Google Maps ima i druge funkcije, osim navigacije

Google mape su stvorile ime za sebe, pomažući ljudima da putuju s jednog mesta na drugo

Međutim, čak i ako znate kuda idete bez navigacije, Google Maps imaju i druge korisne funkcije.

Izbegavajte gužve u saobraćaju

Put od svog doma do prodavnice sigurno znate napamet, ali ono u šta ne možete biti sigurni je zastoj. Malo stvari čini kratku vožnju užasnom, od sedenja na istom semaforu 15 minuta. Provera saobraćaja na Google mapama traje samo nekoliko sekundi. U browseru idite na područje koje želite da izviđate i kliknite na traffic-related oznaku na panelu na levoj strani. (Ako nema panela, kliknite beli tab sa strelicom okrenutom nadesno u gornjem levom uglu karte.) Ova oznaka samostalno opisuje saobraćaj, ali interakcija sa njom otvoriće višebojni sloj karte sa detaljima gustine vozila koju možete očekivati u svakoj ulici. Takođe, uverite se da je meni na dnu mape podešen da prikazuje saobraćaj uživo. U aplikaciji za telefon dodirnite layers ikonu u gornjem desnom i izaberite Traffic. Sve ove informacije biste mogli da koristite za ucrtavanje rute do prodavnice, ali umesto toga, možete samo unapred da proverite mapu. Aplikacija za Android ili iOS trebalo bi da se automatski osveži, ali možda ćete morati ručno da ponovo učitate stranicu browsera.

Izmerite rastojanje

Da li želite da znate pravu razdaljinu između Čikaga i Republike Malte u Sredozemnom moru? Google mape mogu da vam pomognu. U browseru kliknite desnim tasterom miša bilo gde na mapi i u meniju koji se pojavi odaberite Measure distance. Zatim kliknite negde drugde. Možete da kliknete i prevučete sidra na bilo kom kraju merne linije, kliknete negde u sredini i prevučete je na neko mesto između ili kliknete negde drugde da biste dodali još jednu tačku. Na telefonu je malo komplikovanije. Prvo dodirnite mapu da biste otvorili crveni pin za lokaciju. Zatim dodirnite pin, izaberite Measure distance i prevucite mapu da biste izabrali krajnju tačku. Kad stignete tamo gde želite, dodirnite Add point ili ikonu plusa u donjem desnom uglu ekrana .

Pogledajte unutrašnjost zgrada

Google Street View postoji već godinama, ali šanse su da ste samo ogrebali površinu. Sigurno ste ga koristili za virtuelno krstarenje putevima u dalekim delovima sveta, ali možete ga koristiti i za zavirivanje u zgrade ili čak obilazak muzeja. Pogledajte Američki prirodnjački muzej u Njujorku, na primer. Iz prozora browsera uhvatite malu žutu figuru (Pegman) i prevucite preko mape. Pored plavo istaknutih puteva, videćete i lavirint staza unutar same zgrade. Stavite digitalnog saputnika na muzej i videćete kako to izgleda unutra. Odatle je navigacija ista kao i na Street View-u: kliknite i prevucite da biste rotirali kameru i za kretanje koristite strelice na ekranu ili tastere sa strelicama na računaru, navodi PCPress.

Na telefonu dodirnite ikonu u gornjem desnom uglu i izaberite Street View. Ovo će označiti vidljiva područja plavom bojom, a možete dodirnuti lokaciju na koju ćete ući. Zatim dodirnite i povucite ekran da biste se kretali i razgledali. Street view možete koristiti i za posetu drugim mestima.

Vratite se u prošlost

Street View podrazumevano prikazuje najnovije slike područja, ali moguće je videti kako je izgledao vaš kvart (i druga mesta) pre više od jedne decenije. Prvi koraci su vam poznati: uhvatite žutu figuru, spustite na mapu i krećite se. Ali da biste videli kako je ranije izgledalo neko područje, krenite u sivi okvir u gornjem levom uglu ekrana i kliknite ikonu sata pored Street Viewa. Prevucite klizač na dnu popup prozora da biste videli isto mesto tokom godina i kliknite na sliku da biste tu godinu učitali u glavni prikaz za obilazak. Nažalost, ova opcija "putovanja kroz vreme" nije dostupna na telefonima – možete je koristiti samo u browseru.

Utvrdite dostupnost parking mesta

Aplikacije za Android i iOS dobile su ekskluzivnu funkciju za telefon: mogućnost predviđanja koliko će parking mesta biti dostupno na određenim lokacijama. Učitajte rutu na mapi (čak i ako 100 posto znate kako da stignete tamo), a pored vremena putovanja i merenja rute, možda ćete videti malu ikonu za parking. Moguće procene su: limited, medium i easy. Prevucite nagore da biste videli korake, a Google će vam reći i tipičnu situaciju za parkiranje tamo gde idete.

BiH treća po broju pristiglog medicinskog osoblja u Njemačku

Bosna i Hercegovina je treća na svijetu po broju medicinskih radnika koji su u proteklih pet godina otišli u Njemačku. Broj odlazaka medicinara iz BiH nastavljen je i ček se povećao tokom pandemije.

I za vrijeme pandemije Njemačka je zaposlila dodatne strane medicinske radnike. To se ispostavilo nakon što je njemačka Vlada odgovorila na zvanično pitanje poslaničkog kluba Ljevice, a navodi „Redakciona mreža Njemačke“.

Prema tim podacima, prošle godine je u okviru Programa „Triple-Win” njemačke Savezne agencije za zapošljavanje i Društva za međunarodnu saradnju, u zemlju pozvano 759 medicinskih sestara i tehničara. Njih 234 su iz Vijetnama, 210 sa Filipina, 156 iz Bosne i Hercegovine, 127 iz Tunisa i 32 iz Srbije. Ukupni porast broja u odnosu na godinu prije toga iznosi 30 procenata, piše DW.

Poslije obavljanja svih formalnosti, u Njemačku su onda tokom protekle godine došle 593 osobe. Godine 2019. bilo ih je manje – ukupno 453. Na osnovu tog programa je od 2016. godine u Njemačku došlo 2.813 stranaca. Najvažnija zemlja-porijekla tih stručnih radnika jesu Filipini. Iz te azijske ostrvske zemlje potiče 1.294 radnika u oblasti medicinske njege. Sljedeća na listi je Srbija sa 759 medicinskih sestara i tehničara, potom Bosna i Hercegovina sa 644, Vijetnam sa 84 i Tunis sa 32 osobe.

Opozicija kritikuje ministra zdravlja

Ljevica je u Bundestagu žestoko kritikovala ministra zdravlja Jensa Špana, jer je, prema riječima Pije Cimerman iz te opozicione stranke, njemačka Vlada odbila da preduzme i najmanji korak u pravcu solidarnog finansiranja ove oblasti medicine. Time je, kako kaže Cimerman, Vlada takođe blokirala finansijske pretpostavke za bolje dohotke i za sve koji njeguju starije osobe, a povećanje njihovih plata je odavno neophodno.

„Umjesto toga, ona crpi sve raspoložive mogućnosti da vrbuje kvalifikovane radnike iz inostranstva, a tamo sada nedostaju upravo ti kadrovi u suzbijanju pandemije“, kaže Pija Cimerman.

Njemačka Savezna agencija za rad na svom sajtu pokušava da opovrgne te tvrdnje. Tamo je napisano da se prilikom dovođenja radnika iz inostranstva orijentiše prema kodeksu ponašanja Svjetske zdravstvene organizacije u oblasti regrutovanja medicinskog osoblja. Na sajtu njemačke Savezne agencije za rad tvrdi se da se medicinsko osoblje dovodi samo iz takvih zemalja u kojima postoji višak medicinskog kadra.

/cwbih/N1/DW/

POSLOVNA KOMUNIKACIJA NA SDA NAČIN: Selam gospodine Novaliću, Asim mi je rekao da vam se javim

Piše: Zinaida Đelilović

Ovo je poruka koju je Hodžić uputio Novaliću 29. marta što je početak pregovaranja o nabavku respiratora. Osim toga, prezentirane su i poruke Hodžića i Kristijana Marića, predstavnika firme EXOTRADE iz Rijeke, koja je bila posrednik u nabavci respiratora. U jednoj od tih poruka Hodžić piše Mariću: "Ma brate nestručni ljudi. Gore nego ja, a kupuju opremu".

U nastavku suđenja premijeru Fadilu Novaliću i suoptuženima u aferi “Respiratori” tužioci Tužilaštva BiH nastavili su sa prezentiranjem materijalnih dokaza.

