Zastava Republike Srpske vraćena je jutros ispred kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, javlja RTRS
Zastava je prvi put u petak postavljena pred kabinetom Milorada Dodika, ali je uvečer uklonjena na zahtjev kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva Šefika Džaferovića.
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske i organizator protesta zbog povećanja akciza na gorivo, odustao je od “borbe” za bolji položaj prevoznika i uopšte ove privredne grane. Firmu iz Banjaluke preregistrovao je u Sloveniji i zajedno sa radnicima tamo odlazi da radi.
– Ne možemo poslovati u ovakvoj državi jer barel nafte nije bio jeftiniji u posljednjih pet godina, a ovdje se cijene ne mijenjaju. Ne možemo raditi u ovakvoj državi gdje jedan vozač natovari robu i čeka na graničnom prelazu u Gradiški ili Rači tri dana na carinjenje. Za to vrijeme vozač iz Slovenije ode u Holandiju i vrati se nazad. Ne možemo raditi u jednoj državi u kojoj su nam nametnuli stotinu nameta fiskalnih i parafiskalnih i koji su astronomski. Ne možemo poslovati u ovakvoj državi i ostvarivati čak i minimalan profit jer nemamo razumijevanje nadležnih koji ne žele ni da nas saslušaju – objašnjava Grbić za Srpskainfo.
Tvrdi da su navedeni razlozi posljedica toga što je iz BiH u proteklih godinu i po u “Sloveniju otišlo 850 prevozničkih firmi”.
Danas obilježavamo Dan državnosti Bosne i Hercegovine - dan kada se građani naše domovine sjećaju velikih vrijednosti koje smo imali u prošlosti, ali jednako i važnih ljudi, bitnih odluka i datuma.
Dan državnosti je kada volimo i poštujemo državu u kojoj živimo jer to je naša domovina.
Šta je čovjek bez domovine
Zašto nam je domovina važna najbolje ilustriraju riječi bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić koja je umrla u tuđini, daleko od svoje Bosne, u Italiji, u Rimu.
„Šta sam ja bez domovine? Čovjek bez domovine je mrtav čovjek. Tek sad znam šta je zavičaj. Šta znači biti pored domovine, a ne moći se u nju vratiti? Sad mi je jasna misao na progonstvo osuđivanih rimskih pisaca - koji su pisali i govorili da je progonstvo iz domovine najteža kazna živu čovjeku.
Jer... Šta je čovjek bez domovine... i bez jezika svoje domovine? Ovo što i ja... Mrtav čovjek kojem je ostao samo taj dio svijesti kojim jedino tu istinu može izreći", ovako je govorila kraljica Katarina, kada je spominjala domovinu.
ISTINA O KIKIRIKIJU: Jedete ga često, a ne znate šta radi vašem organizmu
Nećete vjerovati kada pročitate koliko koristi vam može donijeti samo 50 grama kikirikija dnevno.
Kikiriki je porijeklom iz Južne Amerike i pripada porodici mahunarki, isto kao grah, grašak ili soja.
On je odličnog ukusa, a i bogat mastima, proteinima i drugim zdravim hranljivim sastojcima. Kikiriki je dobar izvor proteina i u sebi ima visok sadržaj esencijalnih vitamina, minerala i biljnih jedinjenja, piše “Alo!“…
Prednosti kikirikija su različite, pa ih svakako treba dodati na listu svakodnevne ishrane. Međutim, zbog visokog sadržaja masti i kalorija koje ima kikiriki, ne bi trebalo da se pretjerujete.
Ovih 12 svojstava kikirikija čine nam mnogo koristi od zdravlja do ljepote.
Dobar je za zdravlje srca
Među koristima za zdravlje čovjeka, čini se da je ova najpoznatija. Zahvaljujući visokom nivou mononezasićenih i polinezasićenih masti, kikiriki može da održava ljudsko srce zdravim.
Konkretno, oleinska kiselina kod kikirikija može u krvi da smanji loš holesterol (LDL) i poveća dobar holesterol (HDL).
Christian Schwarz Schilling, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u izjavi za Deutsche Welle kazao je da je “apsolutno pogrešno” da politički vrh Hrvatske, skupa sa HDZ BiH, smatra da je Čović jedini legitimni kandidat hrvatskog naroda za Predsjedništvo BiH. “To da HDZ sada polaže pravo na hrvatskog člana Predsjedništva je arogantna ambicija koja nije u skladu sa međunarodnim pravom a kosi se i sa suverenošću BiH. Komšića su birali i bosanski Hrvati stoga su stajališta o legitimnosti Čovića nedemokratska i nezakonita.
