Ne postoji veći gubitak ni za ekonomiju ni za društvo od odlaska građana, kazao je ekonomski analitičar.
Demografske procjene za BiH postaju sve sumornije. Broj rođenih iz godine u godinu sve je manji, a umrlih je sve više.
Na osnovi podataka Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini evidentirano je 27.143 živorođene djece i 50.333 umrlih, što znači da je 23.190 osoba više umrlo u odnosu na broj živorođene djece.
Mladi u kasnijoj dobi stupaju u brak, a djeci, ako ih i žele imati, bolju budućnost osiguravaju u nekoj evropskoj državi.
Potvrđuju to i podaci o izdanim dozvolama za rad u Njemačkoj. Oko 50.000 građana BiH dobilo je dozvole za boravak u Njemačkoj u proteklih deset godina, pokazuju podaci koje je vlada Njemačke poslala njemačkom Bundestagu kao odgovor na zastupničko pitanje.
Kako je naglašeno u ovom odgovoru, u proteklih deset godina izdane su 17.434 nominalne dozvole za boravak državljanima BiH, pri čemu se, kako je objašnjeno, svaka nominalna dozvola može odnositi na više ljudi jer se dozvola vodi na nositelju zahtjeva.
Ako se pretpostavi da su među nositeljima uračunati i članovi porodice, može se zaključiti da je ovime obuhvaćeno oko 50.000 državljana BiH. Što se tiče ostalih zemalja u regiji, izdano je oko 205.000 nominalnih dozvola, što bi moglo značiti da je zapadni Balkan napustilo više od pola miliona građana koji su svoj život nastavili u Njemačkoj.
Prema riječima banjolučkog demografa Steve Pašalića, od 2014. do 2022. iz BiH su otišla 283.734 stanovnika, od čega oko polovine u zemlje EU.
Podaci do kojih je on došao pokazuju kako je u ovom razdoblju u Njemačku otišlo oko 80.000 stanovnika, što bi bilo gotovo 50 posto više od procjene ukupnog broja od 17.500 dozvola. Od građana koji su otišli u EU, kako ističe za Nezavisne, polovina ima privremene kratkoročne dozvole zbog kojih se i dalje računa kao domicilno stanovništvo.
“Ako uzmemo sve podatke u obzir, uključujući i one o rođenima i umrlima, možemo stručno reći da je u BiH krajem 2022. živjelo 2,95 miliona stanovnika, od čega u RS-u oko milion”, kazao je za Nezavisne.
Istaknuo je da su kratkoročni pozitivni učinci dotacije koje od migracija dolaze u BiH, ali su dugoročni učinci loši zbog odljeva stanovništva. Tvrde da vlasti trebaju pokrenuti programe investiranja za dijasporu, koja bi dobila porezne i druge olakšice ako u domovini otvara poduzeća i zapošljava radnike.
Ekonomski analitičar Igor Gavran pak ocjenjuje da je iz ovakvih podataka jasno kako odlazak ljudi znači da će u BiH biti manje onih koji stvaraju novu vrijednost, čime su mogli doprinijeti stvaranju potencijala za novi rast.
“Ne postoji veći gubitak ni za ekonomiju ni za društvo od odlaska ovih i svih ostalih građana. Privremeno, u slučaju da nisu otišle baš kompletne porodice, to će generirati priljeve od doznaka iz inozemstva za njihove preostale članove, ali i to je samo privremeno i ne može ni izbliza nadoknaditi gubitke”, kazao je za Nezavisne novine.
Nastave li se sadašnji trendovi, u BiH će za manje od 50 godina živjeti tek nešto više od milion i po ljudi, rezultat je analize koju je objavio Ured Populacijskog fonda UN-a (UNPF) u Sarajevu, piše Večernji list BiH.
U analizi UNPF-a stoji kako ta država od posljednjeg popisa 2013. u prosjeku godišnje gubi oko 25 thiljada stanovnika koji odlaze živjeti i raditi u inozemstvo.
“Rezultati prognoze pokazuju da će u idućih pet desetljeća ukupan broj stanovnika BiH vjerovatno padati gotovo linearno. Pod pretpostavkom da je krajem 2020. bilo 3,47 miliona stanovnika, broj stanovnika trebao bi iznositi oko 1,56 miliona do 2070. godine”, navodi se u dokumentu, uz dodatak kako bi u najoptimističnijem scenariju maksimalni broj stanovnika tada mogao biti najviše 1,8 miliona.
/cwbih/crnahronika/
