ponedjeljak, 28. veljače 2022.
Mesić: Ne branim Putina, ali gledajte, Ukrajina treba biti neutralna, NATO nigdje ne ide saditi grincajg
nedjelja, 27. veljače 2022.
Odgovor Rusiji: Britanske vojne snage stigle na istočne granice NATO saveza
Pomorske, kopnene i zračne snage Velike Britanije stigle su da ojačaju NATO na istoku kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu", saopštili su ovo iz britanskog ministarstva odbrane.
Tenkovi i oklopna vozila stigla su u Estoniju iz Njemačke, a stižu dodatna oprema kao i još 1000 trupa, koje bi trebale stići narednih dana.
Također, u priopćenju stoji kako Typhoon borbeni avioni iz baza na Cipru patroliraju zračnim prostorom iznad Rumunjske i Poljske.
petak, 25. veljače 2022.
Stoltenberg: NATO će nastaviti s podrškom i BiH kojoj prijeti Rusija!
Vitalij Kličko: Uzimam oružje i idem u rat. Nemam izbora
Kličko je završio karijeru, sada već davne, 2012. godine, a samo dvije godine kasnije postao je gradonačelnik Kijeva.
“Ovo je sada već krvavi rat. Nemam više izbora, moram to napravit, borit ću se za svoju zemlju”, rekao je Kličko.
Kličko je od samog početka političkog angažmana slovio za istaknutu figuru protiv jačanja veza sa Rusojom, a danas uz brata Vladimira spreman je braniti zemlju od ruskih snaga.
"Ruski predsjednik Putin služi se ratnom retorikom i svima nam je jasno dao do znanja da želi uništiti Ukrajinu i suverenost njenih građana. Njegove riječi prate tenkovi i granatiranja. Do nas su već stigla razaranja i smrt. Borit ćemo se svim našim snagama za slobodu i demokratiju”, jasan je bio drugi brat, Vladimir Kličko.
četvrtak, 24. veljače 2022.
EUFOR pojačava svoje snage u BiH, dolazi 500 novih vojnika
Njemački mediji: Putin ima BiH na nišanu, strategija im je vratiti dominaciju
„Ovu regiju Putin već sad ima na nišanu“, naslov je članka u današnjem izdanju njemačkog lista Die Welt u kojem se razmatra mogućnost proširenja ruskih aktiviteta i na Bosnu i Hercegovinu.
List Die Welt piše kako NATO naoružava svoj jugoistočni bok. „Sjevernoatlantski savez planira ovog proljeća stacionirati ‘borbenu grupu‘ pod francuskim vodstvom u Rumunjskoj. Oko 1.000 borbeno osposobljenih vojnika bi trebali pokazati obrambenu spremnost Zapada – to je direktna poruka Moskvi“, piše berlinski dnevnik i dodaje da jak jugoistočni bok nije u interesu NATO-a samo zbog ukrajinske krize, prenosi DW.
Moskva cilja na bivše jugoslavenske republike
U tekstu se, naime, naglašava da u ruskoj strategiji „povratka dominacije u izgubljenim sferama utjecaja nakon Hladnog rata, jedna, do sada zanemarena regija igra odlučujuću ulogu“. „Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunjske cilja na bivše jugoslavenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage.“
List piše kako je to u Srbiji posebno uspješno. To se ilustrira naslovnicom u provladinom listu Informer, ujutro nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao neovisnost separatističkih područja na istoku Ukrajine i ondje poslao trupe: „Amerikanci guraju svijet u kaos – Ukrajina napala Rusiju“. Također se dodaje kako srpski predsjednik Vučić konstantno naglašava da „dok se on pita, njegova zemlja nikada neće postati članica NATO-a".
„Sigurnosni interesi"
„Kako bi se shvatilo na koji način Rusija doživljava svoju moć, stručnjak za sigurnost iz trusta mozgova ‘Europsko vijeće za vanjske odnose‘ Gustav Gressel ukazuje na ‘dugački telegram‘, koji je američki diplomat George F. Kennan 1946. poslao iz Moskve, koji je sudjelovao u određivanju američke strategije prigušivanja u Hladnom ratu: ‚Rusija svoje susjede vidi ili kao neprijatelje ili kao vazale. Vazale morate kontrolirati, a neprijatelje zastrašiti", napisao je Gressel.
„I jedno i drugo zahtijeva vojne sposobnosti projekcije", navodi se dalje u tekstu i dodaje kako Rusija drugim zemljama prenosi sliku o sebi da je „uvijek i svuda spremna krenuti u ofanzivu". „Kremlj to naziva ‘sigurnosnim interesima‘".