 

Dobio ponudu iz Kine

 

Tužilac Mirza Hukeljić prezentirao je, kao i dan ranije, niz telefonskih komunikacija, a jedna od njih je i prva zabilježena od 29. marta između optuženih Novalića i vlasnika “Srebrene maline” Fikreta Hodžića. Kako je tužilac pojasnio, ova komunikacija je početak postupka pregovaranja u procesu nabavke respiratora.

Hodžić: "Selam gospodine Novaliću. Fikret Hodžić je. Asim mi je rekao da vam se javim u vezi s respiratorima, pa kad budete imali minutu".

Novalić: Ok.

Potom mu šalje svoju privatnu mail adresu.

Slijede poruke od 31. marta koje, tvrdi tužilac, dokazuju da su postojali direktni pregovori između ove dvojice optuženih. U jednoj od poruka koje je tog dana Hodžić poslao Novaliću stoji: “Samo da vas obavijestim da sam dobio ponudu iz Kine. Nažalost, potražnja raste. Nisam siguran koliko ću još moći garantovati isporuku od pet dana".

Tužilac Hukeljić prezentirao je i komunikaciju između Hodžića i Kristijana Marića, predstavnika firme EXOTRADE iz Rijeke, koja je bila posrednik u nabavci respiratora. Komunikacija se odnosi na 31. mart i 1. april, a stav Tužilaštva je da je upravo ovo momenat koji je bio ključan za određivanje jedinične cijene respiratora.

U prvom ugovoru o nabavci respiratora, a o čemu je ranije svjedočila i Novalićeva sekretarica Bahra Džaka, stajali su respiratori HC-VE003. Iz poruka koje su danas prezentirano vidljivo je da je cijena jednog respiratora iznosila 42.900 eura, ali oni nikada nisu dostavljeni.

U tim porukama, Marić pojašnjava Hodžiću razliku između invazivnih i neinvazivnih respiratora što Hodžić dalje prenosi Novalićevoj sekretarici Bahri Džaki, koja je svjedočila na jednom od ranijih ročišta.

Marić je napisao da su invazivni za teške kliničke slučajeve i velike bolnice, a neinvazivni služe za dotok zraka i nisu za teže bolesnike.

Podsjetimo da je specifikacije za respiratore HC VE003 Džaka, samoinicijativno, slala i svojoj prijateljici – anesteziologu iz Travnika Aidi Čorbeg, koja ih je ocijenila kao izvrsne. I ona je ranije saslušana.

 

Radimo posao od 10 miliona, samo da vidimo šta

 

U jednoj od poruka, koje su prezentirane u sudnici, Marić pita Hodžića da li je dobio odgovor iz Vlade, na šta mu on odgovara: “Brate čekam njih. Zovem te brzo. Radimo posao do 10 miliona samo da vidimo šta”.

Tužilac Hukeljić je naglasio da se s ovim dokazuje da je Hodžiću bio poznat iznos novca koji će biti isplaćen za nabavku respiratora.

Prezentirana je i poruka u kojoj Marić šalje jednu fotografiju (bila je zamagljena, ali se pretpostavlja da je na njoj prikazana slika Fadila Novalića sa TV-a) i ispod piše:”Gdje god pogledaš Fadil”.

Hodžić odgovara: “Šuti, zamrzio sam ime zbog njega".

Marić: “Šta bi na kraju. Moji me ubiše”.

Hodžić: “Neka tuku, isplatiće se. Ma brate nestručni ljudi. Gore nego ja, a kupuju opremu”.

U nastavku komunikacije Hodžić piše: “Ići ćemo sa invazivnim. Sutra ako ne dobiješ pare dobit ćeš papir kao garanciju da nam to mogu čuvati. U petak će sigurno ići novac. Garanciju od države ćeš imati”.

Marić: Džaba to Kinezima. Jedino pismo od Ministarstva zdravstva.

Tužilac je prezentirao i komunikaciju Hodžića sa premijerovom sekretaricom Džakom, a na okolnosti nabavke respiratora HCVE003. O ovome je također svjedočila Džaka, kao i o danas prezentiranom pismu namjere. Podsjetimo, Hodžić je urnek za pismo namjere dobio od Marića, a dalje ga je proslijedio Novalićevoj sekretarici. Na osnovu tog urneka napisano je pismo namjere za nabavku 100 respiratora HCVE003, koje potpisuje Novalić, a koje je proslijeđeno Mariću. Do realizacije, kako smo ranije naveli, nije došlo.

Tužitelj je, također, iznio iniz prepiski kojima, kako tvrdi, dokazuje da je Federalni štab Civilne zšatite donio odluku o nabavci medicinske opreme, a da nisu znali koja oprema se nabavlja, a sve kako bi, dalje navodi tužilac, obezbijedili sredstva u cilju zaključivanja ugovora s prethodno izabranom “Srebrenom malinom”.

 

Odbrana traži zaštitu od iskazivanja drskosti

 

Nakon ovoga tužilac je, po ko zna koji put, upozoren da ne izvodi zaključke već dokaze. Na ovo je reagovao tužilac Đermin Pašić tvrdeći da se “ovdje govori o tome da se Vijeću ne sviđa način na koji tužioci iznose dokaze”. Predsjedavajuća Vijeća Džemila Begović na ovo je odgovorila tužitelju da “ne dopušta da priča nešto što nije tačno”.

Odbrane su i danas mnogo puta prekidale izlaganje tužilaca ulaganjem prigovora, a jedan od tih prigovora se odnosio na to da tužioci uz predstavljanje dokaza vrše i analizu tih dokaza, što prema njihovoj tvrdnji, nije u skladu sa ZKP-om.

Upravo zbog prigovora, za koje tužioci smatraju da se namjerno ulažu kako bi se prekinula hronologija izlaganja materijalnih dokaza, i danas je dolazilo do “verbalne prepirke” između Tužilaštva i odbrana.

Novalićeva advokatica Vasvija Vidović zamolila je Sudsko vijeće da “odbranu zaštite od iskazivanja drskosti u sudnici i van sudnice”.

Suđenje se, izlaganjem materijalnih dokaza, nastavlja sredinom maja.

/cwbih/žurnal.info)

1., 2. i 3. maj neradni dani u Federaciji BiH

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da je Zakonom o praznicima određeno da je Prvi maj međunarodni praznik rada i da se obilježava dva dana (1. i 2. maja).

Ovim zakonom je propisano da, ukoliko jedan od dana u koje se slavi Prvi maj pada u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.

Shodno tome, a s obzirom na to da 2. maj 2021. godine pada u nedjelju, neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine su subota 1. maj, nedjelja 2. maj i ponedjeljak 3. maj 2021. godine.

Na dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

/cwbih/radiokameleon/

Vojin Mijatović, potpredsjednik SDP-a BiH: Nama treba non-paper-Bosna i Herceegovina

Predizborna kampanja u BiH za izbore 2022. je počela, upozorava Vojin Mijatović, potpredsjednik SDP-a BiH, ali, komentarišući non paper-e koji su se  pojavili proteklih dana, kampanju SNSD za mirno razdruživanje RS od BiH, zaduženje RS na londonskoj berzi… , upozorava da se moramo okrenuti sebi i budućnosti i da samo tako niko izvan BiH neće biti važan, ukoliko ne želi da pomogne.

Razgovarala: Rubina Čengić

Interview.ba: Šta je bio  skup na Mrakovici?

Mijatović: Ovaj skup na Mrakovici predstavlja početak kampanje vladajućih u Republici Srpskoj na čelu sa Miloradom Dodikom i SNSD-om. Potpuno je jasno da već kreće kampanja za opšte izbore 2022. godine i da vladajuća koalicija SNSD-SDA-HDZ u punom dogovoru kreće sa mobilizacijom svog biračkog tela i da ćemo do izbora imati atmosferu predratnog stanja. Ništa novo kao ni do sada s tim što će ovaj put vladajući podići atmosferu do usijanja.

Interview.ba: SNSD priprema marketinšku kampanju o odvajanju RS od BiH – šta mislite o tome?

Mijatović: To je, bez dileme, sramotno i protivustavno, ali s obzirom da već odavno u ovoj zemlji nemamo institucije i mehanizme zaštite ustavnog poretka ne čudi ovako ponašanje i ovakve sramotne kampanje. Sve to plaćaju budžetski korisnici, tu  nema dileme i to je, naravno, zloupotreba budžetskih sredstava. RS ne treba odvajanje od BiH da bi ljudi bolje živjeli, razlog zašto ljudi u Republici Srpskoj žive loše je kriminal i korupcija Milorada Dodika i njegove vlasti i ništa drugo.

Interview.ba: Burno ste reagovali na najavu zaduženja RS na londonskoj berzi – zašto?

