Njemačka policija traži 42-godišnju ženu, ukrala je više od milion eura,nagrada je 37.500 eura i osigurana je privatno. Mole se svi koji nešto znaju o 42-godišnjoj osumnjičenici da se jave kriminalističkoj policiji na telefon +4971189905778, priopćila je policija u Stuttgartu.

Kao zaposlenica firme imala je pristup novcu, a krađa je uočena istog dana. Policija u svojem priopćenju nije objasnila kako je 42-godišnjakinja uspjela iznijeti toliki novac iz kompanije

Njemačka policija u Stuttgartu traži 42-godišnjakinju koju sumnjiči da je u oktobru ove godine ukrala više od milion eura. Radila je u kompaniji za prijevoz novca. Za informacije koje dovedu do hapšenja raspisana je nagrada od 37.500 eura.

Osumnjičena žena visoka je 174 centimetra, plavozelenih je očiju i plave kose. Osumnjičena ima nekoliko tetovaža po cijelom tijelu, posebno na rukama, navodi policija.

– Nagrada je 37.500 eura i osigurana je privatno. Mole se svi koji nešto znaju o 42-godišnjoj osumnjičenici da se jave kriminalističkoj policiji na telefon +4971189905778, priopćila je policija u Stuttgartu.

Dana 14. oktobra ove godine ukrala je više od milion eura iz kompanije za prijevoz novca u Stuttgartu u kojoj je bila zaposlena. Kako je priopćila policija, žena je iz prostorija firme oko 15.10 sati ukrala više od milion eura.

/cwbih/fokus/

Zvanično: FIFA pomjerila početak Svjetskog prvenstva

FIFA je odlučila pomjeriti početak Svjetskog prvenstva sa 21. na 20. novembar, te je tako promijenjen prvi meč Mundijala.

Gianni Infantino, predsjednik FIFA-e, i predsjednici šest konfederacija (UEFA, CONMEBOL, CONCACAF, CAF, AFC i OFC) donijeli su jednoglasnu odluku o pomjeranju početka Mundijala.

Prema prvobitnom rasporedu, prvenstvo su 21. novembra trebali otvoriti Senegal i Nizozemska u 14 sati, a od 20 sati bi igrao Katar sa Ekvadorom.

Novim rasporedom, prvi meč se igra 20. novembra između Katara i Ekvadora od 17 sati. Tako će domaćin turnira igrati prvi susret turnira.

Raspored utakmica možete pogledati OVDJE

/cwbih/Reprezentacija.ba/

ŠTA ZNAČI KAD TREPERI USNA, ZUJI UHO ILI IGRA OKO: EVO KAKVE VAM PORUKE TIJELO ŠALJE, NEĆE VAM SE SVIDJETI!

Kao što postoje objašnjenja za brojne pojave na ljudskom tijelu koje su smišljali naši preci, tako su se očito rodila i ova vjerovanja. Zanimljivo je kako su ljudi gotovo uobičajene svakodnevne pojave na ljudskom tijelu spojili s proricanjem budućnosti.

Šta znači kada zatreperi…

Vrh glave – pretkazuje dobit ili ćete dobiti sina

Zadnji dio vrata – doći će neki stranac i donijeti darove

Tjeme glave s desne strane – bićete sudija

Tjeme glave s lijeve strane – lijepo ćete se provesti u veselom društvu

Čelo – čut ćete loše vijesti , ali neće biti velike štete

Potiljak – loše će vas vijesti ožalostiti, no poslije ćete se opet radovati

Čelo između očiju – ići ćeš na put i dobro se provesti

Teme iznad desnog oka – čuvat ćete zadužbinu, koju ćete primiti

Teme iznad lijevog oka – sve što ste zamislili ostvarit će se

Desno uho – čut ćete dobru vijest

Lijevo uho – čut ćete lošu vijest

Zašumi desno uho – nadajte se dobrim vijestima i veselju

Zašumi lijevo uho – loše vijesti će vam donijeti tugu

Zatreperi gornji deo desnog uha – očekujte borbu i svađu

Zatreperi gornji deo lijevog uha – dobit ćete dobru vijest od prijatelja

Desna obrva – vaš sin će biti na dobiti

Lijeva obrva – ove godine očekujte obilje u hrani

Obje obrve – očekujte veselje

Koža između obrva – prijatelj će vas obradovati

Desno oko – što poželite to će vam se ostvariti

Lijevo oko – pripast će vam neka čast, no to će vas rastužiti

Gornji kapak desnog oka – očekujte veselje

Donji kapak desnog oka – dobit ćete novog prijatelja

Gornji kapak lijevog oka – dobit ćete muško dijete ili ćete imati sretan život

Donji kapak lijevog oka – dobit ćete lošu vijest

Cijeli nos – čeka vas loša vijest

Jedna strana nosa – biće vam ukazana čast ili ćete se jako truditi u nečemu

Gornja usna – doći će vam nepoznati gosti

Donja usna – pobijedit ćete neprijatelje

Obje usne – ljubit ćete se s prijateljima

/cwbih/hayat/

Roditelji svjesno upisuju djecu u medicinske škole da bi išli raditi u EU”

I Zeničko-dobojski kanton se suočava sa nedostatkom studenata na univerzitetima. Sve veći odlazak mladih preko granica Bosne i Hercegovine doveo je do toga da se sve manje studenti upisuju na fakultete, a djeca iz osnovnih škola sve više odlučuju za upis u srednje medicinske škole. Odlazak u Njemačku ili neku drugu državu Evropske unije za njih znači “bolji život”.

Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici, govorio je za N1 o nedostatku studenata u ovom kantonu. Kako je istaknuo, Zenicu i Zeničko-dobojski kanton napuštaju kompletne porodice.

“Nema više motiva da djeca studiraju, jer poslije završenog fakulteta je jako teško dobiti posao, a i kada dobiju posao plate su postale mizere. Djeca postaju da budu pragmatična i počinju da razmišljaju od čega trebaju da žive. Simptomatično je da najviše djece u srednju školu upisujemo u Medicinsku školu. Roditelji svjesno upisuju djecu za medicinske sestre, koja će sutra sigurno da završe u Evropskoj uniji jer su plate puno bolje”, kazao je rektor uz veliki izraz zabrinutosti.

Nazvao je ovo ozbiljnim problemom za BiH, te pozvao menadžmente, osnivače javnih unverziteta  da daju odgovore šta će se dešavati za pet do 10 godina.

“Imamo danas ozbiljan problem. Djece u osnovnim školama nema, djece u srednjim nema, i taj probem nedostatka studenata biće puno izraženiji za pet do 10 godina. Mislim da će doći do drastičnog pada broja upisanih na svim univerzitetima i mislim da će doći do gašenja određenih studijskih programa, bez obzira što se prilagođavamo potrebama tržištima rada. Mi jednostavno nemamo broj djece koja žele da studiraju”, rekao je.

Na Univerzitetu su Zenici pokušavaju da ponude kvalitetnije obrazovanje kako bi privukli strane studente.

“Pokušavamo otvarati studijske programe na stranim jezicima, ali ne mora biti samo na stranom jeziku, jer postoji interes određenih roditelja da njihova djeca dolaze ovdje i uče naš jezik, i mi smo već na Univerzitetu otvorili Centar za učenje jezika za te strane studente, tako da bi oni nastavu mogli slušati na našem jeziku”, istaknuo je Duraković.

Na kraju razgovora je poručio da je potrebno stimulisati mlade ostaju u ovoj državi, omogućiti toj djeci da dobiju stanove i rade u državi, zasnivaju svoju porodicu i stvaraju novu populaciju za opstanak ove zemlje.

/cwbih/tip/N1/

Jasmina Hostert i njemački SPD podržavaju Denisa Bećirovića

Kandidat ujedinjene opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović danas je u Sarajevu razgovarao sa zastupnicom u njemačkom Bundestagu Jasminom Hostert.

U srdačnom i prijateljskom susretu sagovornici su razmijenili mišljenja o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj. Poseban akcenat je stavljen na negativne efekte ruske agresije na Ukrajinu, te zajednički odgovor progresivnih snaga.

Istakavši svoju ličnu i punu podršku SPD-a Njemačke Denisu Bećiroviću u izboru za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Hostert je iskazala želju da rezultati predstojećih izbora budu uvod u izgradnju Bosne i Hercegovine kao države za sve njene ljude u kojoj više neće postojati podjele i diskriminacija.

„Izbor Denisa Bećirovića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je jedan od važnih koraka u tom pravcu“, naglasila je Hostert.

Bećirović je istaknuo da ruska agresija na Ukrajinu, kao i na druge dijelove Evrope, ima značajan efekat i na Bosnu i Hercegovinu, tim prije što postoji značajan broj političara i političkih projekata koji, što otvoreno, što skriveno podržavaju ruske retrogradne politike koje dijalog i dogovor žele zamijeniti silom i sukobom. U tom kontekstu je istaknuo spremnost da, kao i do sada, stvari naziva pravim imenom, jasno adresira odgovorne, te se odlučno i čvrsto suprotstavi ruskom uticaju i ruskim igračima u Bosni i Hercegovni.

Govoreći o pokušajima nametanja izbornog zakona Bećirović je još jednom ponovio svoj jasan stav da nikada neće pristati na reformu izbornog zakonodavstva po mjeri i željama HDZ-a i Dragana Čovića, te da je jedini put za Bosnu i Hercegovinu onaj koji vodi u Evropsku uniju i NATO, a tamo se može stići samo ako Bosna i Hercegovina bude država u kojoj svi ljudi imaju jednaka prava.

