Pustite priče o otcjepljenju: U javnost procurile cifre koliko je Dodik zadužio Republiku Srpsku, podaci su katastrofalni

Spoljni dug BiH za tri mjeseca povećan je za čak 500 miliona KM i na kraju juna iznosio je 9,3 milijarde KM, a povećanju zaduženosti doprinijelo je novo zaduženje Republike Srpske. U dugu se traži rješenje za sve neefikasnosti ekonomske politike, kažu ekonomisti, prenosi BN televizija

Vlasti, ako išta znaju da rade, to je da nas sve više zadužuju.

Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, spoljni dug Republike Srpske u drugom kvartalu ove godine povećan je za 560 miliona KM u odnosu na prvi kvartal i na kraju juna je iznosio četiri milijarde 71 milion 950 hiljada maraka, a dug FBiH je u drugom kvartalu smanjen za 55 miliona KM i iznosio je 5 milijardi 131 milion 340 hiljada maraka.

Brčko distrikt i institucije BiH su ostali na približno istom nivou zaduženosti.

– Zaduženje u prošloj I ovoj godini je samo delimično rezultat vanrednih okolnosti izazvanih pandemijom virusom korona. Zaduženje je kod nas, ustvari kontinuirana aktivnost, smatra ekonomsita Milenko Stanić.

“U dugu se traži rješenje za sve neefikasnosti ekonomske politike”, ističe Stanić.

Dug raste iz godine u godinu.

Do kredita nije teško doći, ali veliki problem predstavlja to što su ti krediti skupi i što se takva finasijska sredstva neracionalno troše.

“Smatra se u ekonomiji da nije dobro angažovati kreditna sredstva kada kamatna stopa duga prelazi stope privrednog rasta. Mi smo imali početkom godine to veliko zaduženje Republike Srpske na Londonskoj berzi gdje je ukupna kamatna stopa prešla pet posto. Republika Srpska u zadnjih 20 godina nije ni probližno imala te stope rasta. Bile su ispod tri posto”, kaže Stanić.

A rezultat svega su problemi pri otplati duga.

“On se može obezbijediti samo umanjenjem stopa privrednog rasta i padom životnog standarda satnovništva. Pad privredne aktivnosti nastaje kao rezultat ograničenih sredstva za investicije. Na drugoj strani povećano zaduženje moraju da plate građani putem većih poreza. To umanjuje njihov životni standard i stvara uslove za sve teži život na ovim prostorima”, kaže Stanić.

Prema njegovim riječima, izlaz iz ovakve situacije građani traže na različite načine. Jedni odlaze u inostranstvo, drugi koji imaju značajna finansijska sredstva ne žele zbog nesigurnosti da investiraju, a treći izlaz traže u sivoj ekonomji i izbjegavaju plaćanje poreza i dažbina.

“Jasno je da nijedan način ne vodi razvoju i napretku zemlje”, zaključio je Stanić.

/cwbih/Raportba/BNtelevizija/

Mesić komentarisao Milanovićeve izjave: U moje vrijeme odnosi sa BiH su bili dobri, Čovića u Zagrebu ne mogu primati kao predstavnika Hrvata

Poslije mene se dosta toga promijenilo, ne na bolje, tako da su se odnosi sve više zaoštravali do ovoga, da predsjednik Hrvatske zaobilazi Predsjedništvo BiH, kaže Mesić

Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, komentarisao je današnje izjave aktuelnog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji je ponovo govorio o Bosni i Hercegovini.

Milanović je, podsjećamo, odgovorio na Dodikov poziv za učestvovanje u razgovorima koji će dovesti do novog dogovora političkih stranaka u BiH.

Tom prilikom Milanović je kazao kako "neće uspjeti slomiti Republiku Srpsku", uz poruku da članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović Hrvatsku nazivaju "zločinačkom državom".

Mesić je tim povodom rekao da su odnosi između dvije države bili mnogo bolji dok je on bio predsjednik Hrvatske.

- U moje vrijeme imali smo dobar odnos prema BiH, moja prva posjeta je bila u BiH jer sam smatrao da smo mi prije svega žrtve jedne brutalne agresije i da mi moramo između sebe surađivati. Međutim, poslije mene se dosta toga promijenilo, ne na bolje, tako da su se odnosi sve više zaoštravali do ovoga, da predsjednik Hrvatske zaobilazi Predsjedništvo BiH. Teško je tu biti racionalan jer svako onaj ko želi dobre odnose sa svpojim susjednom, on mora priznati institucije koje ta država ima, rekao je Mesić.

Poručio je da članovi Predsjedništva BiH nisu predstavnici naroda koji žive u BiH, nego predstavnici države.

- BiH ima instituciju Predsjedništva koja je rezultat Dejtonskog sporazuma, ali i rezultat Ustava BiH koji kaže da se iz hrvatskog korpusa bira jedan, iz bošnjačkog korpusa jedan, a iz srpskog jedan ali u RS-u. Dakle, oni nisu predstavnici jedan Hrvata, drugi Bošnjaka, treći predstavnik Srba, oni su predstavnici Bosne i Hercegovine, kazao je on.

Prema Mesićevom mišljenju, međunarodna zajednica mora pomoći kako bi u BiH došlo do rješenja.

- Ne može tamo u Beogradu primati predsjednik Srbije Dodika kao predstavnika Srba, on nije nikakav predstavnik Srba, niti može neko u Zagrebu primati Čovića kao predstavnika Hrvata, on je samo predsjednik jedne stranke koja makar sadašnjom politikom, dobrim dijelom razara institucije BiH. Beograd i Zagreb u zajednici sa međunarodnom zajednicom, sa Evropskom unijom, jer BiH mora ući u EU i kao građanska država, dakle, ta međunarodna zajednica mora pomoći da se dođe do jednog pomaka, do nekoliko koraka naprijed, rekao je Mesić u razgovoru za Hayat.

/cwbih/oslobođenje/hayat/