Mijatović: Pa prvo zato što se vlast Milorada Dodika zadužuje u nedogled i zato što će te silne dugove plaćati građani u Republici Srpskoj. Čovek nam zadužuje unučad da bi s tim novcem ostajao na vlasti, a svi ćutimo. Druga bitna stvar je da li su svi oni koji se busaju u prsa kao veliki Bosanci svesni da je ovo dug i Bosne i Hercegovine jer nije Republika Srpska u Africi, ona je u Bosni i Hercegovini.

Interview.ba: Šta znate o tome zašto baš londonska berza i zašto baš 350 miliona eura i znate li nešto o tome za šta je namijenjen taj novac?

Mijatović: Taj novac će služiti isključivo za pokriće velikog deficita u budžetu Republike Srpske. Milorad Dodik je svestan da će sigurno izostati aranžman sa MMF-om, te je primoran na ovako zaduženje da bi imao novca da plaća glasačku mašineriju kroz budžetske korisnike i penzionere, a londonska berza vjerovatno jer su tamo našli kupce i sigurno postoji underwriter, neko ko garantuje uspešnost emisije i visina naknade za tog nekog je još uvijek nepoznata. Osim toga ljudi moraju znati da se te obveznice u portfelju kupca vode kao državne, a ne entiteske.

Interview.ba: Ovih dana su u centru političke pažnje različiti „non paper“ dokumenti –  kako ih komentarišete?

Mijatović: Uvek su postojali non paper-i i uvek su postojale pretenzije nad Bosnom i Hercegovinom, međutim nama treba BiH-non-paper –  ukoliko mi u BiH fukcionišemo džaba non paper-i koji dolaze odakle god. Do nas je! Na ove nepoželjne  trebaju reagovati svi, ali ne na način da te reakcije koriste za promocije svojih nacionalističkih politika. Za ovakve stvari se samo kaže hvala NE.

Interview.ba: Ima li BiH tu vrstu političara i ako nema – šta to znači, da li možda na vidjelo izlaze posljedice politike imenovanja podobnih, poslušnih…

Mijatović: Mi se nalazimo u prestrojavanju političke scene, kako između političkih subjekata, tako i unutar političkih stranaka. Događa se generacijska smjena u bh-politici i taj proces će trajati još, ali definitivno imamo ljude i dolazi vreme drugačijih politika.

Interview.ba: Ako pojedinici u EU raspravljaju o cijepanju BiH ili neke druge države van EU – šta to govori o EU?

Mijatović: Svima u EU je bolje da se odluče žele li BiH i ostatak zapadnog Balkana u članstvu, a da se ne bave unutrašnjim uređenjima zemalja. Zbog njihove politike polako pada ineteresovanje za članstvom, a to nije dobro ni za nas, ni za EU.  Trebali su reagovati na ova non-paper pisma, ali nisu, barem ne dovoljno snažno i jasno.

Interview.ba: Koliko njihovo postojanje ili samo priča o njima odgovara Miloradu Dodiku u ovom “nastojanju” da se RS mirno razdruži sa BiH?

Mijatović: Izjave Milorada Dodika postaju smešne i deplasirane, taj čovek jedno priča ujutru drugo popodne, on ne veruje više sam sebi.

Interview.ba: Da li je  prema vašem mišljenju pretjerana teza da je navodno Dodik uticao na Aleksandra Vučića da s Janezom Janšom dogovori kartu o podjeli BiH i pošalje je određenim ljudima u EU? 

Mijatović: Mašta može svašta, pa i ići daleko u raznim konstrukcijama. Još jednom ponavljam: ukoliko se budemo bavili sami sobom i našim životnim pitanjima i Janša i Janše postaju nebitni.

Interview.ba: Kako razumijete izjavu Aleksandra Vučića  povodom ovih pisama da se „buka podiže uvijek kada Srbi nešto trebaju dobiti“?

Mijatović: Interesuje me ono što se dešava u BiH, izjave predsednika susednih država neću komentarisati sem kad zadiru u interna pitanja BiH. Kada gospodin Vučić jasno precizira ovu izjavu i ukoliko se ona odnosi na BiH – dobiće i moj jasan stav po tome. Kako god i šta god, znamo našu istoriju i znamo da nije bila sjajna, sada moramo zajedno svi na zapadnom Balkanu praviti budućnost, nije lako i neće biti lako, ali ako se okrenemo ekonomiji i stvaranju – brzo ćemo prevazići i razlike koje postoje.

Interview.ba: Pisali ste drugovima iz SDP-a u Sarajevu – jeste li zadovoljni kako vaša Partija djeluje, i u Sarajevu i na području  FBiH ili na nivou BiH, a ako niste – šta im zamjerate i da li oni razumiju vaše prijateljske kritike jer možda vi iz Banjaluke bolje vidite „pukotine“, ako ih ima?

Mijatović: SDP BiH mora i može i jače i žešće! Mi smo najveća opoziciona partija u BiH, imamo imperativ i obavezu da pobedimo na izborima 2022. i preuzmemo obavezu vođenja ove države. Ko nije spreman na to neka se pomeri – mislim da je ovde sve jasno. Mi moramo uraditi sve da pobedimo, 2022. godina je prekretnica za ovu državu. Imamo obavezu da pobedimo i tačka.

Interview.ba: Jeste li zadovoljni radom i postignućima četvorke/trojke, da li se SDP BiH u toj koaliciji drži na način koji im pripada s obzirom na iskustvo i infrastrukturu širom BiH ili su ih koalicioni partneri  zasjenili?

Mijatović: To je pitanje za Kantonalni odbor SDP BiH u Sarajevu. Rezultate te koalicije na kantonalnom nivou ćemo videti na izborima 2022. godine. Čestitam Benjamini Karić na izboru, i ona i SDP BiH sad imaju priliku i obavezu da pokažu da je Sarajevo glavni grad BiH, a ne samo glavni grad kantona Sarajevo

Interview.ba: Kod vas postoji ogromna količina patriotizma za BiH – odakle vam ta ljubav koja se ne vidi često kod ljudi iz RS (što ne znači da je nema)?

Mijatović: Ja sam čovek iz BiH i često mi novinari kažu dolazite iz RS – ne dolazim bolan, ja sam u svojoj zemlji, jedinoj koju imamo, nemam i ne želim rezervnu. Ako ovo razumete onda ste dobili odgovor na to pitanje.

/cwbih/interview/

KAKO ODGOVORITI NA ‘NON PAPER’ O BOSNI? Latić: Hajde, baš, da se razgraničimo!

„Izdurati – to znači pobijediti zlu sudbinu!“ (Džemaludin Čaušević)

Piše: Džemaludin Latić, thebosniatimes.ba

U povodu 20-godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma vođa velikosrpskog pokreta u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik  poslao je, preko magazina Nedeljnika, novu prijetnju bošnjačkom narodu koja glasi: Odnose Srba i Bošnjaka nije moguće riješiti bez razgraničenja!…Nas ne interesuje Bosna i Hercegovina, nas interesuje Republika Srpska!“

Velikosrpski pokret pred gubitkom i četvrtog rata

Prije nego reknemo koju riječ o toj prijetnji, neke smo stvari obavezni sumirati, kako slijedi: velikosrpski pokret, prvi i glavni generator opće krize na prostoru bivše Jugoslavije, odgovoran za genocid i većinu ostalih masovnih zločina, poveo je i izgubio tri rata: u Sloveniji, Hrvatskoj i na Kosovu; iz svoga političkog zagrljaja izgubio je C. Goru i Makedoniju, Vojvodinu još uvijek drži, ali u perspektivi ova „pokrajina“ će sasvim sigurno pokušati da se izvuče ispod njegove čizme; ostalo je samo ono najglavnije pitanje: Hoće li se ispod te čizme izvući Bosna i bošnjački narod koji živi u njoj i u Sandžaku? Rat u Bosni i Hercegovini taj pokret nije dobio, ali ga nije ni izgubio; taj rat se i danas nastavlja –istina, što svjedoči i ova Dodikova prijetnja, drukčijim sredstvima, i od Bošnjaka zavisi da li će ga, u perspektivi, oni dobiti ili izgubiti. U posljednjim godinama života, dok je dolazio u Banju Luku na poziv M.Dodika, Dobrica Ćosić je tvrdio da je Republika Srpska najveći trofej ovog pokreta u XX.st. te da „međunarodni kontekst ide naruku“ ovoj genocidnoj tvorevini. Da se razumijemo: genocidnoj po svome nastanku i genocidnoj po njenom trajanju u ovih 20 godina! Da se dalje razumijemo: tu tvorevinu nikada nije priznala ona većina bh. stanovništva koja je na referendumu 1992.g. izglasala nezavisnost naše zemlje; ta tvorevina nikada nije ratificirana u Parlamentu ove države, niti na bilo kojem referendumu. Dejtonski mirovni sporazum je, u biti, vojni  sporazum, koji je sklopljen da bi se zaustavio rat, i osim te, druga njegova pozitivna strana je da je agresorska država, Srbija,  priznala međunarodne granice naše zemlje kao što je to učinio i satelit njezinog hegemonskog pokreta u Bosni i Hercegovini. Negativne strane toga sporazuma su suspendiranje Ustava Republike Bosne i Hercegovine i nagrada agresoru time što mu se dao entitet sa nazivom „Srpska“ iako je na području toga entiteta do 1992.g. živjelo 49% uglavnom bošnjačkog i hrvatskog stanovništva ( oko 900.000 ljudi, od toga više od 700.000 Bošnjaka).

