoči sa revizijom i da se staviti tačka na to?
DURAKOVIĆ: Vjerovatno se plaše presude. Više puta sam govorio, ne želeći da mu komplimentiram da je Vučić vrhunski političar. On zna kako se treba u politici ponašati. Jedino pravo riješenje za budućnost jeste da i on i drugi kažu: Jeste bio je genocid, a Sud je već donio presudu. Priznajemo to, bio je genocid, učinili smo to, strašnu stvar, nećemo više, molimo vas da nam oprostite i da graditi budućnost. Onda su stečeni uslovi.
TV1: Zašto to ne uradi?
DURAKOVIĆ: Zato što još uvijek nisu odustali od ratnih ciljeva.
TV1: Političari iz RS-a bili su žešći u reakcijama nego političari iz Beograda.
DURAKOVIĆ: U tome je Vučićeva mudrost. On je koliko ja vidim najmoćniji Srbin na svijetu. Uporno izigrava mirotvorca a onda nahuška političare u BiH da oni kidišu na institucije BiH a on će biti mirotvorac. To je veliki majstorluk.
TV1: Zašto se političari iz RS-a ne suoče sa stvarima koje su se događale u ratu, sa genocidom u Srebrenici, zašto oni ne poštuju odluke Suda ?
DURAKOVIĆ: Imamo posla sa ljudima - dakle govorim o establištementu i nikada ne poistovjećujem narod - koji očigledno nemaju nikakvih moralnih obzira. Maloprije sam pomenuo Ivganića koji prima plaću od ove države a radi u interesu druge, to je radio i Radmanović, radi i predsjednik RS-a itd. Ljudi kojima nikakvi argumenti ne dopiru do savjesti. Poznato je da je Sud donio presudu da je RS zapravo genocidna tvorevina jer je u Srebrenici izvršen genocid i rečeno je u toj presudi da su glavne institucije, dakle vojska i policija izvršile genocid. To je genocidna tvorevina i oni nisu u stanju da to priznaju nego žele da nas mrcvare sve dok se ne ostvari njihov konačni cilj a to je otcjepljenje.
TV1: Kako komentirate stav lidera HDZ-a BiH. Kritičari mu spočitavaju da je zaboravio hrvatske žrtve, samim činom da nije podržao podnošenje zahtjeva za revizijom?
DURAKOVIĆ: Gospodin Čović je posebna priča, on djeluje suptilnije ali je očigledno u političkom dogovoru sa Dodi
TV1: Je li Izetbegović u ovom slučaju pokazao, mudru i dobru politiku?
DURAKOVIĆ: Nisam advokat nijedne političke partije, nijednog lidera. Bakir Izetbegović jednostavno nije imao izbora. Mnogi ljudi danas prigovaraju da se politizira zahtjev za reviziju ali isti koji upućuju prigovor padaju u jednu logičku grešku jer kažu da to nije trebalo podnijeti zbog političkih razloga. Dakle nije bilo izbora, riječ je o jednoj odluci koja se tiče historije i budućnosti. Prije svega to je jedno moralno pitanje jer koji čovjek ima pravo- dobro u Srebrenici je masakrirano desetak hiljada ljudi, to nije bitno i to treba zaboraviti pa da gradimo dobre odnose na Ivanićem i Dodik. Na to niko nema pravo, bez obzira na krajnji ishod zahtjeva za reviziju koji je upitan, ali to je druga priča.
TV1: Zašto je upitna?
DURAKOVIĆ: Zato što je taj sud po velikim uticajem politike. Evropi je koliko ja znam Srbija najvažnija regionalna zemlja. Znamo da su vrlo važni dijelovi dokumenata zatamnjivani što je po meni pravosudno krivotvorenje dokaznog materijala, prema tome moguće je da oni drugačije odluče ali to ne znači da se nije trebalo reagirati na ovaj način.
TV1: Izetbegović je kritiziran zbog savjetovanja u Vijećnici. Kritičarima je to poslužilo da kažu da zahtjev nije u ime BiH,nego da neka neformalna grupa građana nešto odlučuje. Kako to vidite?
DURAKOVIĆ: Iskren da budem mislim da je to bio pogrešan korak. Ja sam bio pozvan tamo, ali nisam otišao jer mislim da je to urađeno vrlo nespretno. Legitimno je pravo svakoga da se savjetuje ali je to trebalo obaviti mimo kamera jer upravo sada argument imaju ovi koji to sada kritiku. Uprkos toj grešci to ne utiče na konačnu odluku.
TV1: Da li je javnost morala imati saznanja i da li je trebalo biti prezentirano sa čime nastupa bh.tim jer i to ostavra prostor za razne špekulacije ?
DURAKOVIĆ: O tome će odlučiti Sud, da li gospodin Softić ima mandat, da li je dokumentacija vladina. Iako nisam pravnik kazat ću da nije realno očekivati da javnost upoznata sa dokazima i argumentacijom jer se radi o velikom dvoboju među državama i ne možete u javnosti otkrivati dokaze jer će to druga strana da iskoristi, i mislim da je to normalna stvar u pravu.
TV1:Kako će se pozitivna ili negativna odluka Suda reflektirati na društvo?
DURAKOVIĆ: Mislim da će ova buka iz RS-a vremenom splasuti. Imali smo dramatične najave kada je bio popis, ako ne pristanemo na neke brojeve, mislim da će to splasnuti. Međutim ako bude negativna odluka Suda, ako ne prihvati zahtjev ili negativno presudi, to će iskoristiti neke partije i udariti na Bakira i SDA i reći evo šta si uradio , narušio si odnose u BiH a nisi postigao rezultat. To je moguć scenario i onda će to druge opozicijske partije kapitulizirati. Takva pretpostavka ne daje nam zapravo da ne pokušamo učiniti sve što nam dopušta pravna procedura u ovom slučaju.
TV1: Kako se ponaša Međunarodna zajednica?