Jasmina Hostert je iskazala svoju suglasnost sa Bećirovićevim stavovima, te istaknula da nacionalističke snage blokiraju Bosnu i Hercegovinu da postane država jednakih građana i kao takva i članica Evropske unije.

Poredivši principe koji se nude u Bosni i Hercegovini i brojne postojeće diskriminacije sa sistemom zapadnih zemalja, pa i Njemačke odakle dolazi, zastupnica Hostert je ustvrdila da ono što se pokušava nametnuti u Bosni i Hercegovini nije moguće u progresivnim državama Evropske unije i da u takvim okolnostima ni ona u Njemačkoj ne bi mogla biti izabrana. Hostert je naglasila da progresivna Evropa želi da vidi Bosnu i Hercegovinu u kojoj vrijedi isti sistem vrijednosti kao i u zemljama zapadne demokratije.

/cwbih/sdp/

NA CETINJU 11 OSOBA UBIJENO I 6 RANJENO, MEĐU STRADALIMA IMA I DJECE!

Na Cetinju je danas, u blizini Vladinog doma, oko 16 časova, došlo do pucnjave u kojoj je, prema nezvaničnim informacijama, ubijeno 11 osoba i 6 ranjeno.

Prema pisanju Cetinsjkog lista među ubijenima su i djeca. U pucnjavi je ranjen i jedan policajac.

Cetinsjki list piše da je policajac pogođen u glavu.

Prema pisanju medija, muškarac V.B. je pobio cijelu porodicu, a onda je istrčao na ulicu i ubijao redom, dok je više osoba ubio i ranio! Pucnjava se desila nešto posle 16 časova u blizini Vladinog doma.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, sve je počelo kao porodični sukob. Napadač je ubio više članova porodice među kojima ima i djece, a zatim navodno izašao na ulicu i zapucao na prolaznike, javlja Radio Cetinje.

U akciji policije počinioc je ubijen. Još uvijek nema zvaničnih informacija od nadležnih. U naselju Medovina okupljen je veliki broj građana.

Ispred Kliničkog centra u Podgorici je stiglo vozilo hitne pomoći.

Lice mjesta obezbježuju jake policijske snage, kao i zgradu Kliničkog centra koja je okružena policijom sa dugim cijevima

/cwbih/mondo/

Spasila ih srpska policija: Bear Gryllsa i kolegu jurio medvjed na Staroj planini

Čuveni britanski avanturista Bear Grylls zahvalio je pripadnicima srpskog MUP-a u epizodi emisije “Ranveer Singh protiv divljine – uz Bera Grilsa” objavljenoj na “Netflixu”.

 Naime, Ravir Singh, poznata indijska filmska zvijezda, na početku snimanja epizode na Staroj planini, našao se na meti medvjeda. Nakon što je Singh stigao do provalije u pokušaju da pobjegne, na nebu se ukazala savremena letjelica H-145M Helikopterske jedinice MUP-a Srbije iz koje je izašao Bear Grylls koji ga je izvukao iz opasne situacije. Epizoda u kojoj čuveni britanski avanturista Bear Grylls preživljava na Staroj planini u Srbiji počela je sa emitovanjem, a od svih njegovih opasnih putešestvija baš ova snimljena u Srbiji ima ubjedljivo najbolji uvod, a ništa manje atraktivan i kraj. 

TRAILER POGLEDATI OVDJE

Kada su se našli u letjelici, Grylls i Singh su se zahvalili svojim spasiocima, koji su im poželjeli dobrodošlicu. “Budimo zahvalni srpskoj policiji što nas je spasila”, rekao je Grils. Potom su Grylls i Singh na Staroj planini tragali za Natalijinom ramondom, cvijetom feniksom koji je srpski simbol Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, i golgote kroz koju su prošli naš narod i vojska. 

Kada su je pronašli Grylls poziva Singa da krenu, riječima: “Požuri, srpska vojska nikada ne kasni”. U kadru se tada pojavljuje najmoderniji transporter Vojske Srbije koji ih odvozi. Mediji su ranije objavili da je Grylls oduševljen Srbijom, Starom planinom i kuhinjom. 

Goran Karadžić, direktor JP “Stara planina”, otkrio je prošlog mjeseca i da Grylls ima ogromnu želju da upozna najboljeg tenisera na svijetu Novaka Đokovića.

/cwbih/Novosti.rs/

VAŽNA PROMJENA U NJEMAČKOJ OD 1. OKTOBRA : Sve što trebaju znati oni koji već rade ili žele raditi dodatan posao ili tzv. mini-job

Svi oni koji rade tzv. mini-job u Njemačkoj ubuduće će u prosjeku zarađivati ​​520 eura umjesto 450 eura mjesečno. Od 1.oktobra 2022. ograničenje za male poslove temeljit će se na tjednom radnom vremenu od 10 sati uz uvjete minimalne plaće.

U nastavku pročitajte najvažnije informacije o promjenama za male poslove (mini-job) i poslodavce:

Minimalna plaća raste na 12 eura po satu

Zakonodavac će od 1. oktobra 2022. zakonski minimalnu plaću povećati na 12 eura po satu. Povećanje se vraća na dogovor u koalicijskom sporazumu.

Limit za male poslove podignut je na 520 eura mjesečno

Granica zarade za male poslove ostala je nepromijenjena na 450 eura mjesečno od 2013. godine. Ubuduće će se ograničenje za male poslove prilagođavati dinamički i na temelju minimalne plaće. To znači da će se ubuduće granica zarade temeljiti na tjednom radnom vremenu od 10 sati i minimalnoj plaći. Ako se minimalna plaća poveća, povećava se i limit za male poslove.

S povećanjem zakonski propisane minimalne plaće na 12 eura po satu, ograničenje za male poslove povećat će se na 520 eura mjesečno 1. listopada 2022. godine.

Novi propisi također se primjenjuju kada se prekorači ograničenje zarade za male poslove

Ako prosječna mjesečna primanja premašuju ograničenje miniposla, miniposla više nema. Iznimke od ovoga su povremeni, nepredvidivi ekscesi. Nebitna je visina zarade u mjesecima nesagledivog viška. Razdoblje do tri kalendarska mjeseca unutar vremenske godine danas se smatra povremenim. Do sada je ova uredba isključivo proizlazila iz smjernica male vrijednosti.

Nepredvidivo prekoračenje ubuduće će biti regulirano zakonom. Povremeno postoji nepredvidivo prekoračenje do dva kalendarska mjeseca unutar godine. Osim toga, zarade u kalendarskom mjesecu u kojem su prekoračene ne smiju prijeći dvostruku graničnu granicu zarade (1.040 eura), tako da će biti moguća maksimalna godišnja zarada do 14 puta veća od granice za male poslove. Mini-jobber stoga općenito može zaraditi 6.240 eura tijekom 12 mjeseci, au opravdanim iznimnim slučajevima najviše 7.280 eura godišnje.

Važna napomena za umirovljenike:

Za neke primatelje mirovina u mirovinskom osiguranju postoji ograničenje dohotka za kalendarsku godinu. Povećanjem granice zarade za male poslove od 1.oktobra 2022., umirovljenici bi to trebali imati na umu prilikom obavljanja malih poslova.

Ograničenje dodatnog dohotka u kalendarskoj godini od 6.300 eura za primatelje mirovine zbog potpune invalidnosti ili naknade za rudare ostat će nepromijenjeno za 2022. godinu. Povremeno, nepredvidivo prekoračenje granice zarade u malom poslu moglo bi dovesti do toga da umirovljenici premaše kalendarsku godišnju granicu zarade od 6300 eura. To bi se negativno odrazilo na mirovine. U slučaju rudarske naknade izgubilo bi se čak i pravo na tu mirovinu.

Za primatelje starosne mirovine prije standardne dobi za umirovljenje postoji još viša granica dodatnog dohotka od 46.060 eura za 2022. godinu. Vladina koalicija je u koalicijskom sporazumu odredila da se ovaj limitirani iznos nastavi. U tom smislu trenutno se raspravlja o izmjenama propisa o dodatnom dohotku za sve mirovine za 2023. O daljnjem razvoju obavijestit ćemo vas na našem blogu.

Granica tzv. Midi-joba diže se s 1.300 na 1.600 eura

Novi zakon također podiže granicu primanja za zapošljavanje u prijelaznom sektoru. Do sada je takozvani midi posao postojao ako je prosječna mjesečna plaća zaposlenika u prijelaznom području bila od 450,01 do 1.300 eura. Midi radno mjesto ubuduće će postojati ako zaposlenici redovito zarađuju više od 520,00 eura, a najviše 1.600 eura mjesečno.

U novom tranzicijskom području poslodavci će biti više opterećeni nego danas. Udio poslodavca u doprinosu u donjem dijelu prijelaznog područja (od 520,01 eura), kao i kod mini poslova, iznosi oko 28 posto i postupno se smanjuje na 1600 eura na redovni doprinos za socijalno osiguranje. Midi-joberi imaju koristi od činjenice da je skok u stresu tijekom prijelaza s mini-posla na midi-job izglađen. Ovo je namijenjeno povećanju poticaja za male poslove da produže svoje radno vrijeme preko ograničenja za male poslove.