Bošnjačka gubitnička politika

„Međunarodni kontekst“ ići će naruku onome ko je jak – u svim aspektima života – i ko se bude jače borio za svoje interese. U ovom posljednjem smislu, nejma Bošnjaka koji može biti zadovoljan politikom koja se u ime ovog naroda vodi u posljednjih 20 godina. Ta politika do danas ima samo jedan vlastiti trijumf: sticanje međunarodnog priznanja 1992.g. Ostavi li se postrani rat, to je bila politika gubitaka, nezaustavljive serije gubitaka, i ta politika niti zna, niti može da se suprotstavi velikosrpskom pokretu i da ga porazi na njegovom najjačem uporištu. No, ma kakva bila, ukoliko bi ta politika našu zemlju uvela u članstvo Nato saveza i, kasnije, u EU, to će biti uspješna politika; njezini decenijski gubici mogli bi joj biti oprošteni – jer je rezultat glavni faktor prilikom ocjenjivanja bilo koje politike. Ali ko je taj ko može biti siguran da će se ta dva članstva ikada dogoditi, a još više: ko može biti siguran da će ulaskom Bosne u ove dvije organizacije velikosrpski pokret biti poražen!

Posljednji dokaz gubitničkog duha naše nacionalne politike jeste Dodikova prijetnja razgraničenjem između Bošnjaka i Srba. To jeste prijetnja zato što je teško zamisliti bilo kakvo razgraničenje između dva naroda bez rata! Zašto velikosrpski pokret u ovom trenutku poteže razgraničenje samo između Srba i Bošnjaka i zašto Dodik tvrdi da je to jedina solucija za rješenje krize u našoj zemlji? Odgovor je jednostavan: zato što se velikosrpski pokret za svoje ciljeve bori svim sredstvima, dok politički predstavnici Bošnjaka – i to samo oni i samo njihova politika na području nekadašnje Jugoslavije! –  statiraju Dodiku i bahuljaju poput gusaka u magli. Za to vrijeme – Bošnjaci skapavaju i u vlastitoj zemlji, i u inozemstvu, a posebno na onom dijelu Bosne koji je pod velikosrpskom ili Tuđmanovom čizmom.

Momčilo Krajišnik:“Ubijat ćemo vas sve dok budete govorili o zajedničkom životu!“

Da se razumijemo, nikome, pa ni Bošnjacima, slobodu neće donijeti stranac. Međunarodni faktor jeste izuzetno involviran u zbivanja u našoj zemlji, ali ako se mi ne pokrenemo da se – na temelju međunarodnoga prava! – oslobodimo velikosrpskog jarma, niko sa strane neće krenuti da nam pomogne na tome putu. Ako Bošnjaci sebi na čelo ne dovedu nekog svoga Tālūta ( brilijantnog islamskog vladara o kome govori kraj sure el-Beqare), koji je „s malom skupinom pobijedio veću skupinu – uz Allahovu pomoć“, koji će pred njih jasno postaviti političke ciljeve, sabrati njihovu rasutu energiju i tako ih ujediniti, ako i dalje budu bezvoljni, konfuzni, razočarani, ustrašeni, bez političke svijesti,  oni će izgubiti ovaj rat, a Dodik će odnijeti 49% Bosne u veliku Srbiju! Velikosrpski lobiji u svijetu već su uvjerili međunarodnu zajednicu (sile Zapada) da se ovdje radilo o građanskom ratu, da je zajednički život triju bh. naroda nemoguć i da će ovdje ponovo izbiti rat ukoliko na teritoriji RS bude živjelo više od 10% Bošnjaka, po vjeri muslimana. Tokom najcrnjih dana dvostruke agresije, u zimu na prijelazu iz 1992.g. na 1993., kada je Armija Republike Bosne i Hercegovine bila pred kapitulacijom, tokom pregovora na sarajevskom Aerodromu između političkih predstavnika Bošnjaka, Srba i Hrvata, na pitanje dr. Harisa Silajdžića koje je on uputio Momčilu Krajišniku:“Dokle ćete sa brda ubijati goloruke civile?“, ovaj ratni zločinac mu je jasno odgovorio:“Sve dok budete govorili o zajedničkom životu!“ (Toliko o Dodikovim pogledima o multukulturalnosti u našoj zemlji u istom magazinu.)

Bošnjaci su vlasnici najmanje 70% teritorije (oko 36.000 km2) Bosne i Hercegovine

Zato kao najbolji i najpromišljeniji potez contra ove Dodikove ponude Bošnjaci  urbi et orbi („gradu i svijetu“) moraju istaći činjenicu da su oni vlasnici najmanje 70% teritorije države Bosne i Hercegovine! Pošto Bosna i Hercegovina ima 51. 209,2 km2 površine,  to, onda, iznosi nešto više od 36.000 km2. (Primjera radi, Slovenija ima 20.273 km2; dakle, Bošnjaci samo u Bosni imaju blizu dvije Slovenije milća ili grunta u svome vlasništvu!)

Dokaz našoj tvrdnji su katastarske knjige koje se čuvaju u Beču (sa prvog općeg popisa s početka XX.st. koga je uradila posljednja pravno uređena država koja je vladala ovim regionom, Austro-Ugarska). No, tu su i naši izvori, a najbolji je kultna knjiga bošnjačkog naroda pod naslovom Ekonomski genocid nad bosanskim Muslimanima trojice naših (stvarnih) akademika: Mustafe Imamovića, rahm. Kemala Hrelje i rahm. Atifa Purivatre (MAG, Sarajevo, 1992.), prevedena na engleski i arapski jezik. Ovdje ćemo iznijeti samo nekoliko podataka iz završnog poglavlja ove studije pod naslovom „Ekonomski genocid nad Muslimanima pod vidom agrarne reforme u Jugoslaviji (1918.-1941.)“:  Upravo efekti agrarne reforme pod kojim vidom je izvršen taj ekonomski genocid nad Muslimanima pokazuju kako je najbanalnijom činjenicom i pljačkom oduzeto zemljište od Muslimana i dodijeljeno Srbima. Na osnovi Prethodnih odredbi i Uredbe o upisu vlasništva bivših kmetova na kmetskim selištima u zemljišnim knjigama u Bosni i Hercegovini od 21.jula 1919.g. gruntovne vlasti su bez saglasnosti zemljovlasnika sve zakupničke ugovore proglasile kupoprodajnim ugovorima i na taj način bivše kmetove upisali u knjige kao nove vlasnike kmetskih selišta. Time je u ruke 113 103 kmetske porodice pretežno srpske nacionalnosti prešlo 775 233 ha zemljišta. Po toj osnovi od 4281 muslimanskog zemljovlasnika oduzeto je 400 072 ha zemlje i predato u vlasništvo 54 728 beglučarskih srpskih porodica…;Prema stanju zemljišnih površina Bosne i Hercegovine u 1920.g. muslimanskim zemljovlasnicima oduzeto je 52, 8% ukupne obradive površine Bosne i Hercegovine, 6,9% površine pašnjaka i 7,8% površine šuma i šikara…; zemljovlasnicima na području Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osim područja Srbije u granicama do 1912.g., čija je teritorija bila izuzeta od agrarne reforme, oduzeto je ukupno 1 924 307 ha zemljišta i podijeljeno na 614 603 pretežno srpske porodice…; sa stanovišta naše teme o ekonomskom genocidu nad Muslimanima pod vidom agrarne reforme važno je istaknuti da je zemljovlasnicima islamske vjeroispovijesti (Bosanski Muslimani, Albanci, Turci), na koje se uglavnom agrarna reforma odnosila, oduzeto ukupno 1 406 404 ha zemljišta, što je predstavljalo više od 2/3, odnosno 73, 1 % od ukupno oduzete zemlje u okviru agrarne reforme u Jugoslaviji između dva rata.“

  Agrarna reforma je nastavljena i poslije 1945.g.