Svaki građanin ima pravo da bira onog kandidata kojeg želi i koji stoji na listi. Onaj ko tvrdi suprotno, ne zna šta je demokratija”, kaže bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz Schilling, piše Deutsche Welle. Tvrdi da je ovdje u pitanju „opasan nacionalizam“. “HDZ, koja sebe smatra jedinim predstavnikom Hrvata, žali se što su birači izabrali drugog a ne njihovog kandidata. To je providna igra, kojom se iz Hrvatske vrši uticaj na susjednu zemlju BiH. Tvrdnje o nelegitimnosti Komšićevog izbora su neutemeljene, zbunjujuće i nezakonite”, kaže Schwarz Schilling. S tim u vezi on ukazuje i na izjavu šefa Kluba poslanika Evropske narodne partije EVP Manfreda Webera, koji je ne bez razloga upozorio na rastuću opasnost od nacionalizma u zemljama članicama EU. “Problem je što se zakoniti izbor Komšića pokušava proglasiti nelegitimnim. To je nevjerovatno izvrtanje činjenica”, kaže Schwarz Schilling, inače političar CDU-a. Bivši visoki predstavnik dodaje da je dovoljno da se pogleda kakve stavove zastupa Komšić koji predstavlja nenacionalističku, liberalno-građansku opciju. Podsjeća da je rekao da mu je kao članu Predsjedništva jasno da predstavlja sve građane BiH. Stoga, po Schwarz-Schillingovom mišljenju “Hrvatska pravi dvostruku grešku jer samo gleda na etničku pripadnost građana BiH i uz to se još miješa u izbore susjedne zemlje BiH”, kaže Schwarz Schilling i naglašava kako je nekadašnji predsjednik Mesić imao ispravan stav prema BiH, podcrtavajući da se radi o susjednoj zemlji i ističući da HDZ Hrvatske ne treba da vodi politiku u BiH.
ISTRAGA UBISTVA DAVIDA DRAGIČEVIĆA Borenović: U Srpskoj ne postoji pravda, a istina je u RUKAMA MOĆNIKA.
Odluka Republičkog tužilaštva da neće sprovoditi istragu protiv pojedinih funkcionera i inspektora Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji se dovode u vezu sa propustima u istrazi ubistva Davida Dragičevića pokazuje kako u Republici Srpskoj ne postoji pravda, na snazi nije pravo a istina je u rukama moćnika, istakao je predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović u pisanoj izjavi za javnost.
Kako je navedeno u saopštenju “pored brojnih, javnosti poznatih nedoslednosti, Anketni odbor NSRS je iznio dovoljan broj činjenica koje ukazuju kako su pojedinci iz vrha policijskih struktura počinili ili odgovorni za mnoge prekršaje procedura pa čak pogreške u otkrivanju ubistva Davida Dragičevića”.
Neki je kude, neki je hvale,nekim je sa vjerske strane zabranjena itd.. Dok neki žude za njom, ali je izbjegavaju zbog zdravlja i linije, drugi je jedu gotovo svakodnevno, tvrdeći da je zdrava.
Svi koji imaju nešto protiv slanine u pravu su kad kažu da sa slaninom ne treba pretjerivati, uostalom kao ni s bilo kojom namirnicom, bila ona zdrava ili ne zdrava.
Mnogi misle da je štetna za srce, međutim nekoliko istraživanja je potvrdilo da ona sadrži korisne omega-3 masne kiseline koje zapravo štite kardiovaskularni sustav.
To je jedan od razloga zbog kojih su mnoge studije pokazale da je slanina u umjerenim količinama u svakodnevnoj prehrani odlična za smanjivanje tlaka i nivoa šećera u krvi, što pomaže u prevenciji dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog ili srčanog udara.
Zastava Republike Srpske, koja je prekjučer postavljena u hodniku zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uklonjena je. Zbog ovog čina oštro je reagirao predsjedatelj Predsjedništva, Milorad Dodik.
Dan ranije, isticanje zastave ovog entiteta u svečanom salonu, prilikom predaje akreditivnih pisama novog ambasadora Srbije u našoj zemlji, osudila su druga dva člana državnog Predsjedništva.
Je li ovaj sukob u tročlanom Predsjedništvu prolazna kriza, ili nagovještava buduće odnose u kolektivnom šefu države?
Entitetska zastava Republike Srpske u svečanom salonu zgrade državnog Predsjedništva, prilikom prijema novog ambasadora Srbije kod Milorada Dodika. Unesena mimo službenog protokola, kažu Komšić i Džaferović. Zastava i u hodniku, ispred Dodikovog kabineta. No, tu se nije dugo zadržala, jer je u toku večeri, uklonjena. Oštra reakcija Dodika.