Dodikov najvažniji saveznik - Putin
List dalje piše kako crnomorske države Rumunjska i Bugarska nisu neizostavno cilj Moskve, već više „moguća ulazna vrata u regiju u srcu Europe, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju – zapadni Balkan". „Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine. (…) Jer, moćni političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira odcjepljenje njegove Republike Srpske. Njegova politika dijelom podsjeća na ideje ‘velikog srpskog carstva‘, koje su u jugoslavenskim ratovima 1990-ih, koje je vodio Beograd, dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana“, piše Die Welt i naglašava da je Dodikov najvažniji saveznik – Putin. „Doduše on ima podršku i iz Srbije, isto kao i od strane mađarskog premijera Viktora Orbana.“ List ističe da su na drugoj strani Europska unija i Sjedinjene Američke Države, koje su uspostavile poslijeratno ustrojstvo Bosne i Hercegovine.
Stručnjak za sigurnost Gressel, piše njemački list, vidi paralele između Beograda i Moskve. On kaže kako ni jedni ni drugi ne žele prihvatiti teritorijalne gubitke 1990-ih godina i dovode u pitanje neovisnost država nasljednica. „Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd zbog svoje povijesti i kulture ima pravo na sfere utjecaja na kolonije u njegovom susjedstvu", kazao je Gressel i dodao da to isto pravo sebi daje i Kremlj. „U konceptu poretka nekadašnja Jugoslavija je postsovjetski prostor u malom."
Gressel također opisuje scenarij prema kojem bi separatističkim snagama u Republici Srpskoj pošlo za rukom odcjepljenje njihovog dijela zemlje. „Onda bi vojnici europske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem“, ističe se u berlinskom dnevniku Die Welt.
Također se dodaje da bi onda i Rusija inzistirala na vlastitoj vojnoj nazočnosti na terenu, kako bi zaštitila srpske interese. „Moskva bi mogla pokušati preko Crnog mora i Bugarske doći do Srbije", upozorava Die Welt.
Napad na Dejtonski sporazum
Njemački dnevnik Tageszeitung (taz) donosi intervju s Adisom Ahmetovićem (SPD), novim izvjestiteljem Bundestaga za zapadni Balkan.
„Taz: Bi li se nakon napada na Ukrajinu moralo posvetiti više pažnje i sukobima na Balkanu koje podržava Putin? Rusija na tom prostoru masivno podržava nacionalističke i antidemokratske snage. Srpski nacionalist Milorad Dodik je u ponedjeljak žestoko napao Annalenu Baerbock, i time njemačku politiku u cijelosti. Nije li to direktan napad na liberalne demokracije u Europi?
Adis Ahmetović: Mi bismo morali svuda braniti naše demokratske vrijednosti, također i u regiji zapadnog Balkana. Ovdje se, a to se često zaboravlja, prije 30 godina na europskom tlu vodio rat, koji još nije razriješen.
To, što se sada reflektira i na Balkan, otkriva pomalo i krizu u Europskoj uniji, jer s Mađarskom, sadašnjim državnim vodstvom u Sloveniji, Hrvatskoj i Poljskoj, evidentno je da neke zemlje članice idu u smjeru autokracije, ili se razvijaju u simpatizere ruske politike. Reakcije iz Bruxellesa na ovo su različite. Pozitivno je to što Velika Britanija trenutno zauzima jasan stav o zapadnom Balkanu i protiv je političke destabilizacije i za demokraciju i ljudska prava.
Kako bi na ovu situaciju trebala reagirati Njemačka?
Njemačka bi, kao liberalna demokracija, morala efikasnije igrati svoju ulogu na Zapadnom Balkanu. To isto očekuju od nas i demokratske snage na Balkanu i u Bosni. Sankcije se moraju uvesti ne samo protiv Milorada Dodika, već́ protiv dijela političke elite, čitavog sustava, i u drugim dijelovima zemlje, koji ljude uzimaju za taoce. Želimo da naše investicije stignu do ljudi, želimo da se zemlja i dalje razvija u ustavnu državu i da ne bude dalje destabilizirana."
Na konstataciju novinara taz-a da su hrvatski ekstremisti prošlog vikenda zaprijetili uspostavom hrvatske države ako njihov izborni zakon ne bude prihvaćen, Ahmetović kaže: „To je pokušaj razbijanja zajedničke države i time napad na Dejtonski sporazum i napad na europske vrijednosti.“
Ahmetović je u razgovoru također istakao da je zastupnički klub SPD-a već odlučio produžiti mandat EUFOR-a, o čemu će se sa saveznicima odlučivati u studenome 2022. godine. „Mišljenja sam da mi kao Njemačka moramo biti uključeni u EUFOR u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Njemačka mora biti spremna za ovo“, rekao je Ahmetović.