Ovo istraživanje je završeno uoči same agresije i ima jednu ozbiljnu naučnu grešku: iz njega se ne vidi da agrarna reforma, koju je velikosrpski pokret vodio protiv svih muslimana na području nekadašnje Jugoslavije, nije završena 1945.g., nego je tada intenzivno nastavljena budući da je komunistički režim lišio vlasništva nad zemljom brojne muslimanske „buržoaske elemente“, ali i nacionalizirao bošnjačke vakufe. Prema posljednjim podacima Vakufske direkcije, komunisti su oduzeli preko 92% od svih vakufa u XX.st.  Osim, dakle, privatnog i beglučkog zemljišta, u ovaj vid ekonomskoga genocida moramo uračunati i vakufska zemljišta (i ostalu nepokretnu imovinu), koje gubitnička bošnjačka politika ne zna da vrati Islamskoj zajednici, odn. bošnjačkom narodu. Kada se budemo razgraničavali sa velikosrpskim pokretom pred legislativom Evropske unije, onda je neminovno da povratimo i naš milć koji nam je ovaj pokret opljačkao u Sandžaku, C. Gori i Preševskoj dolini. Uz to, Dodik neće moći odnijeti u veliku Srbiju ni zemljište ostalih, nebošnjačkih građana ove zemlje koji su glasali za njezinu nezavisnost, među njima i dobar broj Srba i Hrvata, zatim građana iz tzv. mješovitih brakova, itd. Postavlja se pitanje šta će biti sa zemljištem koje je u vlasništvu bosanskih Hrvata koji podržavaju savezništvo sa velikosrpskim pokretom /velikom Srbijom. Odgovor je jednostavan: neka se razgraniče kako znaju i umiju, ali i preostalih cca 30% bh. teritorije, kada se izuzme privatna srpska i hrvatska zemlja i vjerske zadužbine iz toga, u nekad zvanom društvenom vlasništvu, ima i bošnjačkog udjela jer bismo tada taj preostali dio, jasno, dijelili natroje!

Zamislimo da sa ovakvim prijedlogom izađemo na opći bh. referendum! Ovaj autor je uvjeren da bi većina građana ove zemlje, koja, naočigled sila Zapada, stenje pod velikosrpskom čizmom, glasala za njega i tako krenula u konačni obračun sa velikosrpskom aždahom!

Post scriptum

Nadnesen nad osnovnim islamskim izvorima, Kur'anom i Sunnetom, kada je tražio tumačenje o tzv. izgubljenom, nasilno oduzetom dāru'l-islamu (dosl. teritoriji koja je bila u muslimanskim rukama), Ebu Hanife, osnivač mezheba koga tradicionalno slijede Bošnjaci i svi muslimani Balkanskog poluotoka, donio je slijedeću fetvu:“Ako jedan pedalj dāru'l-islama padne u neprijateljske ruke, on će se i dalje, do Sudnjega dana, smatrati dārul-islamom,  a farz-i ‘ajn (pojedinačna) i farz-i kifāje (zajednička, kolektivna, nacionalna) je obaveza svih muslimana da ga vrate u muslimanske ruke.“

(Tekst je objavljen 23. septembra 2015. na portalu The Bosnia Times)

Kako je Adnan sa 24 godine postao sedmi doktor u Evropi?

Adnan Mujanović iz Tuzle, momak za kojeg ne postoje granice kada je obrazovanje u pitanju, nakon završenog Medicinskog fakulteta UNTZ, trenutno boravi u Švajcarskoj.

Adnan je Tuzlak, koji je završio Medicinski fakultet na Univerzitetu u Tuzli. Ima 24 godine i trenutno se nalazi u Švicarskoj, na dvije pozicije: asistent ljekara i asistent istraživača na Univerzitetskom institutu za dijagnostičku i interventnu neuroradiologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Bernu. Vrlo usko klinički dio posla obavlja sa klinikom za neurologiju Kliničkog centra u Bernu.

Pored toga, Adnan je aktivan u neformalnom obrazovanju kao mladi urednik za internacionalni časopis studenata medicine. Nalazi se i na poziciji recenzenta za kliničke studije Harvardskog časopisa za javno zdravstvo.

Njegov prethodni, informalni, angažman je bio vezan za brojna udruženja, a ona koja se ističu su koodinator sekcije za neuroznanost, te član upravnog odbora Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta Tuzla – MEDICUS. Također, bio je izabran i za predsjednika skupštine Udruženja studenata Medicine BiH. Uz to, bio je član Odbora upravljanja kvalitetom, te dio tima koji je pisao strategiju Univerziteta u Tuzli za period 2020-2030.

Gostovao je u jutarnjem programu RTV TK i ispričao svoju misiju i viziju rada na polju medicine, planovima i mogućem povratku u BiH.

Adnan je tokom svog studiranja tražio koja mu oblast najviše odgovara, te je to postalo jasno na njegovoj šestoj godini studija. Jedna oblast se izdvajala, a to su krvni sudovi na mozgu (najjednostavnije objašnjenje). Kada je shvatio šta želi, predao se istraživanju gdje može time da se bavi. Nakon tog istraživanja i informisanja, došao je do zaključka da je tema toliko rijetka i da trenutno imamo samo 6 doktora u Evropi koji se bave istom. On bi bio sedmi.

Shvatio je da se ovim ne bi mogao baviti u BiH i tu je bio prvi udar realnosti. Kao i do sada što se moglo vidjeti u njegovim postupcima: Adnan je samoinicijativna osoba. Odlučio je da napravi korak naprijed i kontaktira ljude koji se bave ovom tematikom, piše lejlazonic.com.

Na kraju 2020. godine se sve počelo dešavati, brzo i neočekivano, da je na početku 2021. godine Adnan dobio priliku, kakvu nisu dobili studenti i mladi ljekari koji žive u Švicarskoj. To je sve iz razloga jer je bio uporan da istraži i radi na ostvarenju svojih želja, a i zbog toga dokazao znanje koje ima njihovim stručnjacima, zbog čega su baš njega odabrali. Jedino što je iscrpljujuće u Švicarskoj je njihova administracija i proces dobijanja dokumenata, iz razloga što dolazi iz BiH.

/cwbih/buka/

Uvodi se prva direktna linija između BiH i SAD-a

Avioprevoznik iz SAD Eastern Airlines pokrenut će krajem maja  sedmični let između Chicaga i Sarajeva.

Ovako će se uvesti prvi direktni letovi iz glavnog grada Bosne i Hercegovine i SAD-a

Kako je navedeno na stranici, letovi se uvode od 28. maja i realizovat će se jednom sedmično.

Cijena karte će biti oko 898 dolara, a povratna 1.826 dolara.

Napomenimo i da bh. državljani mogu ući u Sjedinjene Države s važećom vizom i negativnim testom na koronavirus.

Više informacija pronađite OVDJE

/cwbih/radiosarajevo/

Nove kamere na crnim stubovima u Bijeljini

Nove kamere na crnim stubovima postavljene su na brojnim lokacijama na području Policijske uprave Bijeljina

Novi radari zaintrigirali su sve građane, a posebno vozače.

Mogućnosti stacionarnih radara na ovim lokacijama biće automatsko prepoznavanje registarskih oznaka vozila, registrovanje prekršaja prekoračenja brzine i prolaska kroz crveno svjetlo na semaforu, kao i sam video-nadzor. Kamere su postavljene u Patkovači kod TC Spektar, u Glavičicama kod pogona Grand kafe, te u Dragaljevcu kod pumpe Monako. Planirano je da ovakva dva stuba budu postavljena na magistralnom putu prema Tuzli, i to jedna u Ugljeviku i jedna u Loparama. Što se tiče gradske zone, kamere su postavljene u Ulicama Stefana Dečanskog, Pantelinska i Komitska, te jedna u Dvorovima. Ukupan broj kamera koje će biti na području naše Policijske uprave je 12, a sve bi uskoro trebalo da počnu sa radom. Ove kamere mogu da rade u dnevnim i noćnim uslovima, automatski da prepoznaju registarske tablice u dvije ili više traka, u oba smjera, svih vozila, bez obzira da li su u prekršaju. Iz MUP-a su ranije napomenuli da su stacionarne kamere postavljene na crnim stubovima upravo sa ciljem da se razlikuju od stubova ulične rasvjete i ostale infrastrukture, kako bi vozačima bio uočljiv. Uloga stacionarnog radarskog sistema je kako preventivna, tako i represivna.

/cwbih/infobijeljina /

Pročitano dirljivo oproštajno pismo koje Divjak napisao prije smrti: Neka mi je sretna bosanska zemlja

Njegov unuk Gregor Divjak, pročitao je oproštajno pismo koje je general napisao kada je saznao da je bolestan

Na komemoraciji u Narodnom pozorištu povodom smrti pnezionisanog generala Armije RBiH Jovana Divjaka, njegov unuk Gregor, pročitao je oproštajno pismo koje je general napisao kada je saznao da je bolestan.