75 godina unazad, postavljeni su temelji bosanskohercegovačke državnosti - na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu. Koje su bile ideje i vrijednosti ZAVNOBIH-a i koliko smo danas blizu, odnosno daleko od njih?
"Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego jednako i hrvatska i muslimanska i srpska", poručeno je 25. novembra 1943. godine na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu.
Ova 75 godina stara poruka i danas se citira. Svjesni njene težine i važnosti - prije više od sedam decenija, u Mrkonjić Gradu uspostavljeni su temelji građanstva, ljudskosti i državnosti Bosne i Hercegovine.
"Opredjeljenje u uvjetima Drugog svjetskog rata da ljudi u Bosni i Hercegovini, dakle svi narodi mogu pronaći formulu prema kojoj će organizirati zajednicu i državu. I to je nešto što je rezolucijom ZAVNOBIH-a postavljeno kao temelj, kao neka vrsta društvenog dogovora, a kasnije ugrađivana u zakonska i ustavna rješenja", ukazao je Amir Duranović, historičar.
Danas 75 godina poslije, temelji su ozbiljno poljuljani.
"Sačuvali smo samo pojam, sve ostalo smo uništili i više nego što bi živ čovjek mogao povjerovati. Jedna od temeljnih vrijednosti ZAVNOBIH-a da Bosna i Hercegovina nije ni muslimanska ni srpska ni hrvatska, nego je i hrvatska,i srpska i muslimanska, danas je prepolovljeno. Ona nije definitivno ni hrvatska, ni srpska ni muslimanska, nažalost ovog drugog dijela je nestalo, i nažalost prestala je biti i ljudska", smatra Slavo Kukić, univerzitetski profesor.
Nacionalističke politike nagrizle su temelje ZAVNOBIH-a, i iz tog začaranog kruga teško je pronaći izlaz. Izlaz koji bi vratio dignitet čovjeka, građanina i vjeru u državu.
"Postoji strahovlada nacionalnih stranaka, naravno, to samo po sebi kod ljudi izazova strah, ne samo strah da javno kažu šta misle nego strah od toga treba li ovdje ostajati", istakao je Raif Dizdarević, predsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Srpski nacionalizam nije digao ruke od Bosne, on ovo smatra prelaznom fazom. Bosnu je dosad sačuvala ne samo ta politička žilavost, nego i neka vrsta kaprica Zapada koji nam ne da da uradimo ono što smo zamislili: da odvalimo dio Bosne, i da ga pripojimo Srbiji.
Koliko god nevjerovatno izgledalo, čak je i jednopartijsko, isključivo, totalitarno društvo, kakvo je bila Jugoslavija, posjedovalo nekakvu kulturu dijaloga, nekakav odbrambeni mehanizam protiv divljaštva. U toj je zemlji bilo nezamislivo otvarati pitanja prava žene na abortus, imati dilemu oko karaktera porodice, osporavati evoluciju, darvinizam…
“Znaš li šta je vaša najveća greška? Što niste ubijali.” To je Dobrica Ćosić, književnik i ideolog srpskog nacionalizma, kazao Čedomiru Jovanoviću, tada 32-godišnjem potpredsjedniku vlade Srbije u ostavci, nedugo nakon što je 12. marta te godine ubijen srpski premijer i Jovanovićev veliki prijatelj Zoran Đinđić. “Samo bratstvo u krvi se ne raskida”, nadodao je još svojoj monstruoznoj primjedbi Ćosić.
Taj detalj, koji je Jovanović ispričao tokom učestvovanja na Zagreb Youth Summitu prošle sedmice u Zagrebu, potaknuo je novinara riječkog Novog lista da ga na početku intervjua pita slaže li se da je nasilje najveći problem politike na Balkanu.
– Nama je nasilje način života. Ono ne određuje samo politiku, već i odnose između muškarca i žene, odnose u porodici… Mi ne možemo voljeti svoj klub ako nismo protiv nekoga s druge strane. Ljubav dokazujemo tako što lomimo svoj grad i sve što je u njemu, ili grad u koji odlazimo. Nema Bad Blue Boysa bez tuče s navijačima Zvezde ili Torcide… Isti je odnos i s druge strane.
DOMOVINO SREĆAN TI ROĐENDAN, OSTANI PONOSNA, BORBA NAM TEK PREDSTOJI
Danas ću napisati ono što većina Srba i misli i oseća, ali se boje priznati i javno reći, da ne bi bili optuženi, izolovani, napadnuti. Danas ću napisati ono što većina Bošnjaka i misli i oseća, ali se boje priznati i javno reći, da ne bi bili optuženi, izolovani, napadnuti. Danas ću napisati ono što većina Hrvata i misli i oseća, ali se boje priznati i javno reći, da ne bi bili optuženi, izolovani, napadnuti.