DURAKOVIĆ: Jučer je ruski ambasador sazvao sjednicu PIC-a i to vrlo jasno svjedoči da oni ovdje imajun uticaj. Međunarodna zajednica se ne ponaša korektno. Morali bi dati podršku ovom zahtjevu za revizijom. Šokantno je za mene bilo kada je gospodin Moore kazao da treba tražiti pravdu ali nije dobro podnosti zahtjev. To je nelogično i to su apsurdi Međunarodne zajednice.
TV1: Imamo krizu u Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu i BiH. Kome su u interesu stalni sukobi?
DURAKOVIĆ: To su neka tektonska pomjeranja koja indiciraju da ovdje još nisu definitivno povučene granice. Mislim da na to računa i aktualno srbijansko rukovodstvo a vjerovatno i neki u BiH. Crna Gora je koliko ja vidim u ozbiljnoj situaciji, što znači da EU koja je birokratizirana nije djelovala kada je mogla djelovati a sad kad je ojačao ruski uticaj javljaju se problemi. Hitno bi prije ulaska u EU trebalo ući u NATO i onda stvari riješavati u hodu.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović apelirala je na političare u BiH da se umjesto na prošlost usredotoče na europski put svoje zemlje i važne odluke donose u institucijama.
"Poštujući prava svake države, pa tako i BiH, da koristi sve međunarodne pravne instrumente, ipak apeliram na stabilnost BiH kao države i da se tako ključne odluke donose unutar državnih institucija", izjavila je Grabar-Kitarović novinarima u Slavonskom Brodu.
"Apeliram na sve u BiH da se sjedne, razgovara, usredotoči na europski put BiH, a ne na prijepore iz prošlosti", istaknula je hrvatska predsjednica dodajući da će Hrvatska poduprijeti takvo usmjerenje.
Sličan poziv političarima u BiH uputilo je ranije u petak i hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.
"Zabrinuta zbog moguće destabilizacije, Hrvatska potiče bosanskohercegovačke dužnosnike da se usredotoče na europski i euroatlantski put BiH", stoji u priopćenju i dodaje se da će BiH biti jedna od tema na predstojećim sjednicama Vijeća za vanjske poslove EU-a i Europskog vijeća.
Gost večerašnjeg Dnevnika TV1 bio je Mladen Ivanić predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ivanić govori o političkoj krizi u BiH, reviziji presude i njenim implikacijama, legitimitetu agenta Sakiba Softića, odnosima između političkih lidera Srba i Bošnjaka ali i odnosima između dva naroda.
TV1: U posljednjih nekoliko dana čujemo da odnosi između Srba i Bošnjaka nikada nisu bili gori. Zašto se politički manipulira odnosima između Srba i Bošnjaka? IVANIĆ: Definitivno odnosi između političih liderima nisu dobri ali ne bih zanemario implikacije takve vrste atmosfere i na obične ljude. Činjenica je da postoji strah i neka vrsta nelagode i ja ne bih sada pravio situaciju u kojoj je narod dobar, a samo su političari loši. Tačno je da su političari neodgovorni ali ima i lošeg ambijenta i među običnim ljudima. Volio bih da meni neko nađe jednu stvar koju sam uradio, a da nije bila odgovor na tuđi izazov. Sve što sam radio uvijek je bio odgovor na nekog drugog. TV1: Sad se već vraćamo na priču o postrojavanju pripadnika Oružanih snaga. IVANIĆ: I to je bila reakcija, ali nije bilo protivustavno. Sve je urađeno u skladu sa procedurama i ja nisam radio ništa paralelno. Sve što sam radio bilo je u skladu sa institucijama, obavješteno je ministarstvo, zajednička i operativna komanda i sve je urađeno u skladu sa zakonom. Pokazat će vrijeme da je tako bilo. TV1: Odnosno istraga koja se vodi. IVANIĆ: To morate pitati Tužilaštvo, ali ako je ta prijava znak da će nekoliko lidera iz Sarajeva dobiti legitimitet u svojoj sredini neka im je halal bilo. TV1: Zašto se slučaj podnošnja revizije politizira? IVANIĆ: Ja od tima koji kaže da je tim BiH nisam dobio nikakav zahtjev za razgovor niti bilo kakav papir, niti sam imao priliku da na nekom sastanku iznesem svoj stav, zato što je sve rađeno paralelno. Ta struktura koja se poziva na BiH je ignorisala mene kao predsjedavajućeg i kada ja kažem da to nije u skladu sa normalnim ponašanjem. Optužuju me da sam protiv prava žrtava. Kako znate kada nisam imao priliku da se izjasnim. U ovom slučaju su se apsolutno igornisale institucije zato što je gospodin Izetbegović osjetio da ne bi imao većinu u njima i onda je praktično onemogućavao da se institucije o tome izjasne nego su se izjašnjavale neformalne grupe građana, a onda se ja koji sam tražio sjednicu i stavio prijedlog odluke optužujemo da smo protiv institucija i da ne uvažavamo interese svih. TV1: Izetbegović je kazao da je Ivanić odbio da na dnevni red stavi bilo kakvu odluku koja se tiče odluke Predsjedništva iz 2002.godine kojom se ograničava pravo zastupanja agenta Softića. IVANIĆ: Svaki član predjedništva ima pravo da sazove sjednicu. Izetbegović je mogao tražiti sjednicu sa svojim prijedlogom odluke ako mu nešto u mom prijelogu nije odgovaralo, zašto to nije uradio. TV1: Šta bi Vi uradili ? IVANIĆ: Sigurno ne bi ovako kako je on uradio. Odluka je donesena van institucija. Pozivanje da se to ne treba raditi zato što je odluka o imenovanju agenta donesena 2002.godine je pogrešna i vidjet ćete da je pogrešna. To kažem na osnovu iskustva revizija. Revizije su u svim dosadašnjim slučajevima tumačene kao novi postupak i ko išta zna o advokaturi zna da onaj ko je učestovao u prethodnom postupku mora dobiti autorizaciju za vanredni pravni lijek. Ne može jedan čovjek imati pravo da poslije toliko godina sam bez zvanične podrške ijednog organa o tome da odlučuje. Šta bi bilo da je agent ušao u psihičke probleme ili da se ne daj Bože nešto desilo, i zato govorim. Nemoguće je to objašnjvati time što se 2002.godine dala saglasnost i poslije toga ništa. Ovdje su u pitanju odnosi između država ali i unutar BiH. Ja ne branim Srbiju, ja branim način donošenja odluka u BiH. TV1: Bili ste u Beogradu. IVANIĆ: Jesam i uvijek ću na poziv otići, ali hoću da vam kažem da je i iz međunarodnih institucija bila sugestija da se revizija ne podrži. Što ne bih otišao, šta je problem. Ako Izetbegović može otići u Istambul, a ne kritikuju ga koliko znam, a kad ja odem u Beograd onda se ja kritikujem.