Midi poslovi su poslovi na koje se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje, a za njih su odgovorna društva za zdravstveno osiguranje, a ne mini centri za zapošljavanje.

Što je Mini-job?

Mini-job ili Neben-job je zapravo jedno te isto (izraz Neben-job koristimo kada uz njega imamo još jedan, glavni posao) i odnosi se na posao u kojem ono što zaradimo bruto, dobijemo neto, budući da nismo obvezni doprinositi državu (zdravstveno, socijalno, mirovinsko, Pflege osiguranje…) a kod Min-joba moramo napraviti razliku između financijski ograničenog i vremenski ograničenog. Prema statistici, gotovo svaki četvrti „zaposleni“ u Njemačkoj zapravo ima takozvani mini-job – radi kao ispomoć. Riječ je o poslu koji se ugovara između poslodavca i umirovljenika ili osobe koja je već zaposlena na određeno ili neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca. Prijedlog Zakona o dodanim poslovima propisuje da radnici dodatne poslove ne mogu sklapati s poslodavcima za koje već rade ili s njima povezanim društvima ili osobama.

Poslodavac mora plaćati paušalne doprinose na plaću za mini posao. Oni iznose fiksnu stopu od 13% doprinosa za zdravstveno osiguranje i 15% doprinosa za mirovinsko osiguranje. Uz to postoji paušalni porez na plaću od 2% i udio poslodavca u mirovinskom osiguranju. To uvijek vrijedi ako zaposlenik mini-posla ne prima punu mirovinu, na primjer, ako je oslobođen mirovinskog osiguranja ili je oslobođen obveze sklapanja mirovinskog osiguranja na zahtjev. Ako mini-zaposlenik ima nekoliko mini-poslova, prihod se zbraja. Oprez: Ako je zaposlenik u glavnom radnom odnosu na koji se plaćaju doprinosi, to znači da se drugi miniposao pribraja dohotku od glavnog posla. Zatim slijede veći doprinosi za zdravstveno, njegu i mirovinsko osiguranje. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti je iznimka: mali posao ostaje izuzet od osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Što je Midijob?

Minijob i midijob razlikuju se u pogledu ograničenja zarade. U mini-poslu zaposlenici redovito ne zarađuju više od 450 euro, odnosno od 1. oktobra 520 eura mjesečno. Čim je zarada redovito između 450,01 € i 850 €, to je midi posao. Zatim se govori i o zapošljavanju u tzv. Gleitzzone.

Doprinosi za socijalno osiguranje također se plaćaju za male poslove. No, tzv. klizna zona ima posebnost koja znači niže doprinose za zaposlenika: zakonodavac predviđa linearno usklađivanje doprinosa za socijalno osiguranje u odnosu na cjelokupnu plaću. Cilj ove uredbe je da korak od srednjeg zaposlenja do zaposlenja koje u potpunosti podliježe doprinosima za socijalno osiguranje bude nesmetan za obje strane. Budući da se poslodavac u midi poslu drži uobičajenih pravila punog radnog odnosa uz plaćanje doprinosa, ne mora paziti ni na što posebno u tzv. Gleitzzone. Online kalkulator Deutsche Rentenversicherunga dobra je pomoć za sve zaposlenike koji žele točno znati u kakvoj su situaciji. Kalkulator klizne zone pri unosu plaće odmah određuje iznos doprinosa za socijalno osiguranje i služi kao okvirni vodič. Međutim, još je točnije ako vaš odgovorni odjel za obračun plaća izradi  probnu plaću, uzimajući u obzir sve važeće zakonske propise i propise socijalne sigurnosti. Ako ste u nedoumici, obratite se svom poreznom savjetniku koji poznaje pojedinosti. Više o Midijobu i Minijobu možete pročitati na stranici OVDJE

/cwbih/feniks/

Ako niste znali, ovako je to nekako bilo u toku razvoja čovječanstva...

1. Žena ne prihvata da više živi na drvetu. I plače. Muškarac otkriva pećinu.

2. U pećini je hladno. Žena plače. Muškarac otkriva vatru.

3. Djeca vrište od gladi. Žena plače. Muškarac otkriva sjekiru, luk i toljagu i odlazi u lov.

4. Od tolike količine mesa dijete dobije skorbut. Žena plače. Muškarac otkriva poljoprivredu.

5. Budući da je mamuta teško ubiti, muškarac je previše odsutan od kuće. Žena plače. I šta će muškarac nego joj udovoljiti. Počinje da uzgaja domaće životinje: krave, ovce, svinje, kokoši... 

6. Ženi je dojadilo meso sa vatre, poželi nešto skuhati i opet plače. Muškarac otkriva grnčariju.

7. U pećini je promaja i dosta vlage i zbog toga se djeca prehlade, dobiju upalu pluća i umiru. Žena plače. Muškarac gradi kuću od drveta i kamena.

8. Došla je zima i hladno je. Žena, opet plače.  Muškarac otkriva da se koža i krzno mrtvih životinja mogu obraditi i može se napraviti odjeća.

9. Kožna odjeća, kao i ona od krzna. Žena plače. Muškarac otkriva, jednu po jednu, prvo vunenu odjeću, koja je gruba i ostavlja ogrebotine - žena plače, lanenu, koja je još uvijek gruba, žena uzdiše, i na kraju svilenu odjeću, koja izgleda zadovoljavajuće. Žena se smiješi. Kasnije, muškarac rješava i problem mirisa koji izlaze iz gore navedenih koža i krzna. E, tad je i ona prihvatljiva. 

10. Razni poslovi, kao što je zaštita stada životinja i odbijanje potencijalnih grabežljivaca, drže muškarca podalje od kuće.  Žena, naravno, plače. Muškarac pripitomljava psa i mačku.

11. Žena primjećuje da je previše nalik svojim vršnjakinjama. I počinje da plače. Muškarac izmišlja šminku za oči i nakit.

12. Ženi dosadi da toliko ostaje kod kuće i želi da proširi svoje vidike.  Pogađate, opet plače. Muškarac izumi točak, pripitomi konja i otkrije čamac, jer je žena krhka i lako se umara. Osim toga, niko više ne bi želio da je čuje kako plače.

Prolaze godine...

Žena osjeća potrebu da "pobjegne" od svakodnevice.  Nema vremena, novca ni raspoloženja za putovanja u inostranstvo, dosadno joj je sa društvom, nema šta da se gleda na TV-u, vani je loše vrijeme. Muškarca nema kod kuće, a ionako ne bi mnogo razumio. Žena bi bila tako, nekako raspoložena da napiše nešto što će joj donijeti komplimente od stranaca i biti nešto što će je zadržati anonimnu i apsolutno sve održati pod kontrolom. I, po ne znam koliko puta u historiji, žena počne da plače.

Muškarac izmišlja društvene mreže. 

Pouka, kada žene plaču, čovječanstvo se razvija.

I još jedna, da žena nije plakala i dalje bismo bili na drveću.

/cwbih/məta/

Poučna priča: KAKO JE VRIJEDAN MRAV DOBIO OTKAZ ?

Jednom davno, živio je sretan i vrijedan Mrav, koji je svakog dana dolazio prvi na posao. Bio je vrijedan. Veseo. Jednom riječju, bio je sretan dok je radio. Pjevušio je vesele pjesmice, a rezultati njegovog rada su bili odlični.

Slušajući pjesmu Mrava, gospodin Stršljen, direktor firme, zaključio da se mrav previše zabavlja a premalo radi, jer nema pravo usmjerenje i šefa koji bi ga kontrolirao.

Zato je zaposlio Bubamaru koja je imala veliko iskustvo sa upravljanjem. Prva briga Bubamare bila je da organizira evidenciju dolazaka i odlazaka mrava na posao (odnosno sa posla). U tu svrhu, uspostavila je sistem prijemnih i odlaznih dokumenata. Sa vremenom, broj dokumenata se povećavao i zbog povećanog volumena posla oko papira morali su zaposliti  nekog ko bi pripremao papire i izvještaje.

Zaposlili su Pauka koji je odmah uspostavio sistem arhiviranja i postao je odgovoran i za preuzimanje telefonskih poziva.  A mrav? Mrav je i dalje radio kao i prije.  Izvještaji koje je dostavljala Bubamara su bili izvanredni. Direktor Stršljen je bio oduševljen izvještajima koje je dobio od Bubamare i uskoro je počeo zahtijevati: usporedne studije sa grafikonima, analize trendova razvoja, itd.

Da bi se zadovoljio direktorov zahtjev, bilo je nužno da se zaposli Hrčak koji bi bio direktna pomoć direktoru. Njemu su odmah kupili novo računalo sa printerom. Sretni i vrijedni mrav je i dalje radio kao i prije. Jedino se požalio da bi mu bilo lakše ako bi imao neko računalo. Nisu mu odobrili. Ovo je bilo prvi put da se Mrav na nešto požalio i direktor Stršljen je odmah shvatio da je potrebno najhitrije reagirati.

Kreirao je novo radno mjesto šefa službe koji bi nadzirao sretnog i vrijednog mrava. Na novo radno mjesto je zaposlio Cvrčka. On je odmah po svom dolasku zamijenio cjelokupni namještaj u svom uredu  i na zahtjev  dobio ergonomski oblikovanu stolicu i novo računalo sa ravnim, LCD ekranom. Broj računala je narastao i moralo se kupiti i instalirati i mrežni server. Novi šef službe je shvatio da hitno treba pomoćnika (koji je usput bio njegov pomoćnik u prethodnoj firmi). I tako je zaposlio Stjenicu. U isto vrijeme Mrav je postajao sve manje sretan i sve manje produktivan. Opet je tražio računalo. Opet mu nisu odobrili.