Danas ću pisati ono što svaki normalan čovek koji je odrastao i odgojen među normalnima misli, oseća i želi.
Odlučio sam se da danas upravo napišem ono što oduvek govorim, jer sutra će biti utrkivanje onih koji će dokazivati da neizmerno vole Bosnu i Hercegovinu kao i onih koji otvoreno tvrde da je ne vole i ne priznaju.
Kako vreme prolazi moram priznati da mi se ove dve grupe potpuno približavaju jer sve je pokazalo da ni ljubav ovih prvih niti mržnja ovih drugih nije iskrena, već samo alat kako bi se siromašnom narodu bacila prašina u oči da ne bi razmišljali kako nemaju posao, kako nemaju platu, kako nemaju da plate račune i rate kredita, kako u 21. vijeku nemaju novca da školuju svoju decu itd, itd.
O njima svima neću pisati oni imaju svoj put mi imamo svoj put, potrajaće ova borba sa lažovima, prevarantima i političkim oportunistima, ali dobro niti pobeda nad fašistima nije dosla preko noći, tako da drugarice i drugovi spremno u stroj, borba nam tek predstoji.
Od februara gorivo u BiH poskupjelo za oko 40 feninga po litru
ANALIZE Ministarstvo trgovine FBiH zatrpano zahtjevima za sniženje cijena
Do jučer stiglo 370 zahtjeva za obaranje cijena za pet feninga u FBiH
Ministarstvo trgovine Federacije BiH ovih je dana zatrpano zahtjevima za dodatno sniženje cijena goriva. Do jučer je stiglo 370 zahtjeva za obaranje cijena za pet feninga.
Tako se, prema informacijama Ministarstva, cijena dizela D5 kreće od 2,11 do 2,41 KM, a benzina od 2,11 do 2,36 KM.
Primjetne razlike
Od početka februara do danas gorivo u BiH poskupjelo je za oko 40 feninga po litru.
Iako je, prema najnovijim rezultatima Američkog instituta za naftu (AIP) od prije nekoliko dana, cijena ovog energenta ponovo pala, do pojeftinjenja goriva u svakom gradu naše zemlje nije došlo. U BiH su vrlo primjetne razlike u cijenama, u ovisnosti o pumpi, ali i gradovima.
Tako su, naprimjer, među najjeftinijima pumpe „Nešković“ u Bijeljini, gdje litar benzina košta 2,09 KM, a najskuplje je gorivo u centru Sarajeva, na pumpama „Energopetrola“ i INA-e i košta 2,36 maraka.
Skupo i u Tuzli
Osim Bijeljine, najniže cijene goriva su i u Istočnom Sarajevu te Mostaru, u kojima dizel košta od 2,14 do 2,31 KM, a benzin od 2,09 do 2,26.
Najskuplje je gorivo i u Tuzli i Zenici, gdje na pojedinim pumpama litar benzina košta 2,36 KM, a dizela i do 2,41.
"Najmanja kuća koju radimo je 46 kvadratnih metara i naša cijena bez PDV-a je 300 KM po kvadratu"
Zašto Amerikanci u nekim krajevima grade montažne kuće? Pa kada dođe prirodna katastrofa i uništi im kuću, neće puno žaliti za njima već se sagraditi ponovno montažnu”.
Tim riječima nam čovjek koji je montažnu kuću izgradio na Blidinju objašnjava način razmišljanja suvremenih Amerikanaca, piše Večernji list BiH
A zašto se on odlučio na nju.
– Pa jednostavno je, kod nas nema prirodnih katastrofa, hvala Bogu, pa kuće mogu još duže izdržati. A ako se dogodi, nije izgubljeno onoliko koliko bi bilo da sam klasičnu kuću gradio – govori nam.
Novinar pomenutog lista ovih dana kao zainteresirani kupac obratio se na dvije adrese. Jedna je ona Mont-inženjeringa koji se smatra jednim od lidera u izgradnji montažnih kuća u BiH. Pitali su za objekt od 40 kvadrata.
– Cijena sistema “ključ u ruke” takvog montažnog objekta je 680 KM po m2 na gotove temelje. U cijenu je uračunat PDV, nemate obvezu smještaja ni prehrane radnika. Prijevoz je, također, uračunat u cijenu. U toj cijeni dobivate potpuno završen i useljiv objekt s krovom, limarijom, stiropor-fasadom (debljina stiropora je 5 cm) u boji po izboru, PVC vanjskom, a drvenom unutarnjom stolarijom, vodo i elektroinstalacije sa svim potrebnim sanitarijama, unutarnje ličenje, estrich, laminat, keramiku, ogradu na balkonu – saopštili su u ovoj firmi.