Poštovani i dragi prijatelji,

hvala što ste došli da me ispratite na bolji život, kako se kaže u tradiciji jednog naroda. Meni je ovaj bio ugodan, sretan i bogat. Znam da vas je slomila tuga zbog rastanka, kao što je i mene dok ovo pišem. Prisustvovao sam na stotinama dženaza i sahrana gdje su odabrane osobe najljepše govorili o pokojnicima. O pokojniku sve najljepše, kakav je običaj u narodu.

Mislim da je prirodno da ja, Jovan Divjak, govorim o sebi, a pročitat će neki od mojih bliskih prijatelja koji budu kuražni da bez ijedne suze emotivno pročitaju.

Na sahranama i dženaza obraćanje je počinjalo sa "bio je dobar čovjek". Eh kakav sam bio, to vi ovdje prisutni znate. I ovakav i onakav, ali siguran sam da sam bio moralan i pošten čovjek u najljepšem smislu riječi. Naravno i skroman.

Tako sam odgojen u porodici majke Emilije i oca Dušana. Tako smo supruga Vera i ja odgojali Želimira i Vladimira. Vrhunac u životu sam doživio u izjavi unuka Gregora koji mi je napisao 'Deda ponosan sam na tebe'.

Rođen u jednoj beogradskoj bolnici 1937. godine, a životni put s roditeljima me vodio iz sela Šuvajići, na obalu Dunava pored Smedereva, od sela Jablanjca do Bosanske Krupe gdje je otac bio učitelj i rođena sestra Nada 1940. godine.

Otac je službovao u Rumuniji, od 1941. do 1944. u Beloj crkvi i Bosanskoj Krajini gdje sam počeo osnovnu školu. Malu i veliku maturu završio u periodu 1950. do 1959. u Zrenjaninu.

Majka hrabrosti razvila se i veoma teško izdržavala tročlanu porodicu. Uputila me u Vojnu akademiju u Beograd jer mi nije mogla plaćati studije.

Službovao sam u Titogradu i Beogradu, godine proveo na školovanju u Parizu, a u Sarajevu bio na službi od 1966. godine. Završio sam ratnu školu, a dok sam obavljao dužnost, obavljao i dužnost nastavnika taktike i bio načelnik katedre taktike u kasarni Maršal Tito u Sarajevu.

Od 1984. do 1989. godine obavljao sam dužnost komandanta Teritorijalne odbrane (TO) okruga Mostar, a od 1989. do 1991. komandantna TO okruga Sarajevo. Da se pohvalim, ocijenjivan sam visokom ocjenom za obavljanje ovih dužnosti.

Od 8. aprila 1992. godine obavljao sam dužnost operativca zamjenika komandantna TO RBiH i na raznim funkcijama u štabu Oružanih snaga Republike BiH, bio do 1. marta 1997. godine.

Dragi pripadnici Armije BiH,

Na vama je da sudite kakav sam bio kao vojnik, profesionalac, čovjek i saborac. Takvog me zapamtite i pričajte vašim najbližim. To je najčasniji period u mom profesionalnom životu. Veoma cijenjeni pripadnici Armije RBiH budite ponosni na vaš doprinos odbrani BiH u istorijskim granicama i očuvanju građanske i sekularne zajednice. Na tim temeljima odgadajjte vaše porodice.

Nikome ništa nismo oduzimali ili sprečavali da posjeduje svoje.

Najvrednije u proteklih 27 godina je što smo zajednički pomogli u obrazovanju djece i mladih BiH putem stipendiranja i putovanja u 18 zemalja, ljetovanja, ekskurzije za djecu žrtve rata, s invaliditetom, posebnim entitetom i malde iz entiteta RS. Njih 7.300 je dobilo stipdenije, preko 4.500 zimovali i ljetovalo.

Hvala svim korisnicima Udruženja koji su preuzeli zrnce znanja od Mersihe, Melihe, Mehe, Ede i mene u četvrt vijeka.

Mlad i potpuno obrazovan i odgojen čovjek može biti koristan sebi, porodici i društvenoj zajednici. Uzmite ono što ste naučili i dobili u kući ljubavi, a ono odbacite što ne smatrate dobrim. Hvala mladima što postaste samostalni, porodični i uspješni ljudi.

Drage Sarajlije, pola stoljeća života među vama.

Od komšija, frizera, krojača, prodavača, prodavačica, na pijacama, prodavača novina i vas koji radeite u institucijama kulture, umjetnosti i sporta – ogromno hvala.

Bio sam jedan od vas i u sunčana i kišna vremena. Nema boljih ljudi, osim ponekog s kojim smo supruga Vera i ja imali najtopliju komunikaciju.

Dani života u Sarajevu su bili dani ljubavi , poštovanja i uvažavanja.

Izvinjavam se ako sam nekoga, nikada sa namjerom, povrijedio. Halalite mi, kako se to kaže na ovim prostorima.

Pustio sam suzu, trenutak prije nego sam sklopio oči. Pustite i vi sada.

Neka mi je sretna bosanska zemlja s ljubavlju koju nosim sa sobom - napisao je u pismu i potpisao se "Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac, sa dna kace".

/cwbih/oslobođenje/

Tužne vijesti: U Sarajevu preminuo Jovan Divjak, bivši general Armije BiH

Prvi je nosilac najvišeg francuskog ordena, Legije časti iz Bosne i Hercegovine

Sarajevu je u 85. godini preminuo bivši general Armije Republike Bosne i Hercegovine Jovan Divjak, potvrđeno je za Oslobođenje iz porodice. 

Jovan Divjak rođen je 11. marta 1937. godine u Beogradu, gdje je završio 12. klasu Vojne akademije u Beogradu, kurs za komadanta bataljona, Komandno-štabnu akademiju i Ratnu školu.

Kasnije je također završio Štabnu školu francuske vojske. Predavao je u Vojnoj školi u Sarajevu. Rat ga je zatekao na dužnosti oficira u štabu Teritorijalne odbrane BiH. Postao je brigadni general Armije RBiH i pomoćnik načelnika Glavnog štaba Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Prvi je nosilac najvišeg francuskog ordena, Legije časti iz Bosne i Hercegovine. Vidjevši da JNA naoružava srpske paravojne formacije i civile, odlučio je da oružje iz Kiseljaka preda Teritorijalnoj odbrani BiH, kako ga JNA ne bi zloupotrijebila. Vojni sud JNA ga je 1991. osudio na devet mjeseci zatvora zbog izdavanja oružja TO BiH. Kaznu je izbjegao napustivši JNA, nakon čega se pridružio Armiji Republike Bosne i Hercegovine.

U Parizu je na francuskom jeziku objavljena knjiga njegovih razgovora pod naslovom "Sarajevo mon amour" (Sarajevo moja ljubavi). Divjak je bio jedan od osumnjičenih od strane MUP-a Republike Srpske za napad 3. maja na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

Uhapšen je na osnovu Interpolove potjernice i optužnice o počinjenim ratnim zločinima, koju je raspisala Srbija, 3. marta 2011. godine u 20 sati na bečkom aerodromu na putovanju iz Sarajeva za Italiju. 29. jula 2011. godine austrijski sud odbija zahtjev Srbije za izručenje i oslobađa Jovana Divjaka.

Osnovao je i ugradio sebe u fondaciju "Obrazovanje gradi BiH". Ovo udruženje pomaže djeci koja su izgubila roditelje u ratu da se školuju. Suprotstavio se srpskoj propagandi u manipuliranju srpskim žrtvama u Sarajevu, odbivši svaku pomisao na masovna stradanja Srba, ističući da su Srbi u Sarajevu pretežno stradali od srpskih granata, a da nad Srbima nije vršen planski ili sistematski zločin, izvještava Oslobođenje.

Izmjenjeni Zakon o javnom redu i miru TK objavljen u Službenim novinama, počinje naplata kazni za nenošenje maski!

Ispunjeni su svi preduvjeti da se krene sa naplatom kazni za kršenje javnog reda i mira u TK prema novom izmjenjenom zakonu.

Praktično, to znači da od sutra, službenici policije, ukoliko vas zateknu bez zaštitnih maski mogu vam naplatiti kaznu u iznosu od 100 do 500 KM. Od 500 KM do 2.000 KM raspon je kazne za pravni subjekt, a od 200 do 1.000 KM odgovorno lice u pravnom subjektu.