Situacija sa Mravom, zabrinula je Cvrčka i on je zaključio da mora naručiti studiju o zadovoljstvu zaposlenih u firmi. Upoznao je sa tim direktora Stršljena koji je shvatio Cvrčkovo objašnjenje i odobrio angažiranje agencije za te potrebe. Skupa studija je napravljena  i Cvrčak je počeo primjenjivati  predložene motivacijske metode. Svuda je objesio  motivacijske plakate.  Vodio je Bubamaru, Pauka, Hrčka i Stjenicu na motivacijske treninge u poznata ljetovališta itd… Mrav je i dalje, ali nevoljko, radio. Čitao je motivacijske poruke na plakatima i nikako nije mogao naći nadređene kad su mu trebali. Jednostavno, ili nisu bili tu ili nisu imali vremena za njega. I tako je vrijeme teklo. Direktor Stršljen  je i dalje dobivao redovno svoje perfektne izvještaje ali su oni počeli pokazivati  da firma nije više tako rentabilna kao prije. To ga je duboko zabrinulo i morao je reagirati. Unajmio je najelitnijeg konsultanta, gospođu Sovu.

Sovin zadatak je bio izvršiti potpunu analizu organizacije i poslovanja firme i predložiti rješenja da bi firma poslovala rentabilno. Nakon tri mjeseca, Gospođa Sova je direktoru predala sljedeći izvještaj: “U firmi je previše zaposlenih!”. Direktor Stršljen  je oduševljeno prihvatio stručnu analizu i odmah otpustio:  MRAVA. 

POUKA 1:

• Nikada nemoj biti sretan i vrijedan mrav.
• Mnogo se više isplati da si nesposoban i da ne radiš ništa.
• Nesposobnima ne trebaju nadzornici.
• Ako si usprkos svemu produktivan, nikad ne pokazuj da si veseo kada radiš, jer za to nema opravdanja.
• Ako, ipak, na svaki način želiš da si mrav, osnuj svoju firmu i tako nećeš morati raditi za Stršljena, Bubamaru, Pauka, Hrčka, Cvrčka, Stjenicu i Sovu. Ali tada nećeš moći raditi ni kao Mrav. Jer da bi održao firmu moraš se družiti  sa stršljenovima, bubamarama, paucima, hrčcima, cvrčcima, stjenicama i sovama.

POUKA 2:

• Nažalost, cijela priča je utemeljena na sveučilišnim znanstvenim istraživanjima koja kažu da većina ljudi teži ka parazitskom životu.

/cwbih/

Njemački mediji: Pelješki most je u stvari mračna evropska poruka Bosni

Zašto je projekat gradnje Pelješkog mosta dobio podršku EU

FAZ piše kako „kineski projekat” – gradnja Pelješkog mosta – otvara mnoga pitanja i da ne bi dobio podršku Brisela da je za BiH postojala EU-perspektiva. Rheinische Post donosi članak: „Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu”, prenosi Deutsche Welle.

Frankfurter Allgemeine Zeitung daje osvrt na “Pelješki most”, najprije pojašnjavajući kako je BiH zahvaljujući Dubrovačkoj Republici dobila izlaz na more.

„Činjenica da BiH ima izlaz na Jadran povezana je s vremenima kada su se u ovom dijelu Evrope sučeljavali Republika Venecija i Osmanlijsko carstvo. Između njih je bio mali grad-republika Raguza (Dubrovnik), koja se prije svega plašila Venecije. Kako bi se zaštitili od Venecije, lukavi dubrovački diplomati pribjegli su jednom rješenju. Ustupili su dio zemlje na sjevernom rubu svog teritorija velikom veziru odnosno vladi Osmanlijskog carstva. Od tada se Venecija, da bi napala Dubrovnik, prvo morala obračunati s Osmanlijama. Raguza je stvorila osmanlijsku tampon zonu. A kada je kasnije ovo područje pripalo Habsburškom Carstvu, a zatim Jugoslaviji, raguški klin postao je dio Bosne”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

List navodi i kako to nije bilo tako važno, dok je postojala zajednička država. Ali, nakon raspada Jugoslavije a posebno nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. granica sa Bosnom je za Zagreb postala problem – sve do puštanja u promet Pelješkog mosta (26.7.2022.) i saobraćajnice, kojom se zaobilazi dio magistrale od 7,5 km, koji pripada BiH.

FAZ konstatuje i kako Hrvatska dugo nije mogla dobiti podršku međunarodnih finansijskih institucija za gradnju mosta. Evropska investiciona banka je to odbila uz obrazloženje da je projekat preskup, predloživši „pragmatičnu nagodbu sa BiH”, kojom bi se to područje „proglasilo eksteritorijalnim koridorom”. Slično je bilo i sa Evropskom bankom za obnovu. No, most je u konačnici ipak izgrađen i to najviše novcima EU i Evropske investicione banke.

Zašto je projekat gradnje Pelješkog mosta dobio podršku EU

Novinar FAZ-a potom iznosi zašto je projekt gradnje Pelješkog mosta, koji je najprije bio odbačen kao besmislen, kasnije naišao na podršku Brisela. „Da je postojala ikakva perspektiva da ova balkanska država postane članica EU, Pelješki most bi bio razlog za pobunu. Jer, ulaskom BiH u EU granične formalnosti s Hrvatskom konačno bi otpale i ogromni most nikome ne bi trebao. Kada je EU 2017. odustala od otpora finansiranju gradnje mosta, moglo se zaključiti da niko u Bruxellesu nije ozbiljno očekivao ulazak BiH u EU. Jer, samo ovako se mogao opravdati bypass (zaobilaznica) oko Bosne, preko kojeg se, osim do Dubrovnika, brže stiže i do Korčule ili Mljeta”, piše FAZ. U tekstu se navodi i da ovaj projekat „nije razlog za istinsko likovanje” jer je njegovom gradnjom „nakon Hrvatske najviše profitirala Kina”. Ukazuje se i na dogovor Evropske komisije, Evropskog parlamenta i zemalja, članica EU kojim će „Kina u budućnosti biti izuzeta iz velikih projekata EU”. Jer, „ne bi se više smjelo dogoditi da nekoliko stotina miliona eura novca poreskih platiša EU odu kineskoj diktaturi”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

“Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu”

List Rheinische Post u članku pod nazivom „Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu” piše o posjeti Tome Kneževića (69), direktora Caritasa Bosne i Hercegovine njemačkom gradiću Neukirchenu u kojem žive Ursula (80) und Heribert Hölz (79)

“Oni su dio mog života” i „bez obitelji Hölz ništa ne ide”, kaže mons.Tomo Knežević. Njemačkom bračnom paru i ovom svećeniku i profesoru liturgike iz BiH, koji je u Tirolu učio njemački, „zajedničko je opredjeljenje za Bosnu i pomoć ljudima koji tamo žive”, piše Rheinische Post. “Rat smo osjetili prije nego što je izbio. Heribert je odmah reagirao”, citira njemački list don Tomu i navodi kako „legendarna Hölzova torba” danas uvrštena u eksponate jednog sarajevskog samostana kao “torba koja vrijedi milione”.

Heribert Hölz je svom prvom putovanju za Bosnu u tašni „nosio 11.000 maraka donacija” njemačkih građana. “Sprijeda i iza tenkovi, mi u sredini, helikopter iznad”, prisjeća se Heribert Hölz, koji je izazvao senzaciju sa svojim konceptom „pomoć za samopomoć”. Tako je finansiran projekt uzgoja ovaca, a njegova žena je skupljala donacije praveći marmeladu.

„Bosna treba pomoć i još uvijek je „Bosna treba pomoć i još uvijek je siromašna zemlja. Mi smo poratna zemlja s puno razaranja i raseljavanja”, kaže mons.Tomo. „Mladi odlaze u migraciju sa svojim talentima i znanjem. Samo se prošle godine 95.000 ljudi odreklo svog bosanskog državljanstva. Starija generacija prisiljena je ostati u selima, gladovati i živjeti od narodnih kuhinja. Procjenjujem da trenutno u Bosni živi još svega tri miliona ljudi”, citira mons. Tomu njemački list.

Svećenik iz BiH u članku ukazuje i na problem migranata u BiH i kaže kako je tamo „zbrinuto oko 15.000 izbjeglica, uglavnom muslimana iz istočne Afrike”. „Čak i ako bh. vlada daje nagovještaj demokracije, korupcija prevladava. Treba nam zdrav sustav sa zakonima i sudom”, ističe mons. Tomo za njemački list. Situaciju sa stanovništvom opisuje kao „katastrofalnu” i kaže kako u Banjoj Luci, naprimjer, brigu oko ljudi vode časne sestre. I na kraju, s obzirom da je sva pažnja usmjerena prema Ukrajini, poručuje: „Ne ostavljajte na cjedilu južnu Evropu, posebno BiH. Strašno je biti zaboravljen”, piše Rheinische Post.