Praktički, za 27.200 KM dobije se kompletna kuća. Također, dali su i cijenu drugog sistema “visoki roch-bau”.
– Cijena je 510 KM po kvadratnom metru na gotove temelje. U toj varijanti dobijete pokriven objekt s limarijom, završenu fasadu, stolariju, razvedenu instalaciju struje i vode bez sanitarija te postavljanje gipsanih ploča s unutarnje strane zidova. Jamstvo na sve izvedene radove je 2 godine od dana predaje objekta vlasniku, a vijek trajanja je oko 100 godina po proračunima eminentnih stručnjaka. U svim varijantama se računa bruto površina. Za izgradnju objekta treba maksimalno 60 dana. Radimo po cijeloj BiH – saopštili su u ovoj bh. firmi.
Gošća Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem je bila Jelena Karleuša. Britko, bez dlake na jeziku, dominantno, pravedno, govorila je o mnogim temama, a najviše o najvećem problemu, kako u Bosni i Hercegovini tako i na cijelom Balkanu, o strahu.
Na početku je izrazila radost zbog dolaska u glavni grad Bosne i Hercegovine. - Sa zadovoljstvom dolazim u Sarajevo, ali bez ove emisije, kao da nisam ni bila u Sarajevu. Potrebno je koristiti popularnost u prave svrhe, kaže Jelena.
- Mislim da sam platila cijenu za svoj jezik, i da sam je i preplatila, i mislim da su sada digli ruke od mene. Ne nerviraju me pretjerano, ali ja nastavljam da budem ono što jesam. Jedna moja riječ ima veću moć nego riječ mnogih intelektualaca.
Ko vlada u Srbiji a ko na Balkanu?
- U Srbiji funkcioneri ne vladaju, ne vladaju te face. Na Balkanu vlada strah i to je pravi vladar svih nas. I kada se pojavi neko ko se ne plaši, ta se piramida ruši.
Jelena smatra da je prava sloboda osloboditi se tuđeg mišljenja.
- Ja sam slobodna, slobodna sam od tuđeg mišljenja, volim da vidim šta ljudi misle o meni, ali sam slobodna od toga... Neko ko nije spreman da mnogo šta izgubi, ne treba da se bavi ovim hobijem. Moj posao i profesija je muzika i moda, a hobi mi je da budem hrabra žena. Od atmosfere mržnje napravila sam dobar marketing za sebe.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik odlikovao je danas u Banjoj Luci deputata ruske Državne dume Pavela Sargejeviča Dorohina ordenom zastave RS-a sa srebrnim vijencem.
Dorohin je šef Ruskog društvenog komiteta za zaštitu haškog osuđenika Ratka Mladića, a ovih dana boravio je i u Beogradu kako bi promovisao knjigu o životu tog bivšeg komadanta Vojske RS-a, koji je u Haškom tribunalu osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Pavel Dorohin je jučer bio u studiju kada se Mladić uključio telefonskim putem u program jedne srbijanske televizije sa nacionalnom frekvencijom, zbog čega je reagovao i Mehanizam za krivične sudove.
-Dodik je u ime RS-a zahvalio Rusiji za podršku i razumijevanje u sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodeći da rusko zalaganje na tom polju ne ugrožava nikoga u Bosni i Hercegovini – saopćeno je iz kabineta entitetskog predsjednika.
“Nema uvjeta za uspostavu vlasti”, rekao je u Dnevniku 2 na BHT1 član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
Kazao je da na nekim nivoima vlast može biti brzo formirana, na primjer Vijeće ministara ili Predsjedništvo BiH, jer se radi o prostom automatizmu. Može i u kantonima, smatra Čović.
"Ali svaki narodni korak ka uspostavi drugog doma i na entitetskom nivou i na nivou Vijeća ministara drugi dom, koji je uvjet za funkcioniranje vlasti, treba nam izmjena Izbornog zakona", rekao je Čović i dodao:
"Što se Federacije tiče, neka nam dragi Bog pomogne", zaključio je Čović.
Čović tvrdi da izmjene Izbornog zakona mogu biti dogovorene ako za to ima volje. Međutim, ako nema, onda će se uglavnom tražiti razlozi zbog čega to ne može. On smatra da u prvi plan ne bi trebalo stavljati to pravno pitanje kako može, nego prvo treba gledati sadržaj.
"Da li mi imamo kapacitet da to uradimo? Ako imamo kapacitet, to je rješeno istog trenutka. To je dogovoreno za dvije sekunde. I način i metodologija itd. Međutim, baviti se time kako može, a da uopće ne govorimo o sadržaju, to je besmisleno. To radimo već dvije godine i ja na to ne bih trošio više niti jedne sekunde", kazao je Čović.