TV1: Nisu iste okolnosti kada poredite te dvije stvari, ali da se vratimo na suštinu. Šta bi uradili Vi da ste bili na mjestu Izetbegovića, da li bi tražilči istinu o stradanju Srba u BiH?
IVANIĆ: Da, ali kroz institucije kao što sam tražio i sada. Tražio sam komisiju za ispitivanje stradanja svih u Sarajevu, ne samo Srba, i nisam je dobio a znate zašto? Zato što jedan dio ljudi iz reda bošnjačkog naroda rekao ne mogu se samo žrtve gledati, treba se gledati i materijalno razaranje, pa ćemo porediti mrtve sa razorenim zgradama. To su mi rekli oni koji su bli u toj komisiji i ta komisija nikada ništa nije uradila. Ja sam to tražio kroz institucije a dobio blokadu.
TV1: Vi ste imali susret sa Sakibom Softićem?
IVANIĆ: Jesam i to na moj zahtjev.
TV1: To je nepoznanica.
IVANIĆ: Ja sam to rekao na presu, da sam ga nazvao i rekao da po mom mišljenju on nema legitimitet. Meni je zanimljivo da mi niko nije pristupio kao predsjedavajućem Predsjedništva da me o tome obavjesti. Po definiciji o tome sam trebao biti na drugoj strani. Jako puno je tema otvoreno i načinom na koji je revizija rađena. O njoj će odlučiti sud i reći je li to legitimno ili ne ali posljedice zbog načina donošenja odluke biće dugotrajne. Pokazalo se da postoji struktura koja vjeruje da ima pravo u ime BiH sama bez javnosti. Strašno me iznenadilo da jedna stvar ako postane praksa će srušiti bh.diplomatiju, a to je naređenje iz Izetbegovićevog kabineta bošnjačkom amabsadoru da ne postupa po zahtjevu ministra iz reda srpskog naroda. Da ja sad zovnem sve ambasadore i kažem da nijedan dopis gospodina Zvizdića ne može ići dok se o njemu ne izjasni Predsjedništvo bio bi izložen salvi kritika. Kada ja budem slao pismo morat ću ga poslati putem izaslanika a ne radovnom poštom. Tu će biti iznesen moj stav kao predsjedavajućeg da institucije BIH o ovome nisu razgovarale a nisu, da Softić nema legitimet jer nema i niko me ne može zaustaviti. Neću reći da to radim u ime Predsjedništva i u ime BiH kao Izetbegović nego kao član Predsjendištva i predsjedavajući u ovom momentu.
TV1: Svi se slažu da je ova situacija proizvela političku krizu. Zašto se stiče utisak da politički predstavnici iz RS-a i Srbije ne žele da se konačno stavi tačka na ratne zločine i ratna dešavanja u BiH?
IVANIĆ: Zato što je raznih stvari bilo u prošlosti i nikada nisu iskreno shvaćene. Dva puta sam bio u Srebrenici. To nikada nije shvaćeno kao čin pomirenja. Gospodin Tadić se izvinjavao više puta i ni to nije prihvaćeno kao čin pomirenja. Gospodin Vučić je otišao i bio napadnut tamo. Šta god se radilo nije bilo prihvaćeno kao stavljanje tačke na i. Kako god da se završi i kakvu god odluku Sud bude donio, kod naših naroda ostat će različite slike . Svaka strana će misliti da je žrtva i takvim oklnostima očekivati da se prihvati da postoji samo jedna žrtva je potpuno nerealno.
TV1: Tu ste upravu da su političari iz srpskog naroda posjećivali Srebenicu. U isto vrijeme imate negiranje da je počinjen genocid u Srebrenici, negiranje presuda haškog tribunala, Suda BiH, dodjeljivanje priznanja ratnim zločincima, studentski dom koji se zove po Radovanu Karadžiću.
IVANIĆ: Slažem se da tu ima puno provokacija koje su nepotrebne, ja sam se trudio da ih ne radim.
TV1: Kako onda riješiti problem. Neko mora staviti tačku na to. Zašto to ne bi bio Međunarodni sud pravde?
IVANIĆ: Uradio je već, ako ste čuli obrazloženje da time nije ispunjena potpuna pravda. Očekuje se da je samo ono što jedna strana misli samo istinska pravda. Pravda je ostvarena presudom. To što je tamo rečeno je nešto što je međunarodna institucija mislila da je pravda. Objašnjenje da to nije potpuna pravda i da se zato mora ići u reviziju pa da vidimo šta će biti po meni je jako pogrešno.
TV1: A zašto?
IVANIĆ: Zato što niko ne zna šta je argument, šta je konkretno baza i osnova. Načelna je to priča, vjerujte mi. Ne vjerujem da su se u zadnjih deset godina krucijalne stvari desile u zadnjih šest mjeseci. Imali ste toliko suđenja, od Karadžića, do nekih drugih. Pretpostavljam da ovi koji su u timu da fino zarađuju. Mi ne znamo koliki su im honorari. Šta bi oni imali protiv da to podignu. Ne znamo ko je odredio tim i ko je donio odluku da ulazi u tim. Masa stvari ima kojima niko nije htio da se bavi.