/cwbih/DW/Rheinische Post/

“Ja Sam Kosta Cetković, Bivši Komandant Srpske Garde. Tražim Izudina Bajraktarevića, Koga Sam 1992. God. Spasio Od “Belih Orlova”, Nadam Se Da Je Živ”. (FOTO)

Kosta Cetkovic, bivši je komandant Srpske Garde, Đorđa Božovića Giške, koji je odlučio da pronađe Izudina Bajraktarevića iz Doboja, ni manje ni više nego rođenog brata čuvene pjevačice Silvane Armenulić.

Kosta je sa svojim borcima naišao na jednu prostoriju u Podnovlju, kod Doboja, gdje je našao pritvorenog čovjeka po imenu Izudin Bajraktarević.

Njegova priča ne ostavlja ravnodušnim i preporučujemo da je pročitate do kraja.

Zbog svoga djela, morao je pobjeći od “Bijelih orlova” u Crnu Goru, gdje i danas živi.

 

Tekst prenosimo u cjelosti:

“Ovaj događaj se desio 1992 u maju mjesecu.Nalazio sam se na ratištu oko Bosanskog broda u svojstvu komandanta Srpske garde Đorđa Božovića Giške. Naša misija je bila da zaštitimo ugroženi srpski narod, ali sama događanja su nas natjerala da zaštitimo i narod drugih nacija i upravo se to i desilo. Prilikom našeg povlačenja, borci kojim sam komandovao naišli su na jednu prostoriju u Podnovlju kod Doboja, gdje je bio pritvoren čovjek po imenu Izudin Bajraktarević, musliman iz Doboja.

Njega su zarobili neki “Bijeli orlovi” sa namjerom da ga u jutarnjim satima likvidiraju, klanjem i bacanjem tijela u rijeku Bosnu. Po njegovim iskazima, pošto nije dostavio sumu od 1.OOO.OOO maraka, kao uslov puštanja na slobodu. Inače Izudin je bio oženjen sa Dankinjom imao dvoje djece, koji su pušteni prilikom zarobljavanja Izudina, sa obavezom da dostave navedenu sumu za oslobađanje Izudina. Inače Izudin je rođeni brat Silvane Armenulić. U njegovu priču sam povjerovao i riješio da spasim ovog čovjeka. Dajući mu propusnicu na ime od jednog borca koji je ostao kao ranjenik u bolnici u Doboju. Reskirao sam za sebe veliki rizik da budem otkriven i snosim rigorozne sankcije od strane komande. Sa druge strane postojao je veliki rizik da me presretnu “Bijeli orlovi” i da završim u rijeci Bosni, zajedno sa Izudinom. Sa lažnom propusnicom, na ime Izudina sam prešao u Srbiju i Izudina spasio predajući ga sestri i majci u jedno selo blizu Beograda. Iskoristio sam priliku i otišao do ambasade Danske, da prijavim slučaj. Pošto je Izudin tada bio državljanin Danske. Oni su željeli da to objave na TV-u i daju mi neki publicitet. Ja sam tada rekao pred njima i Izudinom da me to ne zanima, niti bilo kakva materijalna nadoknada, samo tražim da mi se obezbijedi iseljavanje u Dansku zajedno sa porodicom, zbog moje eventualne ugroženosti i života moje porodice. Tada mi je sve obećano a nikad učinjeno.

Posle toga imao sam veliki pritisak od strane “Bijelih orlova” i na kraju se morao iz Srbije iseliti u Crnu Goru, gdje i danas živim. Pokušavao sam sa Izudinom uspostaviti kontakt koji je tada živio i nadam se i danas živi u Kopenhagenu. Napominjem, ne kajem se što sam Izudinu spasio život, isto bih i danas uradi, JER ČOVJEK MORA BITI SAMO ČOVJEK. ŽELIO BIH DA SE DANAS SRETNEMO OČI U OČI, JA SAM IDALJE OSTAO ČOVJEK, NE ZNAM DA LI I ON.
POZDRAV I VELIKO HVALA NA RAZUMIJEVANJU.”

Jedan moj skromni prilog. Pjesma koju napisah, iz mog skromnog poetskog dara.

BRAT ZA BRATA

Jovan,Ibro,Mato
kad smo bili mali
u krevetu zajedno spavali
a bracom se zvali

u školi slova učili
cirilicu,latinicu isto
istim putem se vracali
niko nas za vjeru upito

kad stasasmo malo
večerima išli na prela
zorom ranom ustajali
i čuvali stada bijela.

a oni što nam nekad
svečane marame vezali
sad isti oni vladaju
u rat krvavi nas pozvali

svoju čast smo sačuvali
prođe ovaj užas rata
ostali smo,što i bili
ko rođena sva tri brata

čujte dobro rata gospodari
mi braca bili i ostali
časne ljude mi volimo isto
vi čast svoju đavolu dali.

Bog je nama život dao
da budemo dobri ljudi
očevi nam govorili
samo čovjek uvjek budi

mi živimo kao braca
a vjere nam nisu iste
za brata bi život dali
jer duše su naše.čiste

da djelimo dobra svjeta
u zlu svakom pripomoci
dobro dobrim se uzvraca
vremena ce srece doci

ej narode u pamet se
ovaj život jeste zato
da živimo kao ljudi
Jovan,Ibro Mato.

VELIKI POZDRAV IZ KOTORA

Kosta Cetkovic

/cwbih/ 

Sandi Begić nakon pet godina rada u hitnoj službi napušta posao: "Lijepo će biti u Njemačkoj"

Još jedan mladić pakuje kofere i odlazi iz BiH u potrazi za boljom budućnošću u Njemačkoj, a riječ je o Sandiju Begiću koji je bio uposlenik u Službi hitne medicinske pomoći Bihać.

Sandi Begić radio je pet godina u ovoj ustanovi, gdje je kako navodi tokom rada bilo ljubavi, stresa, smijeha, dobrog i lošeg, prijateljstva.

Sjećanje na kolege

- Nije uvijek bilo lako. Ali.... Danas biram da zaboravim nepravdu, bahatost, nekolegijalnost, podmetanja, tračeve i sve ostale negativne stvari koje se dešavaju na svakom radnom mjestu. Onima koji su se tim stvarima služili, neka ta djela služe na čast i neka o njima govore. Živi i zdravi bili - poručio je Begić na Facebooku.

Dodao je da bira da pamti i sa sobom ponese ono najbolje što BiH, Bihać i sama hitna služba imaju da ponude. Kaže da sjećanja na kolege i kolegice koji su uvijek bili tu da pomognu, kojima ništa nije bilo teško - ni za pacijenta, a ni za kolegu.

Nema zaborava

- Moju smjenu, na čelu sa "šeficom" - vi se tek ne zaboravljate. Niste zaslužili da vas ikad zaboravim. Vas posebno volim i mnogo vam dugujem. Dobro je poznata činjenica da sa mnom često nije lako, ali vi ste znali - i trpjeli me sve ove godine. Vidjet ćemo da li će mi moj dugačak jezik napraviti problem u nekoj drugoj sredini. Hvala, moji ljudi.

Dodao je da će mu lijepo biti u Njemačkoj, ali volio bi da sve prijatelje, kolege može spakovati u kofer i ponijeti sa sobom. 

- Vidjet ćemo se još svakako! Za kraj, još jedna zvučna i svjetlosna u bihaćkoj noći - napisao je. 

/cwbih/avaz/

I TUŽAN I SRETAN : Ibrahim ispratio i trećeg sina u inostranstvo: Ne bi vam halalili da glasate za one zbog kojih ste otišli

Otjeraše ih oni koji nisu časti imali u ratu, a nemaju ni sada u miru, rekao je

Ibrahim Bešo je poručio na društvenim mrežama da je i tužan i sretan jer ispraća i trećeg sina u inostranstvo, posljednjeg koji se nalazio u BiH. Ovakve situacije u BiH, čini se, postaju svakodnevnica.

- Tužan sam jer ispraćam posljednjeg to jest trećeg sina. A sretan što ide negdje dalje odavdje. On odlazi i ostavlja za sobom ženu koja očekuje porođaj. U njenoj trudnoći od devet pregleda i kontrola dva je samo obavila u bolnici, a sve ostale u privatnoj ordinaciji kod iste doktorice koja je iz bolnice uputi sebi u privatnu ordinaciju. Ne želim da mi djeca i unučadi žive u takvom društvu - poručio je Bešo.

"Otjerali ih oni koji nisu imali časti u ratu"

Kaže da je očuvao čast u ratu i dva puta je prolio svoju krv. 

- A sinovi će očuvati čast sada u miru. Otjeraše ih oni koji nisu časti imali u ratu, a nemaju ni sada u miru. U ratu su sakupljali milostinju i sergije po svijetu koristeći hodžu kao prevodioca. A sada koriste hodžu i muderiza za sakupljanje glasova po svijetu. I govoreći da je vrlo vrlo bitno da se dijaspora registruje. Čak kaže muderiz ko se ne registruje da je udario na šehide i našu borbu - kazao je Bešo.

"Sve vam halalimo"

Dodao da nije baš tako te da za 25 godina mu nije povećana invalidnina ni 1KM. 

- Djeco moja, sinovi moji budite ponosni na sebe, na svoje roditelje i porodicu svoju. Babo i mama su ponosni na vas. I sve vam u životu halalimo. Samo jedno vam ne bi halalili ako bi glasali za munafike zbog kojih ste morali otići. Onaj ko poznaje Rasima zna da vrijedi za 10 radnika njemu nema ravnog u poslu. Što kaže moj jaran Derviš Garanović Rasima nema čitav svijet - zaključio je Bešo.