Lider HDZ-a BiH je rekao da odgađanje konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma BiH nije bilo pokazivanje političke snage HDZ-a, nego ova stranka, u skladu sa dogovorom sa SNSD-om, čeka da vidi ko će im biti treći partner za uspostavljanje vlasti na nivou države BiH.
"Ući u proces, a nemati Kolegij, nemati dogovor, tu parlamentarnu većinu kroz to partnerstvo je u biti ništa. Ali u svakom slučaju sjednica će biti održana u zakonskom roku, kako je to definirano u Izbornom zakonu, a to je najdalje 7. decembar", kaže Čović.
Neko se grije na drva, neko na plin, a neko i na računare! Različiti su načini na koje se grijemo, ali ipak, Švedska je definitivno ispred svog vremena!
Poznato je da su Šveđani ekološki i tehnički napredna nacija. Ali, njihov najnoviji tehnološki projekt iznenadio je sve i zasigurno je velika novost u ekološkim tehnologijama.
Naime, u jednom dijelu Stockholma, tačnije u naselju Skarpnak, gradi se velika baza podataka. Svi koji posjeduju računare znaju koliko se griju, ali sigurno još nikad nikom nije palo na pamet da bi se ta energija mogla iskoristiti u svrhu grujanja kuće!
Šveđani su se dosjetili toga i došli na ideju da iskoriste tu inače beskorisnu energiju. Toplotnom energijom računara zagrijevat će će oko 30.000 domaćinstava.
Incident uslijedio tokom obraćanja predsjednika Sedme muslimanske brigade Zenica Amira Kubure Ratni major Armije RBiH Hajriz Doglod iz Zenice uhapšen je danas i priveden na informativni razgovor samo zato što je na obilježavanju 26. godišnjice Sedme muslimanske brigade u zeničkoj dvorani „Bilmišće“, ogorčen svojim teškim položajem, negodovao zbog prisustva prvaka SDA Bakira Izetbegovića i Šefika Džaferovića!
Na ovoj svečanosti bili su brojni gosti i zvanice te članovi porodica poginulih šehida i predstavnici branilaca BiH, a u prvim redovima bili su zvaničnici, među kojima Izetbegović i Džaferović.
Ratni major Armije RBiH prekinuo je obraćanje Amira Kubure, predsjednika Udruženja Sedme muslimanske brigade Zenica.
Amire, vidite li ko Vam sjedi u prvim redovima? Sramota! Ja sam išao prvi na liniju, a danas imamo veliko ništa od svega toga – vikao je s tribina ogorčeni borac, negodujući zbog prisustva onih, kako je kazao, “koji su krivi što su borci danas na marginama i bore se za svoja prava na ulici”.
Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije, kazao je za N1 da ''nije bogat čovjek'' i da će biti ''na birou kroz tri do četiri dana''.
Pri stavu je da državno Predsjedništvo uopšte nije rastrošno. Kao argument u prilog tome je izrazio tvrdnju da će "trećinu budžeta" ostaviti svojem nasljedniku. Dotakao se i svojih ličnih troškova.
"Ja lično, živim vrlo skromno. Hranim se u Predsjedništvu, ali platim sve svoje ručkove. Za jednog predsjednika sam siromašan čovjek. Imam kuću, nemam automobil. Imam parcelu od dva duluma", rekao je Izetbegović.
Ne demantuje da su građani Bosne i Hercegovine siromašni, ali, kako je kazao, sve su manje siromašni. U prilog tome je naveo da je u proteklom mandatu vlasti zaposleno 70.000 ljudi i to većinom u realnom sektoru. Kao razlog za smanjenje nezaposlenosti je naveo i odlazak ljudi iz zemlje za koji smatra da je "najvećim problemom". Ovaj problem je objasnio sljedečim riječima:
"Evropska privreda koja raste i evropska nacija koja se smanjuje - fertilni, radni dio stanovništva se smanjuje - tu se stvara prostor. Samo Njemačkoj treba milion i 400.000 radnika kojima se nude dobri uslovi. Nekada su gastarbajteri imali samo pidžamu i radno odijelo. Dva puta su godišnji dolazili kući i slali par stotina maraka svojim porodicama".
Izvor: N1 - YouTube
''Čak odlaze ljudi koji rade dobre poslove jer im se nudi bolje"
Izetbegović je podsjetio da u Evropsku uniju odlaze porodice, što zemlju košta "skoro milion maraka", te je dodao:
"To nam uzimaju. Kada nam uzmu hiljadu porodica, uzeli su nam milijardu maraka. Dadnu nam par stotina miliona eura iz IPA fondova, a uzmu nam milijardu maraka. Kada gubimo tu supstancu, to je teško nadoknaditi. Čak odlaze ljudi koji rade dobre poslove jer im se nudi bolje".