Ono što mene brine je to, šta je sada izlaz. Nas čeka nekoliko mjeseci u kojima treba tražiti izlaz iz ovog. Ja ga očekujem od Predsjedništva. Sazvao sam sjednicu sa temom, da li će BiH podnijeti zahtjev ili ne. Sjednica je održana i sjednicu je napustio Izetbegović. Nisam ja napustio organe. Valjda on treba da kaže, nisam ja bojkotovao organe, on treba da kaže šta je sada izlaz.
TV1: Zašto srpski predstavnici u Predsjedništvu nisu nikada od 2007.godine stavili na dnevni red pitanje statusa agenta?
IVANIĆ: Stavljali su. I reći ću vam ako vas već interesuje historija. 1993. je podnesen zahtjev od tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva Alije Izetbegovića. I tada je to bilo pitanje, pošto je jedno izabrano prije rata a drugo u toku rata, bilo je pitanje njegovog legitimiteta. UN su odgovorile da je on za njih predsjedavajući a to znači suveren države i prihvaćeno je. 1999. Sud traži od BiH da se izjasni ostaje li pri tužbi, preglasavanjem dva na prema jedan ostaje BiH pri tužbi. Gospodin Radišić pokreće vitalni interes i RS traži to, zasjeda NS RS, Sud kaže da njih ne interesuju unutarnji odnosi i ustavnost unutar BiH, da je za njih stav o suverenu i stavlja sa dalje sa procedurom. Kada se Softić imenovao opet je bilo dva prema jedan. Za nas je nakon presude sve bilo završeno.
TV1: Da ali znate i sami da je nakon presude bio prostor za podnošenje revizije.
IVANIĆ: To prvo morate pitati one ljude koji su u to doba bili. Od momenta kada sam ja bio, preduzeo sam mjere da ukažem da revizija nije pravi način. Nakon što sam saznao da je produžen ugovor finansijski sa gospodinom Softićem, a to je bilo prošle godine - znači do prošle godine nije ništa se radilo - onda u takvim uslovima ko je mogao? Ja kad bih sada postavio na dnevni red osporavanje legitimiteta, ja bih dao legitimitet.
TV1: Da je Srbija usvojila deklaraciju o genocidu, da je imala drugačiji odnos poslije presude prema BiH, da li bi došlo do revizije?
IVANIĆ: Da. Srbija se izvinjavala za zločine, dolazila u Srebrenicu i ovdje se tome ne vjeruje, ne bi se vjerovalo ni toj deklaraciji.
TV1: U mnogim stvarima Vam vjerujem ali mislim da ovdje niste upravu.
IVANIĆ: Ponovo ću se vratiti na ono što su ljudi iz Srbije radili. Mislim da u zadnjih deset godina od strane Srbije nije bilo nijedne ružne stvari koja je vezana za Bošnjake. Nijedne ružne izjave i stava. Puno otvorenih ponuda čak i poziva i ja vjerujem da je suštinski preduslov za mir i stabilnost na cijelom Balkanu dobar odnos između Bošnjaka i Srba i da na tome treba raditi jer moja generacija i generacija Izetbegovića za to više nema šansu. Mislim da smo tu šansu propustili. Mislim da se neće brzo pojaviti osobe koje imaju autoriteta da to urade. Ja sam to htio na početku mandata. Predlagao sam da obiđemo mjesta stradanja, da samo ćutimo i poklonimo se, da vjerski lideri održe molitvu u prisustvu ostalih a to je propalo a vjerujte nije zbog mene. Ali meni je savjest mirna. Radio sam na način da ne uvrijedim i ne provociram, ali kada osjetim da neko udara na moje pravo ja ću to braniti.
TV1: Očito je da smo svi osjetljivi. Neko će reći da vi udarate na pravo žrtava.
IVANIĆ: A zašto to kažete kada nikada nisam imao priliku da se izjasnim. Gdje sam ja to rekao i za to digao ruku. Ti koji me kritikuju neka mi kažu gdje sam ja to uradio.
TV1: Je li to znači da bi Vi glasali da se ide u reviziju da je na dnevni red to došlo?
IVANIĆ: Na hipotetičko pitanje neću odgovoriti, ali zavisi šta piše u argumentu. Nemojte zaboraviti da je bilo srpskih lidera koji su donosili vrlo teške odluke.
TV1: Zašto ih nema sad. Zašto je gospodin Čavić bio izopćen samo što je u jednoj rečenici pomenuo genocid u Srebrenici?
IVANIĆ: Znam koji je teret gospodin Čavić nosio, i skidam mu kapu, jer je u pitanju čovjek koji je imao hrabrosti. Otkud vi znate da ja ne bi imao hrabrosti da su mi predočeni adekvatni argumenti. Od mene je sve skrivano. Ne samo od mene. Ne kažem da bih. Ali ja sam otvarao teme institucionalno. Je li mislite da je meni bilo jednostavno zakazati sjednicu sa onom temom. Ja sam je zakazao i sjednicu je napustio Izetbegović a ne ja.
TV1: Zbog pogrešne formulacije dnevnog reda.
IVANIĆ: Nije pogrešna. Odluka je glasila: "BiH podiže tužbu."
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izjavio je za BHRT da je spreman povući prvi potez koji će voditi ka normalizaciji situacije u Bosni i Hercegovini.
“Vrlo rado. Samo mislim da će biti potreban jedan period da se strasti smire. Ja razumijem kolege sa srpske strane, ali njihova reakcija je pretjerana. Bezrazložno je napuštati funkcije jer sam ja uradio ono što oni nisu htjeli”, rekao je Izetbegović.
On je rekao kako vjeruje da bi i predstavnici druga dva naroda učinili isto što i on, podržavali bi ostanak u procesu protiv Srbije, da je na mjestu Bošnjaka bio njihov narod, da je propatio kao što su u ratu patili Bošnjaci.