/cwbih/avaz/

Njemačka: Novo pravo na boravak za strance u Njemačkoj: Šta to znači i za bh građane?

Savezna vlada želi smanjiti prepreke za dobijanja prava na stalni boravak za strance koji su u Njemačkoj dugi niz godina bili samo tolerirani.

Njemačka

Novo pravo na boravak za strance u Njemačkoj: Šta to znači i za bh građane?

Savezna vlada želi smanjiti prepreke za dobijanja prava na stalni boravak za strance koji su u Njemačkoj dugi niz godina bili samo tolerirani.

Svijet DW

08. juli 2022, 1:29

Savezna vlada je usvojila odgovarajući nacrt zakona. Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a je pokrenula prvu fazu svoje migracijske reforme.

Nacrt zakona savezne ministrice unutarnjih poslova Nancy Faeser o takozvanim šansama za pravo boravka ima za cilj otvoriti dugoročne izglede za hiljade stranaca koji već godinama žive u Njemačkoj bez sigurne boravišne dozvole. Time se želi stati na kraj dosadašnjoj uobičajenoj praksi "lančane tolerancije", piše DW.

Pravo na boravak za integrirane tolerirane osobe

Planirana uredba trebala bi se primjenjivati za osobe koje su do 1. januara 2022. živjele u Njemačkoj najmanje pet godina i koje su predane slobodnom demokratskom osnovnom poretku. U roku od godinu dana ti ljudi mogu ispuniti ostale uvjete za pravo na boravak. Uvjeti za omogućavanje trajnog ostanka u zemlji su dokaz o dovoljnom znanju njemačkog jezika i da sebi sami mogu osigurati sredstva za izdržavanje. Prema informacijama vlade, oko 242.000 toleriranih stranaca boravilo je u Njemačkoj do 31. decembra 2021., od kojih oko 136.000 duže od pet godina.

Kriminalci i oni za koje se utvrdi da su dali lažne podatke o svom identitetu nemaju tu mogućnost. Osobe, koje imaju ograničeno pravo boravka (tzv. duldung), a koje su postale kriminalci također treba dosljednije deportirati.

Nacrt zakona savezne ministrice unutrašnjih poslova Nancy Faeser takozvanim šansama za pravo boravka ima za cilj otvoriti dugoročne izglede za hiljade stranaca koji već godinama žive u Njemačkoj bez sigurne boravišne dozvole

Odricanje od znanja jezika radi spajanja porodice

Ostale odredbe Nacrta zakona odnose se na useljavanje kvalificiranih radnika, što savezna vlada želi poticati jer trenutno u mnogim sektorima nedostaje takvih radnika. U budućnosti bi strani kvalificirani radnici trebali moći dovoditi supružnike i maloljetnu djecu u Njemačku, a da oni prethodno ne moraju dokazati poznavanje njemačkog jezika - to je prije bila velika prepreka za spajanje porodica. Integraciju bi također trebalo olakšati tražiteljima azila: ubuduće bi trebali imati pristup integracijskim tečajevima i tečajevima strukovnog jezika od samog početka.

Koalicija Semafor želi pokrenuti drugi migracijski paket prije kraja godine. SPD, Zeleni i FDP su se u svom koalicijskom sporazumu, među ostalim, dogovorili da će olakšati naturalizaciju ljudima iz takozvane generacije gastarbajtera i uvesti "kartu mogućnosti na temelju bodovnog sistema" za radnu migraciju.

"Savezna vlada brine o stvaranju novog početka u migracijskoj i integracijskoj politici s aktivnom i uređenom politikom koja odgovara modernoj useljeničkoj zemlji", rekao je portparol vlade.

Zakon mora donijeti Bundestag, suglasnost Bundesrata nije potrebna. Unija je kritizirala planirano novo pravo boravka. Savezna vlada na taj način nagrađuje "ljude koji nisu proganjani niti im je potrebna zaštita, koji moraju napustiti zemlju, a uporno to odbijaju", rekao je portparol Kluba poslanika CDU-a Alexander Throm za "Handelsblatt".

/cwbih/buka/DW/

Upoznajte Sead Ahmetović, Bosanca iz Odžaka 🇧🇦 koji je na čelu WeAreDevelopers, najveće konferencije softverskih developera u Evropi.

Upoznajte Sead Ahmetović, Bosanca iz Odžaka 🇧🇦 koji je na čelu WeAreDevelopers, najveće konferencije softverskih developera u Evropi. Ove godine je okpupio preko 10.000+ programera u Berlinu. 🏢

Nedavno smo imali dobre rezultate u plivanju, karateu i košarci, ali želim da skrenem pažnju na još jednog velikog ambasadora Bosne i Hercegovine. Organizirati događaj ove veličine i okupiti neka od najvećih imena u tehnologiji je nevjerovatan izazov, a naš Sead to radi izvrsno sa svojim timom.

Rođen je u Odžaku 1988. godine i iako živi u Beču, provodi jako puno vremena u Bosni i Hercegovini. Školovanje je završio u Austriji i uvijek su ga zanimale inovativne tehnologije budućnosti, tako da  započeo karijeru kao developer u jednom austrijskoj startup firmi. U nekoliko godina prošao je kroz vodeće IT pozicije u raznim inovativnim i internacionalnim kompanijama. U 2008 upoznao je Benjamin Ruschin-a s kojim je u 2015 i osnovao WeAreDevelopers.

Sead i Benjamin su uočili da u Evropi nije postojala konferencija koja bi okupila sve IT stručnjake i developere na jednom mjestu i to u velikom stilu. Tada je postojao velik broj manjih događaja, poput specijaliziranih ili lokalnih konferencija, meetupova i slično, ali ništa u velikom internacionalnom formatu. Tada, 2015. godine, su odlučili organizovati prvo izdanje WeAreDevelopers konferencije sa nekoliko stotina učesnika u jednom srednjovjekovnom dvorcu pored Beča. 

Ove godine konferencija je konferencija privukla preko 10,000 developera i IT stručnjaka sa svih kontinenta. Zbog velikog rasta i ogromnog organizacijskog izazova osnovali su posebnu kompaniju za konferenciju sa suosnivačima Thomasom Pammingerom, koji već deset godina savjetuje svjetski brend Gucci u digitalizaciji, i Markusom Wagnerom, serijskim investitorom iz Silicon Valleya.

WeAreDevelopers World Congress partner je sa više od 100 vodećih tehnoloških kompanija, uključujući Volkswagen, Microsoft, Accenture, Tezos, Stripe, IKEA, Amazon Web Services, check24, Rapyd, Trade Republic, IBM, Dynatrace, Delivery Hero, Eurowings, ING, GoStudent, te mnoge druge.

WeAreDevelopers je takodjer postala vodeća platforma u Evropi za  za tehnološke talente (wearedevelopers.com) i pruža poslodavcima platformu za zapošljavanje i za povezivanje s vrhunskim tehnološkim talentima iz cijelog svijeta.

Sead je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i svake godine nudi stotine besplatnih ulaznica mladim ljudima i prijateljima u BiH.

Znam da Sead takodjer ima velike planove da u bliskoj budućnosti dovede u Bosnu i Hercegovinu mega tehnološki događaj.

Seade, čestitam na liderstu, viziji i zalaganju. Najvažnije, hvala ti što nisi zaboravio svoje korijene! 💛💙

/cwbih/ dr. Edhem Č./

Katastrofa u najavi: U BiH za 650 KM radi više od 70 posto radnika, uskoro će otići još 300.000 ljudi!?

Domaći državljani sve se češće odlučuju za odlazak u Njemačku, a "vjetar u leđa" daju im apeli njemačkih poslodavaca da im nedostaje radne snage, ali i najava olakšica za izdavanje radnih dozvola

Čeka li Bosnu i Hercegovinu masovniji egzodus radne snage? Pojedine procjene su da bi samo u ovoj godini zemlju moglo napustiti više od 300 hiljada ljudi, uglavnom kvalifikovanih radnika. Domaći državljani sve se češće odlučuju za odlazak u Njemačku, a “vjetar u leđa” daju im apeli njemačkih poslodavaca da im nedostaje radne snage, ali i najava olakšica za izdavanje radnih dozvola.

Njemački poslodavci vape za radnom snagom, pa se tako već govori o uvođenju novih olakšica za izdavanje radnih dozvola. Tome u prilog ide i najava tamošnjeg ministra rada kako će moderni zakon o useljavanju na jesen značajno olakšati doseljavanje, javlja BHRT.

Bosna i Hercegovina je treća zemlja u svijetu po broju medicinara koji su otišli da rade u Njemačku. Taj trend se nastavlja.

“Što se tiče 2022. godine, u prva tri mjeseca, ako ovaj period poredimo sa istim razdobljem prošle godine, vidimo povećanje broja izdatih radnih dozvola za 7,27 posto, te povećanje interesa kandidata za učešće u programu od 31,75 posto”, navode iz Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.

U posljednje vrijeme desio se i veliki odlazak ugostiteljskih radnika u zemlje Evropske unije, tako da ova branša u Bosni i Hercegovini već trpi posljedice. Ne zaostaje ni odlazak zanatlija, vozača, te visokokvalifikovane radne snage, posebno u IT sektoru. Prošle godine, Bosnu i Hercegovinu je napustio grad veličine Banjaluke, dok su procjene da bi ove godine zemlju moglo napustiti više od 300 hiljada ljudi.

Razlozi su brojni, među njima prednjače niska primanja.