Kao krivca za odlazak je istakao atmosferu koja je posljedica rata u Bosni i Hercegovini. Upravo je sebe svrstao na stranu onih koji su se suprotstavili ratu i koji žele poboljšati situaciju u državi. Pa je tako za Stranku demokratske akcije kazao da je "motor stabilnosti i napretka".
Upozorio je da postoji mogućnost da stvari budu i gore.
Izetbegović je u razgovoru za N1 izrazio zadovoljstvo svojim djelovanjem kao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine u dva mandata.
"Šta se radilo - branili su se interesi i dignitet Bosne i Hercegovine. Zaista sam ulagao trud i mislim da sam imao konkretne uspjehe. Izdvojio bih apelaciju koja je spasila državljanstvo za 750.000 građana u dijaspori. Ona bi bila resetovana prvog januara 2013. godine da nije usvojena apelacija. Samo je to dovoljno da budem zadovoljan", objasnio je.
Sebe smatra zaslužnim za deblokiranje procesa integracije države u Evropsku uniju.
Kao uspjeh je naveo izgradnju dobrih odnosa sa Briselom, muslimanskim zemljama, posebno sa Turskom jer je omogućila značajniji značajniji uvoz prehrambrenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, dala povoljne kredite i investirala u Bosnu i Hercegovinu.
Svoja dva mandata je okarakterisao kao posvećenim "dignitetu Bosne i Hercegovine".
Na pitanje kako komentariše rad ostalih članova Predsjedništva, odgovorio je:
"Ne bih da komentarišem svoje kolege. Gledaoci N1 su imali priliku da nas posmatraju u proteklih osam godina. Volio bih da su neki postupci bili drugačiji. Ali, neću ni kritikovati ni hvaliti svoje kolege. Neka svako procjeni kako doživljava gospodina Radmanovića, Komšića, Ivanića i Čovića. Valja nam dalje raditi i ne bih da to opteretim nekim negativnim komentarima".
Mišljenja je da Predsjedništvo jeste moglo raditi bolje, naročito u pogledu odnosa sa Srbijom i Hrvatskom. Zašto tako nije bilo, za Izetbegovića odgovor treba tražiti od drugih članova Predsjedništva. Zatim je dodao:
"Evo, uzmite primjer Pelješkog mosta. Zašto ne zastupati stav da Hrvatska gradi most, a da se Bosni Hercegovini na papiru garantuje njeno pravo pristupa otvorenom moru koje će ona možda jednog dana konzumirati. To je pravo koje nam garantuju Ujedinjene nacije, UNKLOS. Zašto na tu stranu nije stalo kompletno Predsjedništvo? Zašto nije usvojilo ugovor s Islamskom zajednicom, kao što je usvojen s pravoslavnom i katoličkom crkvom? Mogli su uraditi neke stvari koje su tako prirodne i lagane. Ali neka gledaoci procjene rad, ja ću govoriti o svojem radu".
U intervjuu za N1 je istakao da je Predsjedništvo u posljednjem sazivu donijelo preko tri hiljade odluka, od kojih je nekoliko njih doneseno preglasavanjem. Kao razlog pogoršanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata je naveo "insistiranje Dragana Čovića na promjenama koje su suprotstavljene evropskim normama i baznim demokratskim standardima".
"Ako je zahtjev Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatskog narodnog sabora suprostavljen presudama 'Sejdić-Finci', 'Zornić', 'Pilav', onda zaista imamo problem. Ja ne mogu odustati do svojih principa. Tu je krenuo razlaz između bošnjačkih i hrvatskih predstavnika. Čović je očekivao da mu se tu pomogne, ali kako da mu pomognem kada se to suprotstavlja presudama? Mi moramo provesti te presude i omogućiti svakom čovjeku da bira koga god hoće i da se kandiduje za šta hoće", kazao je predsjedavajući Predsjedništva za N1.
Prema njegovim riječima, pokušavao je pronaći kompromis sa Draganom Čovićem, ali da nije uspio jer je to "nemoguće". Insistiranja Čovića je ocijenio kao "nespojivim" sa presudom "Sejdić-Finci".