Izetbegović se upitao zbog čega se srpski političari poistovjećuju sa režimom Slobodana Miloševića i pozvao ih da to prestanu da čine.
Bakir Izetbegović je rekao da sa Mladenom Ivanićem funkcionira sasvim normalno, ali da se od prekinute sjednice još nije vidio s njim, niti je običaj da se susreću na dnevnoj bazi.
“Mi smo imali i tog dana vrlo korektan sastanka, rukovali smo se na kraju i kanimo raditi na tome da se vrati stabilnost”, rekao je član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda.
Izvjesno vrijeme će biti zaustavljen evropski put Bosne i Hercegovine, rekao je u gostovanju u Dnevniku BHT1 Bakir Izetbegović, ali se istovremeno upitao da li se zbog toga trebalo povući iz procesa pred Međunarodnim sudom pravde?
"Jako smo se potrudili da reforme idu, evropske integracije. Uradili smo ogroman napor, ali ima stvari koje su preče od svih ostalih", rekao je Izetbegović.
Odbio je optužbu da je saglasan sa daljnjom federalizacijom BiH, koja bi u konačnici dovela do stvaranja trećeg entiteta.
"Ja sam otišao u Strazbur da upozorim svoje kolege iz EPP-a, da kroz principe federalizma ne stvaraju temelje za treći entitet. Nema zemlje sa većim principima federalizma od BiH. Šta se tu ima više federalizirati", upitao se Izetbegović.
Također, rekao je kako se zalaže za rješenje prema kome bi se RTV taksa naplaćivala preko distributera električne energije, te dodao da SDA iskreno lobira kako bi problem naplate RTV takse bio riješen.
Priština -- Bivši hrvatski predsednik Stjepan Mesić izjavio je da se nada da će "njegov prijatelj" Ramuš Haradinaj uskoro biti na slobodi.
Nakon razgovora s kosovskim premijerom Isom Mustafom, Mesić se u Prištini sastao s rukovodstvom Alijanse za budućnost Kosova, prenosi RTK2.
On je rekao da se u Hrvatskoj s pažnjom prate dešavanja posle Haradinajevog hapšenja.
"Takođe sam upoznat oko svih detalja nakon hapšenja mog prijatelja Ramuša Haradinaja, za koga se nadam da će se uskoro naći na slobodi", istakao je Mesić.
Apelacioni sud u francuskom gradu Kolmaru u četvrtak, 2. marta, će saopštiti na javnoj sednici odluku povodom zahteva Srbije za izručenje Ramuša Haradinaja zbog sumnje da je izvršio ratne zločince na Kosovu i Metohiji.
Mesić na snimku tvrdi da je taj logor korišćen ne do kraja Drugog svetskog rata, nego sve do 1947. godine - što tvrde i istorijski revizionisti okupljeni na ekstremnoj desnici.
On govori i da je to bio "radni logor", da su ljudi poslati u Jasenovac time bili su "praktični spaseni", jer je dolazak u Jasenovac značio da neće biti pobijeni, već korišćeni kao radna snaga.
Mesić kaže i da bi u Jasenovac trebalo dovesti "svetsku komisiju" koja bi utvrdila "pravu istinu".
Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Mladen Ivanić razgovarao je danas sa šefom delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom.
Tokom sastanka predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Ivanić informirao je ambasadora Wigemarka o svojim pogledima na političku situaciju u BiH, te izrazio nezadovolјstvo vaninstitucionalnim donošenjem odluka u poslјednjih nekoliko sedmica.
Ambasador Wigemark informirao je predsjedavajućeg dr. Ivanića o predstojećoj posjeti visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini Bosni i Hercegovini, te je istakao da to pokazuje veliku zainteresiranost Evropske unije za evropski put BiH.
Sagovornici su zajednički konstatirali da je jedina budućnost BiH u kompromisu, jačanju međusobnog povjerenja i okretanju budućnosti, navodi se u saopštenju.
Obzirom na sve poteškoće vezane uz ostvarenje prava i upis oznake Europske Unije do sada vam se nismo obraćali sa uputama kako doći do iste.
Kao što vidite iz gore navedenog primjera oznaku Europske Unije doista je moguće upisati kod Ministarstva unutarnjih poslova, što potvrđuje točnost navoda iz dopisa koji smo zaprimili 28.08.2013. godine.
Načini na koje možete ostvariti oznaku Europske Unije (COD 95) na vozačkoj dozvoli samo 95.
Za one koji imaju svjedodžbu za zanimanje vozač motornog vozila
– Pohađanjem periodičke izobrazbe u trajanju od 35 sati, na osnovu čega će vam ovlaštena organizacija za provođenje istih izdati svjedodžbu o periodičkoj izobrazbi, te sa istom idete u MUP gdje podnosite zahtjev za izdavanje vozačke dozvole sa upisanom oznakom EU
Napomena, obzirom na niz nejasnoća vezano uz provođenje periodičke izobrazbe, sindikat hrvatskog vozača i pučko otvoreno učilište iz Nove Gradiške ( ovlaštena organizacija za provođenje periodičke izobrazbe) organiziranu pohađanje periodičke izobrazbe za povjerenike sindikata hrvatskog vozača, koja će biti gotova u nedjelju 27.10.2013. godine, nakon čega će povjerenici na osnovu svjedodžbi zatražiti upis oznake EU u novim vozačkim dozvolama, i to uglavnom na području cijele RH, tako da bi kroz desetak dana trebali raspolagati informacijama o tome dali se eventualno u nekoj Policijskoj postaji pojavljuju nejasnoće vezane uz izdavanje vozačke dozvole sa upisanom oznakom EU.