“Prosječna plata u Bosni i Hercegovini je između 1050 i 1100 KM, a preko 70 posto radnika radi za platu od 650 maraka, potrošačka korpa je oko 2650 maraka, tako da treba četiri ovakve plate da se prehrani četvoročlana porodica”, kaže Selvedin Šatorović, predsjednika SSSBiH.

Predstavnici poslodavaca u Republici Srpskoj ističu da su radnici koji su htjeli i mogli već otišli, tako da je manjak radne snage evidentan već godinu dana.

“Prema nekim procjenama, nama fali već do deset hiljada radnika u Republici Srpskoj na tržištu, iako ih na biroima za nezaposlene ima prijavljeenih preko 70 hiljada”, kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Što se tiče Njemačke, prema pojedinim procjenama stručnjaka, manjak radnika bi mogao da dostigne tri miliona do 2030. godine. Takozvana generacija bejbi-bumera odlazi u penziju između 2025. i 2035. godine. Sudeći po tome i uzevši u obzir podatke o broju ljudi koji odlaze u Evropsku uniju, u Bosni i Hercegovini је već počela demografska kataklizma.

/cwbih/faceba/

Čovjek je punih 25 godina dolazio na posao i naplaćivao parking, jednog dana se nije pojavio, a onda je uprava saznala OVU jezivu tajnu o njemu!

Danas kreativni ljudi ne iskorištavaju svoju kreazivnost za dobre stvari.

Mi vam ostavljamo priču kako je jedan Britanac čitavih 25 godina varao ljude oko sebe, a onda samo nestao.

Ovaj čovjek je 25 godina uredno naplaćivao parking kraj jednog od zooloških vrtova u Bristolu u Engleskoj.

On je za svaki automobil naplaćivao je 2,5 funti, a za autobus čak 7,5 funti.

I onda je samo jednog dana nestao bez traga, upravnici su zvali Gradsku upravi kako bi poslali zamjenu.

Dok su u gradskoj upravi svi bili zbunjeni i uporno tvrdili da oni nisu nadležni za parking pored zoo vrta.

Ali onda su shvatili s kime imaju posla.

Oni su skontali da je za 25 godina, ovaj čovjek zaradio više od 5 miliona funti.

On je naplaćivao parking koji je zapravo bio besplatan, a onda samo nestao bez traga!

/cwbih/magazin.ba/

S dva kofera otišao iz BIH, a danas je prvi čovjek američkih neurokirurga

Ljekar iz Sarajeva koji je izgradio svjetsku karijeru i u SAD dospio na mjesto prvog čovjeka američkih neurohirurga i drugog čovjeka Svjetskog udruženja neurohirurga Kenan Arnautović dao je veliki intervju za “Večernji list”.

Osvrnuo se na odlazak u Ameriku, ali i nedavnu nagradu Večernjakov pečat za medicinu.

– Iskazali ste mi čast jer dobivam nagradu u svojoj Bosni i Hercegovini, primit ću je u Sarajevu – rekao je Arnautović.

Istakao je da je tokom karijere dobio mnoga priznanja, no međutim, “ova ispred Vijećnice, Večernjakov pečat za medicinu u konkurenciji 15 vrsnih liječnika, hirurga, profesora, dekana, rektora, posebna je” te je dodao da će imati posebno mjesto u njegovoj kancelariji.

O tome koliko je rada i odricanja trebalo kako bi se došlo do nivoa jednog od najboljih u svijetu, Arnautović je rekao da je bilo dugo, teško i lijepo.

– Mnoge godine odricanja, rada – noću, vikendima. I što je najzanimljivije, sada radim i najviše jer se obveze povećavaju, dužnosti traže predan rad, mlađe kolege trebaju mentore za pisanje radova, publikacije. Ali mi je najveće zadovoljstvo kada jednu moju naučnu ideju mladi kolega ili kolegica publiciraju uz moje mentorstvo u najboljim neurohirurškim časopisima. Nije bilo lako. Došao sam u Ameriku s dva posuđena kofera i 2.000 dolara u džepu. Bez američke neurohirurške licence, za privremeni boravak, bez posla. Korak po korak, godinu po godinu, “američki san” se gradio i sada, gledajući unazad, nije mi baš najjasnije kako je sve to uspjelo – ponovno ispiti za Medicinski fakultet (čuveni USMLE ispiti I., II. i III. dio), pa opet cijela neurohkirurška specijalizacija, neurohirurški ispit – pismeni pa usmeni do American Board of Neurological Surgery Certification – sve do doktorata. I onda svake godine obvezna recertifikacija kojoj podliježu svi neurohirurzi. Dnevne operativne obaveze, naučno-istraživački rad, predavanja po cijelom svijetu, članstvo u neurohirurškim savezima, uredništvo u najvećim neurohirurškim časopisima. Na kraju, s osmijehom na licu sjećam se svih teških, ali i lijepih dana. I, Bože zdravlja, da još doprinesem ovoj struci – rekao je Arnautović.

O Baptist institutu za neurohirurgiju

U Memfisu, na čijem je čelu, doktor Arnautović je kazao:

– To je najveća bolnica u Memfisu s petnaestak satelitskih bolnica u regiji, tri države, Tenesi, Misisipi i Arkansas. U ime moje klinike izabran sam na to mjesto da vodim i razvijam neurohirurgiju. Radimo svu kazuistiku iz neurohirurgije – mikrohirurgiju, endovaskularnu neurohirurgiju, sve tumore mozga i leđne moždine, pituitarne tumore, kralježnične koštane tumore, kompleksnu spinalnu instrumentaciju, deformitete – kifoze i skolioze, funkcionalnu neurohirurgiju.

Lično se bavim hirurgijom baze lobanje, svim tumorima mozga, kralježnične moždine, pituitarnim tumorima, operativnim tretmanom Chiari malformacija, kao i kompleksnom spinalnom patologijom, posebno vratne kralježnice. Uz to, moja je klinika u proteklih 100 godina dala mnoge lidere neurohirurgije u Americi i svijetu koji su bili na čelu gotovo svih neurohirurških asocijacija. Čast je bila učiti od tih velikih kolega i mentora

Kaže da se budi oko 6.30 sati, a da je na poslu oko 7.30.

– Zatim idu operacije, klinika s pacijentima tri puta sedmično, sastanci, predavanja, specijalizanti, studenti. Kući sam obično oko 18 sati, iako znam ostati i do kasno u noć. Često su tu i poslovne večere. U prosjeku jednom mjesečno obvezan sam prisustvovati raznim predavanjima u Americi i svijetu, gostujuće profesure i tako dalje – objasnio je Arnautović.

Dodao je da je do sada imao čast u Memfisu ugostiti na subspecijalizaciji pet kolega iz Sarajeva, jednog iz Mostara, tridesetak iz Hrvatske, po dvojicu iz Srbije i Albanije.

– Također sam uradio dosta operacija u Sarajevu sa svojim kolegama iz Memfisa. Donirali smo dosta neurohirurške opreme, materijala. Tu je i saradnja Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti sa naučnim institucijama u Bosni i Hercegovini, pa onda zajedničke publikacije s kolegama. BiH ima dobre i talentirane neurohkirurge i treba im pomoći da dobiju što savremeniju opremu te da se mlađi što bolje izuče posjećujući svjetske centre – istakao je ovaj vrhunski neurohirurg.

Jesti zdravo koliko je moguće

BiH, kako i sam kaže, je dio njega.

– Tu je sve počelo. Posebno sam vezan uz Sarajevo, Grbavicu. Dođem 3 do 4 puta godišnje. Obiđem porodicu i prijatelje. Volim otići na Grbavicu kod prijatelja iz djetinjstva u restoran Roma kod Zige, gdje ostanemo do ranih jutarnjih sati. Odem na Željinu utakmicu. Naravno, ćevapi, bosanska jela, ali i morska hrana, a u Sarajevu imaju 2 ili 3 restorana s prvoklasnom ponudom morskih delicija – kazao je Arnautović.

Zdravstvene sisteme BiH i SAD kaže da je teško uporediti.

– U SAD se u tehnologiju ulažu velika sredstva. Završetkom specijalizacije ispiti i godišnje provjere tek počinju. Prate vaš rad, odnos s pacijentima, etiku, liderstvo i tako dalje. U Americi je ljekarska profesija najcjenjenija – mnogo je dano, ali se dosta toga od ljekara i očekuje. Moja je želja da se bosanskohercegovački zdravstveni sistem tokom godina približi američkom – rekao je doktor Arnautović.

Kaže da je naučno najviše najviše publicirao u nekoliko velikih kazuističkih cjelina.

– Hirurgija baze lobanje u području “sella turcica” (turskog sedla), hirurgija pituitarnih tumora, hirurgija tumora kralježnične moždine, hirurgija hemangioblastoma, hirurgija Chiari malformacije i hirurgija vratne kralježnice. U slobodno vrijeme bavim se i istraživanjem historije neurohirurgije – istakao je Arnautović.

Arnautović kaže da je potrebno ići na redovne godišnje ljekarske kontrole.

– Važno je biti aktivan, što više se kretati. Jesti zdravo koliko je moguće. Odlazak u prirodu je preporučljiv – savjetuje Arnautović i dodaje:

– Sve nas je iznenadio taj opaki virus (koronavirus), ali, uz pomoć vakcina, izgleda da smo se uspjeli oduprijeti. Naravno, sada, kada je pandemija utihnula, druge bolesti koje su potiskivane izlaze na površinu. Imam veliko povjerenje u medicinu, posebno američku. Srećom, imam veliki broj kolega i prijatelja drugih specijalnosti s kojima redovno razgovaram i dobivam savjete po potrebi o raznim medicinskim problemima.