Novčane kazne predviđene su za kršenje higijensko-epidemioloških mjera koje propiše Krizni štab, a potvrdi Vlada

Prema higijensko-epidemiološkim mjerama koje su na snazi u TK građani su obavezni nositi maske na otvorenom i u zatvorenim prostorima. Zabranjeno je kretanje poslije 21 sat, obavezna je distanca od dva metra na otvorenom i u zatvorenom. U ugostiteljskim objektima maksimalan broj gostiju je 20, s tim da svaki objekat mora imati četiri metra kvadratna porostora po gostu, a osoblje mora u svakom momentu nositi maske. Maske nisu obavezne dok gosti sjede za stolom u ugostiteljskim objektima, ali jesu prilikom kretanja u njima.

Podsjećamo, Skupština TK na posljednjoj sjednici s ciljem borbe protiv korona virusa usvojila je Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o javnom redu i miru. Ovim zakonom daju se ovlasti policijskim službenicima da na nepoštivanje epidemioloških mjera mogu djelovati represivnije. Da bi stupio na snagu, Zakon je trebao biti objavljen u Službenim novinama TK, kako je navedeno u današnjoj objavi, primjenjuje se narednog dana od dane objave.

/cwbih/RTVSlon/

Dr. Granov naredio povlačenje “malina respirtora” s KCUS-a!

Šef nehirurških disciplina na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu Nermin Granov naredio je jutros povlačenje tzv. malina respiratora iz Respiratornog centra.

Šef nehirurških disciplina na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu Nermin Granov naredio je jutros povlačenje tzv. malina respiratora iz Respiratornog centra.

Ova informacija potvrđena je iz nekoliko izvora, javlja Raport.

Naime, nakon što je objavljeno pismo anesteziologa koji upozoravaju na ogromnu smrtnost na tim respiratorima, danas je konačno došlo do reakcije. Prvo je održan sastanak između ministra Vranića i direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, a sada se povlače i "malina" respiratori.

Iako je KCUS prvobitno negirao bilo kakva pisma, jutros je direktorica Sebija Izetbegović na sastanaku s Vladom KS potvrdila autentičnost!

/cwbih/face.ba/

Direktor UKC Tuzla: Nismo se usudili koristiti respiratore “Srebrene maline”

Imali smo nekoliko proba. Naši anestezolozi nisu bili zadovoljni i nisu se usudili korsititi ove respriatore, izjavio je Vahid Jusufović

Respiratori nabavljeni putem firme „Srebrena malina“ ne koriste se u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla, potvrdio je za N1 direktor ove ustanove Vahid Jusufović.

Za UKC Tuzla je raspoređeno 25 respiratora, od ukupno 100, koliko je je nabavila firma Srebrena malina.

Portali u Bosni i Hercegovini objavili su jučer pismo koje su ljekari Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu uputili javnosti. U pismu se, između ostalog, navodi da je situacija u ovoj ustanovi katastrofalna.

Nakon što su detaljno opisani problemi s kojim se KCUS, prema navodima iz pisma, suočava u vrijeme teške epidemiološke situacije, načinjen je i osvrt na nefunkcionalnost respiratora ”Malina”. Prema navodima iz pisma, ti respiratori su neupotrebljivi i šanse za preživljavanje pacijenata koji ih korisite su – nikakve.

/cwbih/avaz/

Pogledajte anonimno pismo doktora KCUS-a! Evo šta kaže Uprava, politika i FUCZ! ( FOTO,VIDEO)

 

Pogledajte anonimno pismo doktora KCUS-a! Evo šta kaže Uprava, politika i FUCZ! (VIDEO)

/FaceTV/

KOMENTAR DANA: ŠTEDIMO NA VAKCINAMA, A IMAMO 2.000 SLUŽBENIH VOZILA

Kako ćete upravljati imovinom koja nije precizno evidentirana, na koji način ćete kontrolirati broj službenih vozila u Federaciji, ako ne postoji jedinstveni registar, poručuje zastupnik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Adis Arapović.

Jasna slika

– Registar će građanima dati jasnu sliku o razmjeru potrošnje javnog novca za ovu namjenu pa će nam onda biti lakše provjeriti koliko koristi imamo od te potrošnje. Registar će i Vladi pomoći da postavi kriterije za buduće nabavke i raspolaganje ovom vrstom imovine kako se više nikad ne bi desilo da u kriznoj 2020. godini neki rukovodioci kupuju luksuzna vozila skuplja od 70 hiljada KM – istakao je Arapović.

Dodao je da, ako ima pameti i odgovornosti, a vjeruje da ima, Vlada će napraviti registar, ne čekajući da prođe 30 dana, koliko su im ostavili zastupnici.

– Nismo u vremenima kada se bilo kome može tolerirati bahaćenje javnim novcem, a siguran sam da je upravo Vladi najveći interes da ovo pitanje uredi na najbolji mogući način čim prije. Dobio sam evidenciju od približno polovine institucija, organa uprave, javnih preduzeća na nivou FBiH i broj automobila već sada iznosi više od 1.800. Siguran sam da će zbirni registar na kraju brojati daleko iznad 2.000 vozila – naglasio je Arapović.

Arapović: Doći će na red i pitanje troškova održavanja

Prema njegovim riječima, siguran je da ima viška pa će uskoro doći na red i pitanje troškova održavanja i potrebe za prodajom dijela vozila.

– Ne može se štedjeti na vakcinama, spašavanju života, obrazovanju ili socijalnim davanjima, a istovremeno imati stotine automobila koji se nisu morali kupiti niti se danas moraju održavati. Do detalja sam razradio prijedlog koji Vlada treba pretvoriti u pravilnik. Službena vozila će biti obilježena uočljivim naljepnicama i jedinstvenom numeracijom – pojasnio je Arapović.

Konkretna obilježja

Istakao je da obilježja ne smiju biti manja od 20 centimetara u prečniku, a moraju sadržavati nekoliko elemenata.

– Naziv države s grbom Bosne i Hercegovine, naziv Federacije BiH, naziv organa koji koristi službeni automobil i jedinstveni broj vozila iz registra službenih vozila – kazao je Arapović.
Vlada Federacije BiH neće podnijeti ostavku

Na pitanje šta znači činjenica da su na posljednjoj sjednici Parlamenta odbijeni izvještaj o radu Vlade za 2020. i program rada Vlade za 2021., Arapović kaže da bi u svakom normalnom pravnom i političkom poretku to značilo da Vlada trenutno podnosi ostavku.

– Da se ide u izbor nove vlade ili da se raspisuju vanredni izbori. Ne mislim da će se to ovdje desiti, jer nas godinama pokušavaju naviknuti na nenormalno, da bi mi potom mogli pristati na sve. Iskreno, kao nikada ranije, zabrinut sam za budućnost ove zemlje i našeg naroda kada vidim da su fotelja, moć i kratkoročna lična korist onih koji odlučuju o sudbini države i građana daleko ispred kolektivnog dobra, opstojnosti i napretka države te blagostanja naroda – naglasio je Arapović za Avaz.

Vlada RS ograničila cijene goriva

Vlada RS donijela je Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, saopštilo je Ministarstvo trgovine i turizma RS.

Uredbom se, kako je pojašnjeno u saopštenju, utvrđuje postojanje uslova za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena na teritoriji RS određivanjem maksimalnih iznosa marži koje se primjenjuju prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

"Predmetnom Uredbom trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisuje se maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, dok se trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisuje maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litri derivata", dodaje se u saopštenju.

Inspekcijski nadzor nad primjenom Uredbe, kako se dodaje u saopštenju, vršiće Republička uprava za inspekcijske poslove posredstvom republičkog tržišnog inspektora i tržišnog inspektora u jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa ovlašćenjima propisanih Zakonom o regulisanju cijena i propisom kojim se uređuje inspekcijski nadzor.

Podsjetimo, utvrdivši da postoje uslovi za propisivanje mjere neposredne kontrole cijena na području FBiH, Vlada FBiH juče je donijela Odluku kojim je za naftne derivate utvrdila maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene).

"Privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, onima koji obavljaju trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata", pojasnila je juče Vlada FBiH.

​Vlada FBiH je saopštila da će, u roku od 15 dana od njihovog stupanja na snagu, o ovim odlukama obavijestiti Parlament FBiH.

/cwbih/nezavisne /

Merima Ejubović: Online nastava je za sve nas nužno zlo

Na prostoru Tuzlanskog kantona od početka ove sedmice ponovo se u okvire obrazovanja uvela online nastava.

Uprkos činjenici da su neka druga mjesta još uvijek otvorena za javnost, sistem školske nastave ponovo se morao organizovati online putem.

Merima Ejubović, stručna saradnica u fondaciji Friedrich Ebert Stiftung, rekla nam je nekoliko pojedinosti kada je u pitanju ovaj vid nastave i koliko propusta i pogodnosti on nudi onima kojima je prvenstveno namijenjen, samim učenicima:

“Za djecu je jako teško da prate online nastavu, da budu skoncentrisani i da na pravi način dobiju znanje koje treba, ali je u ovom trenutku to jedina moguća opcija.”