Za one koji ne posjeduju svjedodžbu za zanimanje vozač motornog vozila
– Pohađanjem nastave u ovlaštenoj ustanovi u trajanju od 140 sati, te polaganjem ispita u HAK-u, nakon čega će dobiti svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti o početnoj kvalifikaciji, te na osnovu iste ostvariti pravo na upis oznake EU
– Polaganjem ispita u HAK-u, na osnovu vlastite pripreme i stjecanja znanja potrebnih da bi se položio ispit, nakon čega će dobiti svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti o početnoj kvalifikaciji, te na osnovu iste ostvariti pravo na upis oznake EU
Od obveze stjecanja početne kvalifikacije izuzeti su:
a) Vozači koji posjeduju vozačku dozvolu kategorija D1, D1E, D ili DEili vozačku dozvolu koja se priznaje kao istovjetna, izdanu do 10. rujna 2008. g.
b) Vozači koji posjeduju vozačku dozvolu kategorije C1, C1E, C ili CE ili vozačku dozvolu koja se priznaje kao istovjetna, izdanu do 10. rujna 2009. g.
O načinu na koji će oni ostvariti svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti za sada nemamo saznanja, no međutim uvjereni smo da će se i taj dio razjasniti u narednom periodu.
Točna je informacija da hrvatski vozači mogu nesmetano upravljati vozilima hrvatskih nacionalnih oznaka na tlu Europske Unije bez upisane oznake Europske Unije do 2015-te godine na osnovu zatražene odgode, no međutim problem se pojavio kod vozača koji žele ili su već našli posao u nekoj od zemalja članica Europske Unije a radni odnos ne mogu ostvariti bez upisane oznake Europske Unije.
Obzirom da raspolažemo informacijama da u istim tim zemljama poslodavac traži da osoba posjeduje zanimanje vozača motornog vozila, svi zainteresirani mogu već sada riješiti svoj problem pohađanjem periodičke izobrazbe u ovlaštenoj ustanovi.
Ukoliko posjedujete svjedodžbu o završenoj osposobljenosti za vozača motornog vozila izdanu iza 01.07.2013. godine, istu je potrebno kopirati, te zajedno za preslikom vozačke dozvole te popunjenim zahtjevom kojem se prilaže 30 kuna državnih biljega i potvrda o uplati 50,00 kn dostaviti HAK-u, koji će vam u roku od cca. 3 radna dana izdati SVJEDODŽBU O PROVEDENOJ PROVJERI ZNANJA ZA STJECANJE POČETNIH KVALIFIKACIJA
Zahtjev i podatke potrebne za izvršenje uplate možete naći na:
Uz SVJEDODŽBU O PROVEDENOJ PROVJERI ZNANJA ZA STJECANJE POČETNIH KVALIFIKACIJA
Za zamjenu vozačke dozvole potrebno je priložiti i slijedeče:
vozačku dozvolu izdanu u državi članici EGP-a
jednu fotografiju veličine 30×35 mm
35,00 kn u državnim biljezima
dokaz o uplati 151,00 (redovni postupak), odnosno 200,00 kuna (žurni postupak) za obrazac vozačke dozvole putem uplatnice koja se podiže u policijskoj upravi, odnosno postaji, općom uplatnicom ili putem internet bankarstva, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj 7005-477-OIB
dokaz o identitetu i odgovarajuću ispravu kojom osoba dokazuje uobičajeno prebivalište na području Republike Hrvatske ili da se na području Republike Hrvatske školuje najmanje šest mjeseci (na uvid).
NAPOMENA:
Obzirom da se na novoj vozačkoj dozvoli ne mogu izvršiti nikakve promjene, već da svaka promjena podataka za sobom povlači izradu nove vozačke dozvole, moramo vam napomenuti da bi svi oni kojima istječu pojedine kategorije u vozačkoj dozvoli prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole trebali dostaviti i uvjerenje o liječničkom pregledu kako bi im se valjanost produžila za predviđeni period, jer u protivnom po isteku kategorija, a bez obzira na valjanost oznake Europske unije morat ćete vaditi novu vozačku dozvolu.
Ukoliko postoji mogućnost da uskladite datume tek tada ćete moći novu vozačku dozvolu vaditi svakih 5 godina.
Međunarodni aerodrom Tuzla prošlu godinu je završio jako uspješno, a u tom tonu nastavljaju i tekuću 2017.
U martu će sa ovom aerodroma poletjeti novi Airbus sa 180 putničkih mjesta prema šest evropskih destinacija, pet novih i vraćanje letova za Štokholm, kojih nije bilo tokom zime, kažu na Međunarodnom aerodromu Tuzla.
Kako najavljuju sa tuzlanskog aerodroma radi se o kapitalnoj investiciji od oko 90 miliona eura.
”Od marta slijede nove linije za Keln, Bratislavu, Ninberg i Fridrihšafen. Uvođenjem novih linija Wizzair će letjeti na 16 destinacija širom svijeta”, rekla je Edina Šišić, rukovodilac sektoa saobraćaja na MAT.
Prije deset godina Međunarodni sud pravde u Haagu po tužbi BiH protiv Srbije odlučio je da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici.
Zahtjev za revizijom presude mora se predati u roku od deset godina nakon izricanja presude i mora sadržavati nove dokaze koje Međunarodni sud pravde, u trenutku izricanja presude, nije imao.
"Iako u posljednji tren, odluka o pokretanju revizije je donesena i to je pobjeda svih onih koji su se zalagali za nju", kaže za "Radiosarajevo.ba" Nevenka Tromp Vrkić koja je bila članica istraživačkog tima u Haškom tribunalu od 2000. do 2012. godine.
Ona kaže da postoje novi dokazi, i to na stotine njih i "važno ih je iskoristiti, jer ako se to ne učini sada, ova tema će otići u arhiv".
"Jedan od najvažnijih razloga je taj što su sudski krajnji rokovi jako važni, jako rigidni i 26. februara ističe rok od deset godina koji je uopće moguć za podizanje revizije, ako se sad ništa ne napravi nakon tog datuma ovo će biti tema koja će otići u arhive i neće biti ništa više moguće napraviti na ovom najvažnijem sudu na svijetu - Međunarodnom sudu za pravdu", kaže ona.