Iako su tokom prethodne četiri godine mnogi podržavali ukidanje “bijelog hljeba”, izgleda da izlazak iz vlasti i nije tako jednostavan, pa bi sada 17 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH radije da im se godinu dana nakon mandata uplaćuje oko 3.000 KM mjesečno Kako je za TV1 zvanično potvrđeno, zahtjeve su podnijeli: Oliver Radoš, Radoslav Luburić, Marin Barbarić, Blaž Župarić, Boris Barun, Darijana Katić i Jozo Bagarić iz HDZ-a BiH. Iz SDA je riječ o Rasimu Omeroviću, Emini Kahriman, Dževadu Agiću i Almiri Ćosić-Avdić. Bijeli hljeb žele i Zdravko Kuzman (HDZ 1990), Amra Haračić i Jasmin Kadić, koji su ove godine prešli iz DF-a u SDP, Midhat Karović (DF), Slavica Josipović (HNS) te Alma Arnaut (BPS).
Ima i drugačijih primjera, pa je tako Denis Gratz obavijestio Parlament FBiH da odustaje od prava na “bijeli hljeb”.
Aso iz Iraka prezimit će u Salakovcu, a nakon toga će put Njemačke. Tvrdi nam da se za njegovog života stanje u Iraku neće promijeniti
Mladić imena Aso dolazi iz Iraka. Već dva mjeseca boravi u Izbjegličkom centru Salakovac kod Mostara. Svakodnevni odlasci u grad, poneka kafa u obližnjem restoranu i komunikacija s prijateljima i rodbinom rasutom po svijetu, njegova su svakodnevnica. U Mostar je došao iz Sarajeva. I kao većina migranata smještenih u Centru kod Mostara, navodi da se na ovaj korak odlučio bježeći od zime. Dok razgovaramo, temperatura zraka (oko podneva) iznosi 15 stepeni Celzijusa. Inače, ovogodišnja jesen u Hercegovini dosad nije obilovala niskim temperaturama i kišama. Aso tu namjerava ostati još neko vrijeme, a onda krenuti dalje.
Nikad nazad
Krajnje odredište je, očekivano - Njemačka. Za razliku od naših ranijih sagovornika, on u ovoj zemlji nema braću, sestre ili rođake, ali kako umije i zna - želi do tamo.
- Lijepo je, kažu mi i u ostalim zemljama na Zapadu. Njemačka je ipak prioritet. To je država u kojoj se dobro živi i u kojoj caruje demokratija. Nijemci poštuju i migrante, kaže nam.
Pitamo je li naišao na srdačne i tople Bosance i Hercegovce.
SVAKODNEVNI ODLASCI DO GRADA AUTOBUSIMA MO BUSA
- Da! I ovdje žive srdačni ljudi. A znam da generalno stanje nije dobro i da ste i vi skoro pa siromašno društvo, odgovara nam.
Neimaština je i Asov najveći problem. Od kuće je otišao trbuhom za kruhom, dok nazad zadugo ne planira.
- Vratio bih se samo ukoliko bi se stanje u Iraku drastično promijenilo. Iako sam od rođenja optimističan, ne vjerujem da će za mog života tamo biti bolje. Nismo kao društvo zreli i to je problem ne samo Iraka već i ostalih zemalja iz kojih su ljudi danas rasuti po svijetu, priča nam.
Zanimljivo je da su u Salakovcu danas smješteni i brojni Iranci. Aso priča da u njegovoj zemlji i Iranu postoji znatan procenat bogatog stanovništva, ali i skoro jednako toliko siromašnih.
- Dešavalo se da u jednom danu nemam šta da jedem, a da susjed istovremeno skupocjenu hranu daje svom psu. To su stvari koje bole i koje su me otjerale u Evropu, ističe Aso.
Karatista Ivan Klepić, fudbaler Edin Džeko i atletičar Mesud Pezer u najužoj su konkurenciji za nagradu najboljeg sportiste Bosne i Hercegovine u 2018. godini.
Stručni žiri 18. Izbora najboljeg sportiste BiH skratio je sve liste nominiranih na trećoj sjednici održanoj u danas u Banjoj Luci u zgradi "Nezavisnih novina" koje su, uz Radio-televiziju BiH, organizatori ove tradicionalne manifestacije. U najužoj konkurenciji za najbolju sportistkinju su Ivona Ćavar (karate), Larisa Cerić (džudo) i Marica Gajić (košarka).
Žiri je na zasjedanju Banjoj Luci analizirao i redukovao listu u kategoriji za najbolju ekipu, a u užoj konkurenciji su ženska košarkaška reprezentacija BiH, teniska Dejvis kup reprezentacija BiH i fudbalska reprezentacija BiH.
Laureat nagrade za najboljeg trenera bit će neko od sljedećih trenerskih imena, a to su Robert Prosinečki (nogomet), Blaž Slišković (nogomet) ili Branislav Crnogorac (džudo).