Djeca su, zbog svih donesenih mjera, primorana da svoje vrijeme provode uz ekran, a Merima Ejubović dala nam je odgovor i na pitanje koliko je ovaj sistem nastave otežavajući i za same roditelje:

“Ja mogu da kažem da je online nastava za sve nas nužno zlo i bez podrške roditelja ne može funkcionisati na dobar način. Tu treba i diferencirati između roditelja manje djece koja su informatički nepismena tako da je pomoć roditelja od ogromne pomoći.”

Ono što je očigledno jeste to da je ovaj vid održavanja nastave postao uobičajen i da je potrebno odraditi što efikasnije prilagodbe kako bi on dao što je moguće bolje krajnje rezultate.

/cwbih/radiokameleon/

NJEMAČKA CIJELU HRVATSKU STAVILA NA CRVENU LISTU Mjera stupa na snagu od subote

Zbog sve većeg broja zaraze koronavirusom, savezna vlada od subote Hrvatsku, uključujući i turističku regiju Istra, svrstava u rizična područja.

Institut Robert Koch (RKI) objavio je to na službenim stranicama u četvrtak.

To znači da svi koji dolaze u Njemačku moraju deset dana ponovno biti u karanteni iz koje se mogu osloboditi nakon pet dana drugim negativnim testom na koronu.

Prvo testiranje mora se obaviti najkasnije 48 sati nakon ulaska.

Istarski poluotok, koji je popularan među njemačkim turistima, privremeno je uklonjen s popisa rizika RKI-a 7. ožujka.

Zemlje i regije s više od 50 novih infekcija na 100 000 stanovnika u roku od sedam dana (sedmodnevna incidencija) klasificirane su kao rizična područja.

/cwbih/srM/

Hapšenje antivaksera u Srbiji, prijeti im do pet godina zatvora

Srbijanska policija je danas po nalogu Tužilaštva za visokotehnološki kriminal uhapsila pet osoba koje su javno iznosile i propagirale svoje stavove protiv vakcinisanja građana. Kako saznaje Nova.rs, ovo je samo početak akcije privođenja antivaksera koji se sumnjiče da zbog širenja dezinformacija u javnosti u vezi sa imunizacijom stanovništva koje nisu naučno potkovane, šire paniku među građanima i na taj način ugrožavaju vakcinaciju stanovništva, kao i stavljanje epidemije pod kontrolu kao i povratak normalnom životu.

Ukoliko tužilaštvo odluči da pokrene istragu protiv antivaksera, oni bi mogli da se suoče sa mogućnošću da zbog širenja panike završe u zatvoru. Naime, krivični zakonik Republike Srbije prepoznaje dva oblika ovog krivičnog djela i to:

1. Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vijesti ili tvrđenja izazove paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mjera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlaštenja,
   kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

2. Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem sredstava javnog informisanja ili sličnih sredstava ili na javnom   skupu, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

S obzirom na to da je Jovana Stojković iznosila neprovjerene informacije u javnost putem medija, ona i njoj slični mogu biti osuđeni i na maksimalnih pet godina zatvora.

Podsjećamo, psihijatar Jovana Stojković zagovornik je, kako ona kaže, prava na izbor slobodne vakcinacije, a protivi se obaveznoj.

Ono što treba da znamo, sa padom procenta vakcinisanih, na velika vrata se vraćaju davno zaboravljene bolesti. Tako je, recimo, u Srbiji 2017. godine, kada je procenat vakcinisanih MMR vakcinom pao ispod 95 posto (a što je prag ispod kojeg se ruši kolektivni imunitet), buknula epidemija malih bognija, bolest koja ni treba da postoji u 21. vijeku, upravo zato što protiv nje postoji efikasna vakcina. Te i naredne godine u Srbiji je bilo više od 6.000 zaraženih osoba, a 15 je umrlo.

Protiv Jovane Stojković se vodi i postupak pred Sudom časti Ljekarske komore Srbije, pošto je pet ljekara prijavilo za narušavanje etike i antivakcinalne aktivnosti.

Važno je napomenuti i da Stojkovićeva konstantno ističe svoju titulu doktora medicine, zbog čega se njen autoritiet uvećava kod publike, a sa druge strane, kada je pozvana na odgovornost da jedan ljekar ne smije propagirati nedokazane medicinske stavove, Stojković se brani da njen “građanski aktivizam nema veze sa Ljekarskom komorom Srbije (LKS)”, i da je u pitanju “postupanje građanke van radnog vremena”.

/cwbih/N1/

U velikoj akciji protiv antivaksera privedena i sestra košarkašica Dabović

Sestra košarkašica Ane i Milice Dabović, Jelica, privedena je jutros oko 6 sati u SBPOK na saslušanje, u akciji protiv antivakcinaša

Ona je po izlasku iz SBPOK-a ekipi "Kurira" rekla da je privedena zbog sumnje da je na društvenim mrežama objavljivala sadržaj protiv vakcina.

Kako ona kaže, samo je dijelila objave drugih ljudi, kao što to rade i milioni građana, prenijeli su mediji.

/cwbih/buka/kurir/

I ovo je moguće za vrijeme pandemije: Vijećnici sebi povećali paušale

Općinsko vijeće Travnik usvojilo je  odluku o uvećanju vijećničkih paušala, čiji će mjesečni bruto iznos, umjesto 405 KM, iznositi nešto više od 462 KM. Paušali predsjednika klubova političkih stranaka uvećani su sa 462 KM, na bruto iznos od oko 520 KM.

Tokom on-line sjednice, predsjednik Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) Ekrem Mrakić kazao je da će ta stranka podržati spomenutu odluku, iako nije njen inicijator.

“Nismo inicijatori, ali smo svjesni da je u pitanju određeni politički proces i da svoje političke partnere moramo ispoštovati. Želimo biti ozbiljni partneri u koaliciji koja čini većinu i ne želimo da budemo kamen spoticanja u budućim političkim procesima”, kazao je Mrakić.

Paušal kao plaća radnika u realnom sektoru

Odgovarajući na primjedbe iz opozicionih stanaka da je uvećanje paušala nepotrebno i neumjesno u vrijeme ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa, Mrakić je kazao da će Klub SDA odlučiti kome će donirati ovaj novac.

Vijećnik stranke Narod i pravda (NiP) Admir Smajić ocijenio je današnju odluku sramotnom, ističući da je usvojena u izrazito nepovoljnom ekonomskom momentu.

“Osim što je ekonomski neopravdana, ova odluka je i veoma neetična ukoliko se ima u vidu činjenica da je iznos paušala jednak plaćama pojedinih radnika u realnom sektoru, poput onih u tekstilnoj industriji”, naglasio je Smajić, koji je predlagao umanjenje paušala.

Na činjenicu da paušali vijećnika u Općinskom vijeću Travnik nisu uvećavani od 2012. godine, ukazao je vijećnik iz Kluba HDZ-a BiH i HSS-a Stjepan Radić Niko Grganović, ističući da mu nije jasno “zašto se oko toga diže tolika halabuka”.

“U međuvremenu su plaće načelnika i općinskih službenika uvećavane nekoliko puta. Možda je trenutak loš, s obzirom na to da se o ovome uopće ne bi ovoliko govorilo nakon načelničkih izbora – kazao je Grganović, osvrćući se na činjenicu da su prijevremeni izbori za načelnika Općine Travnik zakazani za 11. aprila.

Nisu izabrali pravo vrijeme

U SDP-u BiH ocijenili su da je odluka donesena u vrijeme kada općina Travnik nije privlačna investitorima i kada građani ne mogu živjeti od svoga rada.

“Činjenica jeste da druga općinska vijeća imaju veće paušale i da je ovo uvećanje za 50-ak maraka, ali smatram da nismo izabrali pravo vrijeme”, istaknuo je vijećnik te stranke Siniša Dukić.

Prije glasanja, povlačenje odluke o uvećanje paušala iz dnevnog reda zatražio je i direktor bolnice u Novoj Biloj i vijećnik HDZ-a BiH Velimir Valjan, koji je upozorio na tešku situaciju izazvanu pandemijom koronavirusa.

“Ljudi ovdje umiru. Preklinjem vijećnike iz klubova SDA i HDZ-a BiH da glasaju protiv ili da povuku ovakvu odluku. U suprotnom, ja ovakvu točku ne mogu podržati”, kazao je.

Nakon ove Valjanove molbe, uslijedila je pauza u zasjedanju Općinsko vijeća, a potom je odluka o uvećanju paušala usvojena.

Odluku su podržala 22 vijećnika, većinom iz SDA i koalicije HDZ-a BiH i HSS-a Stjepan Radić, dok je devet vijećnika glasalo protiv.

/cwbih/buka/