"Pravni postupak se mjeri uspjehom ili promašajem. U mojoj karijeri na tribunalu bilo je slučajeva kada sam mislila ovo je apsolutni promašaj, tim je grozan i ništa ne funkcionira, a na kraju presuda je bila fantastična. Znači, za bilo kakvo ocjenjivanje ovog tima je prerano. Ja bih pozdravila uopće inicijativu predsjednika Bakira Izetbegovića da se ide na reviziju. Ja mislim da je to u ovom trenutku i u političkom kontekstu jedan veliki pomak. Što se tiče sudbine, još uvijek ne govorimo da li će tu reviziju Sud uopće prihvatiti, ali za sada je važno da postoji volja da se ide na reviziju", nastavlja Tromp.
Ona je naglasila da se raspolaže velikim brojem dokaza i iako nema uvid u sadržaj revizije, vjeruje timu koji radi na reviziji jer je, kako kaže, riječ o velikim stručnjacima koji će, sigurna je, ponuditi dokaze za prihvatanje revizije.
"Ja bih mogla dati ocjenu kada bih pročitala sadržaj revizije, no jedino mjerodavno mišljenje o sadržaju revizije i kvaliteti dokumenata koji se predstavljaju može dati Sud. Mi sad imamo velika očekivanja o pravdi, mislimo - pa ovdje je sve jako dobro poznato i očito, no moramo znati da je sud jedno interesantno mjesto. Tamo je nekad najteže dokazati ono što je najočitije. Tako da su naša nagađanja o tome da li su dokazi koje će predočiti tim dovoljni, suvišna. Ostavimo ovaj posao Sudu i sucima na Međunarodnom sudu pravde.“
Na pitanje može li BiH dobiti presudu u svoju korist s obzirom na to da niko iz Srbije nije osuđen za genocid niti mu se sudilo za genocid u BiH, Tromp Vrkić odgovara:
"Odgovor je apsolutno - da. Ovaj međunarodni sud pravde nije krivični sud i način na koji on procjenjuje i presude koje već postoje ali i dokaze koji su predočeni unutar svakog slučaja je takav da sama oslobađajuća presuda, poput generala Perišića, nije presudna. Nego će se gledati na ogromnu količinu novih dokaza. I upravo zahvaljujući novim dokazima pravni tim BiH je u prednosti u odnosu na one dokaze koji su bili na raspolaganju prije 2007. godine. Što god se novo napravi, što god se pokuša i stavi u neku pravnu naraciju ovog tima bit će već kvalitativno bolje od onog što smo imali. Zbog toga pozdravljam ovu inicijativu koja se sada dešava.“
Podnošenjem zahtjeva za reviziju svjesno se proizvodi nova politička kriza u zemlji, ocjena je mnogih u BiH, ali Nevenka Tromp smatra da je upravo ovo korak ka rješavanju brojnih problema u BiH.
"Meni je malo nelagodno da kao neko ko dolazi izvana donosim kritike o vrlo teškoj društvenoj, političkoj i ekonomskoj situaciji vaše zemlje. Kada su u pitanju masovni zločini tu je politika svugdje. Tako da je neophodno da jedan ovakav korak diže na noge političke aktere svih opcija. Kako ja pratim politička zbivanja u BiH, politika u vašoj zemlji funkcionira od krize do krize. Tako da nije revizija pojačala ovu podijeljenost, nego podijeljenost toliko tinja, ona je sveprisutna, tako da sve teme od državnog značaja bit će okidač za ovakve javne podjele", kaže ona, a potom nastavlja:
"Bez obzira na podijeljenost, prosuđivanja i javna rasprava o ovoj temi je itekako potrebna. Mislim da bilo tragično da se nije podnijela revizija i da se poslije 26. februara narod pitao zašto se ništa nije napravilo. I u tom slučaju ako dođe do neuspjeha bit će prihvatljiviji od onog gdje se ništa nije pokušalo". Ko je Nevenka Tromp?
Nevenka Tromp Vrkić je profesor na Univerzitetu u Amsterdamu, 12 godina provela je kao istraživač u Haškom tribunalu. Autor je knjige “Krivični proces protiv Slobodana Miloševića: nezavršeno suđenje”.
Ona je osoba koja se godinama zalagala za pokretanja revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije.
Nevenka Tromp je šest godina radila na slučaju Slobodana Miloševića i trebalo joj je otprilike isto toliko godina da napiše knjigu od 300 stranica.
"Nakon Miloševićeve smrti sam shvatila kolika je kompatibilnost između onoga što sam radila na slučaju Milošević i slučaju Bosna protiv Srbije. Shvatila sam da velika većina dokumenata koju je Beograd štitio od javnosti u slučaju Slobodana Miloševića su bili upravo dokumenti za koje su smatrali da bi ih mogli povrijediti na Međunarodnom sudu pravde", kaže ona.
Pogranični gradići u Bosni i Hercegovini nestaju i pretvaraju se u sela. Iz njih odlaze i oni koji imaju posao. Primjer je Odžak, iz kojeg je nakon rata iselilo više od pola njegovog stanovništva, javlja RSE.
Mirza Šogorović ima 55 godina i najmlađi je u svojoj ulici. Nekada je bio direktor prestižnih trgovačkih lanaca, ali njegov sin do posla nije mogao. Danas je sa suprugom i dvoje djece u Kelnu.
“Rade oboje i prezadovoljni su. Imaju sve, nažalost, što ovdje nisu imali”, kaže Mirza, koji na pitanje je li žalosno ovo što se događa mladim u BiH kroz suze odgovara:
“Ljut sam na sebe prvo, pa na sve ostalo. Svi smo mi krivi, mi ‘veliki'”, završava Šogorović.
U Odžaku koji je prije rata imao 30 hiljada stanovnika, danas ih ima jedva 15-ak. Uglavnom stariji ljudi ispraćaju mlade u zapadne zemlje.