/cwbih/vecernjilist/

IZETBEGOVIĆ: ZELENSKI BIJE BITKU I ZA NAS, ČOVIĆ JE IMAO LOŠU PROCJENU, VIDIO JE NA ŠTA JE SPREMAN NAŠ NAROD

Skoro niko nije odgovarao za opsadu Sarajeva koja je rezultirala, između ostalog, i smrću 1.600 djece

• Niko nije odgovarao za opsadu Goražda koja je u procentu, po broju poginulih, možda bila gora od sarajevske. Niko nije valjano odgovarao za ono što je urađeno u Vlasenici. A zločini u Vlasenici nisu imali taj obim, kao u Srebrenici, ali su bili gori. Brutalniji. Šta su radili ženama u Vlasenici. I onda prozovu policajce u Sarajevu i stave ih tek tako, bez ikakvih argumenata, nisu ljudi uopće bili prisutni kada se taj incident desio, nisu mogli ga spriječiti – izjavio je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović za MTV Igman.

Osvrnuo se i na izricanje kazne generalu Armije Republike Bosne i Hercegovine Sakibu Mahmuljinu.

• Sjećam se tih vremena, sjećam se prisustva mudžahedina, problema s njima. Do nas uopće nije dopiralo da ima zločina. Kada se to počelo pominjati, oni su to negirali, bili su uvrijeđeni, ti njihovi komandanti su tvrdili da to nije istina. Mislim da on uopće nije znao šta se desilo. I onda dobije kaznu koja je veća i teža nego za neke na srpskoj ili hrvatskoj strani, za koje je dokazano da su naredili zločine, počinili zločine… – rekao je Izetbegović.

• Naveo je i primjer Dražena Erdemovića koji je priznao da je učestvovao u ubijstvima stotina Srebreničana, a osuđen je na šest godina zatvora.

• Cilj je, naravno, izjednačiti strane. I promijeniti karakter rata. To je politički cilj – ustvrdio je Izetbegović.

• Rekao je da to rade ljudi unutar Tužilaštva BiH “koji žele pomoći stranama koje su napadale Bosnu i Hercegovinu”.

  Upitan ima li naša država snage oduprijeti se, on je odgovorio potvrdno.

• KANDIDATURA ZA ČLANA PREDSJEDNIŠTVA BiH
  No, prigovorio je međunarodnoj zajednici na sporom i neodlučnom reagiranju.

  • U jednoj mukotrpnoj borbi mi ipak nadvladavamo – istakao je lider SDA.
    
    Izetbegović je rekao i da očekuje da će ga SDA kandidirati za člana Predsjedništva BiH, da će pobijediti, kao i da će stranka koju predvodi biti pobjednik izbora. Istakao je i da se ne plaši ishoda izbora, a pogotovo eventualnih protivkandidata drugih političkih blokova.
• Rizični su mi bili izbori 2010. kada su Silajdžić i Radončić bili protivkandidati. Sada, pred ove izbore, ovog puta nema takvih izazova i nema nikakvog straha – poručio je.

• Osvrćući se na dešavanja u Ukrajini, te promjenama koje bi to mogle dovesti, on je rekao da islamofobija ima izvorište prema migrantima. Ona se ne projicira na Bošnjake ili Bosnu i Hercegovinu.

• Plenklović reče da je skoro pa nemoguće promijeniti narativ koji je Sarajevo nametnulo u Briselu. On razgovara sa svojim prijateljima, razgovara u Evropskoj narodnoj stranci (EPP), dakle, nije se to desilo slučajno. Dodik kaže da međunarodna zajednica već 20 godina podržava muslimane. Oni to tako vide iz svog ugla. A ne podržava ni muslimane ni političko Sarajevo. Ona podržava snagu koja s njom radi na izgradnji države u kojoj će biti vladavina zakona. Dakle, stabilne države koja neće napraviti ponovo problem u ovom dijelu Evrope. A tu smo im mi glavni saradnici. Niti to oni mogu bez nas, niti mi možemo bez njih – rekao je Izetbegović.
  
  Lider SDA je i stava da će, s ratom u Ukrajini, trend izgradnje BiH kao uređene države jačati. Evropa i Zapad sebe brani u Ukrajini, a “razlog što oni pomažu Zelenskog je zato što on vodi rat za njih”.
• Ne daj Bože da je Ukrajina šaptom pala. Mi bi gledali na utakmicama majice s velikim oznakama “Z”, bilo bi tu drskosti, otvorenih napada na suverenitet Bosne i Hercegovine. Zelenski, faktički, bije bitku i za nas – rekao je Izetbegović.

• On se založio i za “kroj po mjeri”, plan ubrzanog pristupa Bosne i Hercegovine NATO-u i Evropskoj uniji.

  • Ako dođe do nekih dramatičnih zapleta, do nekih avantura sa Dodikove starne, onda mislim da treba stvar “presjeći” i primiti BiH u NATO sa svim rizicima koje to nosi. Jer je veći rizik to ne uraditi.

  Dodao je i da bi se to moglo desiti i kako se budu dalje zaoštravali odnosi Rusije i Zapada. Vraćajući se na “domaći teren”, on je ocijenio da je grupa stranaka okupljena oko Hrvatskog narodnog sabora u Dom naroda Parlamenta BiH donijela “spisak želja” u kojima je iznijela na koji način namjeravaju sačuvati trećinu vlasti u BiH.

• Stranke koje osvoje 120-150.000 glasova, što je šest puta manje od stranaka koje pripadaju tzv. probosanskom frontu, žele biti jednake kada je u pitanju podjela vlasti. Ne zaštita hrvatskog naroda, nego podjela vlasti – ocijenio je Izetbegović. Naveo je da u ovom času HDZ ima više ministara nego SDA, kao i više direktorskih mjesta na nivou države nego SDA. “I nezadovoljni su”.
  
  Izetbegović je dodao da je očigledno izrazito nezadovoljstvo HDZ-a, u kojem im pomaže i SNSD, iza čega se krije samo nastojanje da se očuva vlast i pozicije koje imaju kako bi se BiH dalje sputavala.

• Optužio je Dragana Čovića, lidera HDZ BiH da je pritiscima, prijetnjama i blokadama pokušao napraviti nastavak stanja koje imamo danas.

  • Naravno, napravio je lošu procjenu. Dobro je vidio na šta je spreman naš narod, na kakve odbrane 1992., 1993., 1994. godine i trebao je to imati u vidu. A on je samo smanjivao šansu da dobije to šta je htio. Izmjene zakona (Izborni zakon op.p.) koje su predložili protivustavne su jer direktno ignoriraju Ustav Federacije BiH.

  Protiv su presuda Evropskog suda za ljudska prava, poput presude Sejdić-Finci. Onemogućile bi implementaciju tih presuda. Ignoriraju preporuke OSCE, ODIHR, Venecijanske komisije koje se odnose na integritet izbornog procesa…

  Dakle, potpuno jednostrano se iznosi spisak želja, gdje se u jednom elementu izašli i Dodikovoj strani u susret, da se Vijeće naroda uradi tako da to potpuno preuzme samo jedna stranka u RS. Dakle, da dobiju jedna kliješta na svim nivoima – Čovićeva strana i Dodikova strana – gdje bi sve ovo što brani BiH i što je za BiH bilo sputano i sa smanjenom snagom”, ocijenio je Izetbegović. Istakao je da očekuje pozitivnu presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji koja je uložena. Izetbegović je i stava da neće biti nikakvog nametanja onoga što Čović želi. Dodao je i da Čović, ali i Dodik reteriraju.

• Čović malo više, Dodik još uvijek manje – rekao je Izetbegović. Predsjednik SDA je rekao i da će opći izbori ove godine biti održani. “Izbora mora biti”, kazao je Izetbegović.

/cwbih/hayat/ 

Njemačka carina obilazila gradilišta, radnici iz BiH moraju napustiti Njemačku

U sklopu nacionalne policijske akcije provjere radnika i uvjeta rada u građevinskoj industriji, službenici Glavnog carinskog ureda u Stuttgartu, u suradnji sa snagama državne policije, kontrolirali su uvjete rada na velikom gradilištu u Stuttgart-Zuffenhausenu, 

prenosi Feniks-magazin 

Provjereno je ukupno 84 djelatnika koji su bili zaposleni u 24 različite tvrtke.

U slučaju 20 osoba, na licu mjesta, je utvrđeno da nemaju boravišnu dozvolu koja bi im davala pravo na rad u Njemačkoj.

Neki od muškaraca iz BiH nisu mogli predočiti nikakve dozvole boravka ili samo dozvole boravka iz drugih zemalja EU, što im nije davalo pravo na rad u Njemačkoj.

Muškarci su odvedeni u nekoliko policijskih postaja radi daljnjeg pojašnjenja i od njih se sada traži da odmah napuste Njemačku. Financijska kontrola protiv rada na crno istražuje poslodavce muškaraca. Daljnje provjere nastavljaju se i za ostale provjerene radnike kako bi se razjasnilo je li zaposlenicima isplaćivana zakonska minimalna plaća.

/cwbih/feniksmagazin/