„U narednim mjesecima u Bundestagu će se voditi prva rasprava o zapadnom Balkanu. Pitanje Bosne i Hercegovine mora konačno dobiti veći prioritet", smatra zastupnik u njemačkom Bundestagu Adis Ahmetović, koji je porijeklom iz BiH.
/cwbih/pogled/diwelt/
Objavljene fotografije dvojice zarobljenih ruskih vojnika. Putin u rat šalje mladiće
Ukrajina je zarobila dva ruska vojnika nakon vojne intervencije Rusije u toj državi, javila je agencija Anadolija.
Prema informacijama ukrajinske ambasade u Turskoj, dva ruska vojnika zarobljena su upotrebom oružja na području kod glavnog grada Kijeva.
Kako navodi Anadolija, fotografije zarobljenih vojnika i zaplijenjenog oružja podijeljene su na društvenim mrežama.
Na fotografijama koje su objavljene vidi se da se radi o dvojici mladića. Uz sebe su imali dvije piške, municiju i dva bajoneta.
Brojni korisnici društvenim mreža pokazali su da su te fotografije ustvari dokaz da Putin u rat šalje mladiće kako bi ostvario svoje sulude ciljeve ne gledajući na moguće žrtve i sa jedne i sa druge strane.
/cwbih/raportba /AA/
utorak, 15. veljače 2022.
Plate u Njemačkoj šest puta više nego u BiH
Statistički pokazatelji o prosječnoj plaći pokazuju da je u Njemačkoj u odnosu na BiH ta plaća šest puta veća ili je pak u Hrvatskoj dvostruko veća od one u BiH.
U Njemačkoj prosječna plaća iznosi 2.913 eura, dok je u BiH taj iznos 492 Konvertibilnih maraka. Taj podatak, međutim, nije posve relevantan jer je većina plaća ljudi koji odu iz Bosne i Hercegovine mnogo niža nego što to govori prosjek te se tek nakon izvjesnog vremena može govoriti o približavanju tome iznosu, prenosi Večernji list BiH.
Najveću prosječnu plaću u Europi ima Luksemburg, nakon koje je Švicarska plaća u iznosu od 4.717 eura, slijedi Danska s 3.562 eura te Norveška s 3.313 eura, a tek nakon tih država je Njemačka u kojoj je prosjek plaće 2.913 eura. Poslije tih zemalja slijede Švedska u kojoj je prosječna plaća 2.770 eura, Austrija s 2.740, Finska s 2.509 te Francuska s prosječnom plaćom od 2.411 eura.
I dok se BiH ne može uspoređivati sa zemljama zapadne Europe, sve je više i onih iz okruženja koje ju pretječu po prosjeku plaće. Ponajprije se to odnosi na Srbiju koja je do prije dvije godine imala nižu prosječnu plaću. Danas srbijanski državljani imaju oko 100 KM veću prosječnu plaću od onih iz BiH.
A oko 330 eura u odnosu na Sloveniju niža je prosječna plaća u Hrvatskoj i iznosi 965 eura, donosi dnevnik.hr.
Nakon Hrvatske od zemalja bivše Jugoslavije slijedi Srbija u kojoj radnici mjesečno u prosjeku dobivaju 555 eura. Potom slijedi Crna Gora s 527 eura, što je nekih 30 eura u prosjeku više nego što ih u kućnom proračunu mjesečno imaju radnici u BiH. Stanovnici Sjeverne Makedonije prosječno dobivaju 458 eura mjesečno, a Albanija je daleko najlošija. U toj je zemlji prosječna plaća 364 eura.
/cwbih/gpmaljevac/dnevnik.hr/
četvrtak, 10. veljače 2022.
ZEMLJOTRES U BOSNI I HERCEGOVINI: EPICENTAR U BLIZINI TUZLE
U poslijepodnevnim satima u četvrtak zemljotres je zatresao Bosnu i Hercegovinu. Prema informacijama EMSC-a epicentar je bio 20 kilometara sjeverozapadno od Tuzle, na dubini od dva kilometra. Magnituda potresa bila je 4,5 stepeni po Rihteru u blizini Gračanice, oko 20 kilometara udaljenosti od Tuzle.
/cwbih/radiobet/Tip.ba/