“Odlazak je neminovnost. Mi ovdje imamo nekoliko firmi koje nismo u stanju pokrenuti. Od 1996. do 2000. je bilo mnogo više zaposlenih nego sada. Samo smo nagomilali administraciju, a ništa proizvodno ovdje nismo doveli”, kaže lokalni političar Mika Lešić.
Fahrudin ef. Mujanović je svjestan da su pred Odžakom još teži dani.
“Brine me da u Odžaku za 10 godina neće trebati hodža. Koliko svijeta odlazi, koliko umire… za deset godina će iscuriti i ovdje ćemo imati jednu pustoš. Hoće li neko naseljavati ovu pustoš poslije nas ne znam, ali smo zabrinuti kao zajednica i tužan sam”, kaže Mujanović.
Odžak je nakada poljoprivredno bio veoma bogat kraj, a i danas ima perspektivu smatra načelnik ove općine Jakov Ivanković.
“Nije da ovdje nemaju omogućenu ekonomsku egzistenciju. Odlaze i ljudi koji su imali posao i dobru plaću. Šta je njih motiviralo da odu, ja ne znam. Po meni je to i kompleksnost ove države i svega ovoga što se događa na našem području. Nešto drugo je u zraku što utječe na ljude da odu odavde”, smatra Ivanković.
Opširnije o stanju u Odžaku, i zbog čega mladi napuštaju ovaj grad možete pogledati u videoprilgu RSE:
Ova revolucionarna bubica za uho je minijaturni prevodilac i omogućava da razgovarate sa strancima neposredno, bez jezičke barijere.
Stara poslovica glasi – vrijediš onoliko koliko jezika govoriš, međutim možda ćemo je ostaviti negdje u zapećku istorije jer nam budućnost donosi nešto novo.
Znate kako se u filmovima naučne fantastike ljudi i vanzemaljci automatski razumiju, kao da čitava galaksija govori engleskim jezikom?
Autori i režiseri uvijek su ovaj propust logike pravdali time da postoji tehnologija koja automatski prevodi ono što se kaže.
To rješenje možda jeste neuvjerljivo, ali je inspirisalo određene genijalce koji su odrastali na tim filmovima i serijama.
Mnogi sumnjaju u efikasnost ove tehnologije, ali kako god, ovo je korak u pravom smjeru.
Trenutno aparat podržava samo 5 jezika (sprema se još 7), a najvjerovatnije će biti dostupan u maju sljedeće godine.
Da Njemačka ne misli samo na svoje građane, već i na sve one koji imaju želju da dođu, rade, žive i uživaju u ljepotama načina života u toj državi dokazano je više puta.
Zadnji dokaz tome je i olakšice koje su stupile na snagu od 1. januara ove godine za zapošljavanje NON-EU građana u Njemačkoj.
Naime, Nijemci znaju da je osnovni problem naći poslodavca, kako za njihove građane tako i za strane građane koji žele raditi kod njih.
U Njemačkoj je već niz godina uobičajena forma traženja posla iz udobnosti svoga doma: Putem interneta i online prijava.
U nastavku objavljujemo proceduru, a poslije nje navodimo sve linkove koje je Njemački biro za zapošljavanje pripremio za sve koji žele raditi i školovati se u toj zemlji.
Procedura je sljedeća:
Napisati biografiju u kojoj treba da se navedu svi detalji koji su potrebni poslodavcu da zna o vama. Postoje tri načina kako to da uradite: Sami napišete u wordu ili nekom drugom programskom paketu za pisanje i sačuvate kao digitalni dokument (najbolje pdf), drugi način je da popunite online prijavu (npr. na eures= https://europass.cedefop.europa.eu/editors/hr/cv/compose te možete birati na kojem jeziku želite sačuvati svoj CV), ubacite svoju fotografiju, skenirane diplome i tu online prijavu sačuvate na svoj disk (memoriju računara) ili direktno sačuvate kao pdf na svom računaru (treba napomenuti da kod takvih vrsta formulara većinom se mogu ponovo učitati na istoj stranici i izmjeniti potrebni podaci), te treće da platite nekom da to uradi za vas.
Napisati molbu: standardna molba koja počinje sa uvodnim dijelom da se javljate na određeni (xxxx) oglas, za određenu (xxxx) firmu, te želite kod njih raditi, te u istoj molbi navedete sve šta prilažete od dokumenata kao što su: CV, diplome, certifikati, potvrde radnog iskustva, potvrde bivših poslodavaca o tome kakav ste radnik bili i šta ste radili, diplome o položenom jeziku, eventualno kopiju pasoša, vozačku ako posjedujete. Drugim riječima ono što posjedujete. Napomena svima da ne izmišljaju, jer će poslodavac provjeriti navedeno (ako se odluči da Vas zaposli).
Skenirati sve dokumente navedene u tački 2. (molba) i sačuvati, a iste možete u tački 1. priložiti već u CV; radi se više o ukusu kako će vam izgledati papirologija/dokumentacija.
Kompletnu dokumentaciju poslati poslodavcu digitalnom formom na njegov e-mail. Treba napomenuti da svi dokumenti moraju biti prevedeni na njemački jezik.
Pod ovom tačkom navest ćemo još i određene stranice za traženje oglasa ili poslodavce kod kojih se možete registrovati (besplatno ili sa određenim boljim ponudama poslova registracija se naplaćiva=zavisno od stranice) te na iste jednom dostaviti dokumentaciju (po potrebi je možete mijenjati) te samo klikom miša/touchpad-a/ili mobilnim prijavljivati se na oglase (gdje dotična stranica/poslodavac već samom prijavom na oglas dobiju vaše podatke.
Potrebno je izgubiti u prosjeku dan posla oko pripreme dokumentacije (moramo napomenuti da naprednom korisniku svih multimedija treba par sati, ako ne i manje), da bi poslije u prosjeku trebali dvije sekunde da se prijavite na oglas (zavisno od brzine vašeg interneta).
U nastavu navodimo sve linkove koje jeNjemačke vlade pripremila za traženje posla:
