Zvanično: FIFA pomjerila početak Svjetskog prvenstva

FIFA je odlučila pomjeriti početak Svjetskog prvenstva sa 21. na 20. novembar, te je tako promijenjen prvi meč Mundijala.

Gianni Infantino, predsjednik FIFA-e, i predsjednici šest konfederacija (UEFA, CONMEBOL, CONCACAF, CAF, AFC i OFC) donijeli su jednoglasnu odluku o pomjeranju početka Mundijala.

Prema prvobitnom rasporedu, prvenstvo su 21. novembra trebali otvoriti Senegal i Nizozemska u 14 sati, a od 20 sati bi igrao Katar sa Ekvadorom.

Novim rasporedom, prvi meč se igra 20. novembra između Katara i Ekvadora od 17 sati. Tako će domaćin turnira igrati prvi susret turnira.

Raspored utakmica možete pogledati OVDJE

/cwbih/Reprezentacija.ba/

ŠTA ZNAČI KAD TREPERI USNA, ZUJI UHO ILI IGRA OKO: EVO KAKVE VAM PORUKE TIJELO ŠALJE, NEĆE VAM SE SVIDJETI!

Kao što postoje objašnjenja za brojne pojave na ljudskom tijelu koje su smišljali naši preci, tako su se očito rodila i ova vjerovanja. Zanimljivo je kako su ljudi gotovo uobičajene svakodnevne pojave na ljudskom tijelu spojili s proricanjem budućnosti.

Šta znači kada zatreperi…

Vrh glave – pretkazuje dobit ili ćete dobiti sina

Zadnji dio vrata – doći će neki stranac i donijeti darove

Tjeme glave s desne strane – bićete sudija

Tjeme glave s lijeve strane – lijepo ćete se provesti u veselom društvu

Čelo – čut ćete loše vijesti , ali neće biti velike štete

Potiljak – loše će vas vijesti ožalostiti, no poslije ćete se opet radovati

Čelo između očiju – ići ćeš na put i dobro se provesti

Teme iznad desnog oka – čuvat ćete zadužbinu, koju ćete primiti

Teme iznad lijevog oka – sve što ste zamislili ostvarit će se

Desno uho – čut ćete dobru vijest

Lijevo uho – čut ćete lošu vijest

Zašumi desno uho – nadajte se dobrim vijestima i veselju

Zašumi lijevo uho – loše vijesti će vam donijeti tugu

Zatreperi gornji deo desnog uha – očekujte borbu i svađu

Zatreperi gornji deo lijevog uha – dobit ćete dobru vijest od prijatelja

Desna obrva – vaš sin će biti na dobiti

Lijeva obrva – ove godine očekujte obilje u hrani

Obje obrve – očekujte veselje

Koža između obrva – prijatelj će vas obradovati

Desno oko – što poželite to će vam se ostvariti

Lijevo oko – pripast će vam neka čast, no to će vas rastužiti

Gornji kapak desnog oka – očekujte veselje

Donji kapak desnog oka – dobit ćete novog prijatelja

Gornji kapak lijevog oka – dobit ćete muško dijete ili ćete imati sretan život

Donji kapak lijevog oka – dobit ćete lošu vijest

Cijeli nos – čeka vas loša vijest

Jedna strana nosa – biće vam ukazana čast ili ćete se jako truditi u nečemu

Gornja usna – doći će vam nepoznati gosti

Donja usna – pobijedit ćete neprijatelje

Obje usne – ljubit ćete se s prijateljima

/cwbih/hayat/

Roditelji svjesno upisuju djecu u medicinske škole da bi išli raditi u EU”

I Zeničko-dobojski kanton se suočava sa nedostatkom studenata na univerzitetima. Sve veći odlazak mladih preko granica Bosne i Hercegovine doveo je do toga da se sve manje studenti upisuju na fakultete, a djeca iz osnovnih škola sve više odlučuju za upis u srednje medicinske škole. Odlazak u Njemačku ili neku drugu državu Evropske unije za njih znači “bolji život”.

Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici, govorio je za N1 o nedostatku studenata u ovom kantonu. Kako je istaknuo, Zenicu i Zeničko-dobojski kanton napuštaju kompletne porodice.

“Nema više motiva da djeca studiraju, jer poslije završenog fakulteta je jako teško dobiti posao, a i kada dobiju posao plate su postale mizere. Djeca postaju da budu pragmatična i počinju da razmišljaju od čega trebaju da žive. Simptomatično je da najviše djece u srednju školu upisujemo u Medicinsku školu. Roditelji svjesno upisuju djecu za medicinske sestre, koja će sutra sigurno da završe u Evropskoj uniji jer su plate puno bolje”, kazao je rektor uz veliki izraz zabrinutosti.

Nazvao je ovo ozbiljnim problemom za BiH, te pozvao menadžmente, osnivače javnih unverziteta  da daju odgovore šta će se dešavati za pet do 10 godina.

“Imamo danas ozbiljan problem. Djece u osnovnim školama nema, djece u srednjim nema, i taj probem nedostatka studenata biće puno izraženiji za pet do 10 godina. Mislim da će doći do drastičnog pada broja upisanih na svim univerzitetima i mislim da će doći do gašenja određenih studijskih programa, bez obzira što se prilagođavamo potrebama tržištima rada. Mi jednostavno nemamo broj djece koja žele da studiraju”, rekao je.

Na Univerzitetu su Zenici pokušavaju da ponude kvalitetnije obrazovanje kako bi privukli strane studente.

“Pokušavamo otvarati studijske programe na stranim jezicima, ali ne mora biti samo na stranom jeziku, jer postoji interes određenih roditelja da njihova djeca dolaze ovdje i uče naš jezik, i mi smo već na Univerzitetu otvorili Centar za učenje jezika za te strane studente, tako da bi oni nastavu mogli slušati na našem jeziku”, istaknuo je Duraković.

Na kraju razgovora je poručio da je potrebno stimulisati mlade ostaju u ovoj državi, omogućiti toj djeci da dobiju stanove i rade u državi, zasnivaju svoju porodicu i stvaraju novu populaciju za opstanak ove zemlje.

/cwbih/tip/N1/

Jasmina Hostert i njemački SPD podržavaju Denisa Bećirovića

Kandidat ujedinjene opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović danas je u Sarajevu razgovarao sa zastupnicom u njemačkom Bundestagu Jasminom Hostert.

U srdačnom i prijateljskom susretu sagovornici su razmijenili mišljenja o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj. Poseban akcenat je stavljen na negativne efekte ruske agresije na Ukrajinu, te zajednički odgovor progresivnih snaga.

Istakavši svoju ličnu i punu podršku SPD-a Njemačke Denisu Bećiroviću u izboru za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Hostert je iskazala želju da rezultati predstojećih izbora budu uvod u izgradnju Bosne i Hercegovine kao države za sve njene ljude u kojoj više neće postojati podjele i diskriminacija.

„Izbor Denisa Bećirovića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je jedan od važnih koraka u tom pravcu“, naglasila je Hostert.

Bećirović je istaknuo da ruska agresija na Ukrajinu, kao i na druge dijelove Evrope, ima značajan efekat i na Bosnu i Hercegovinu, tim prije što postoji značajan broj političara i političkih projekata koji, što otvoreno, što skriveno podržavaju ruske retrogradne politike koje dijalog i dogovor žele zamijeniti silom i sukobom. U tom kontekstu je istaknuo spremnost da, kao i do sada, stvari naziva pravim imenom, jasno adresira odgovorne, te se odlučno i čvrsto suprotstavi ruskom uticaju i ruskim igračima u Bosni i Hercegovni.

Govoreći o pokušajima nametanja izbornog zakona Bećirović je još jednom ponovio svoj jasan stav da nikada neće pristati na reformu izbornog zakonodavstva po mjeri i željama HDZ-a i Dragana Čovića, te da je jedini put za Bosnu i Hercegovinu onaj koji vodi u Evropsku uniju i NATO, a tamo se može stići samo ako Bosna i Hercegovina bude država u kojoj svi ljudi imaju jednaka prava.

Jasmina Hostert je iskazala svoju suglasnost sa Bećirovićevim stavovima, te istaknula da nacionalističke snage blokiraju Bosnu i Hercegovinu da postane država jednakih građana i kao takva i članica Evropske unije.

Poredivši principe koji se nude u Bosni i Hercegovini i brojne postojeće diskriminacije sa sistemom zapadnih zemalja, pa i Njemačke odakle dolazi, zastupnica Hostert je ustvrdila da ono što se pokušava nametnuti u Bosni i Hercegovini nije moguće u progresivnim državama Evropske unije i da u takvim okolnostima ni ona u Njemačkoj ne bi mogla biti izabrana. Hostert je naglasila da progresivna Evropa želi da vidi Bosnu i Hercegovinu u kojoj vrijedi isti sistem vrijednosti kao i u zemljama zapadne demokratije.

/cwbih/sdp/

NA CETINJU 11 OSOBA UBIJENO I 6 RANJENO, MEĐU STRADALIMA IMA I DJECE!

Na Cetinju je danas, u blizini Vladinog doma, oko 16 časova, došlo do pucnjave u kojoj je, prema nezvaničnim informacijama, ubijeno 11 osoba i 6 ranjeno.

Prema pisanju Cetinsjkog lista među ubijenima su i djeca. U pucnjavi je ranjen i jedan policajac.

Cetinsjki list piše da je policajac pogođen u glavu.

Prema pisanju medija, muškarac V.B. je pobio cijelu porodicu, a onda je istrčao na ulicu i ubijao redom, dok je više osoba ubio i ranio! Pucnjava se desila nešto posle 16 časova u blizini Vladinog doma.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, sve je počelo kao porodični sukob. Napadač je ubio više članova porodice među kojima ima i djece, a zatim navodno izašao na ulicu i zapucao na prolaznike, javlja Radio Cetinje.

U akciji policije počinioc je ubijen. Još uvijek nema zvaničnih informacija od nadležnih. U naselju Medovina okupljen je veliki broj građana.

Ispred Kliničkog centra u Podgorici je stiglo vozilo hitne pomoći.

Lice mjesta obezbježuju jake policijske snage, kao i zgradu Kliničkog centra koja je okružena policijom sa dugim cijevima

/cwbih/mondo/

Spasila ih srpska policija: Bear Gryllsa i kolegu jurio medvjed na Staroj planini

Čuveni britanski avanturista Bear Grylls zahvalio je pripadnicima srpskog MUP-a u epizodi emisije “Ranveer Singh protiv divljine – uz Bera Grilsa” objavljenoj na “Netflixu”.

 Naime, Ravir Singh, poznata indijska filmska zvijezda, na početku snimanja epizode na Staroj planini, našao se na meti medvjeda. Nakon što je Singh stigao do provalije u pokušaju da pobjegne, na nebu se ukazala savremena letjelica H-145M Helikopterske jedinice MUP-a Srbije iz koje je izašao Bear Grylls koji ga je izvukao iz opasne situacije. Epizoda u kojoj čuveni britanski avanturista Bear Grylls preživljava na Staroj planini u Srbiji počela je sa emitovanjem, a od svih njegovih opasnih putešestvija baš ova snimljena u Srbiji ima ubjedljivo najbolji uvod, a ništa manje atraktivan i kraj. 

TRAILER POGLEDATI OVDJE

Kada su se našli u letjelici, Grylls i Singh su se zahvalili svojim spasiocima, koji su im poželjeli dobrodošlicu. “Budimo zahvalni srpskoj policiji što nas je spasila”, rekao je Grils. Potom su Grylls i Singh na Staroj planini tragali za Natalijinom ramondom, cvijetom feniksom koji je srpski simbol Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, i golgote kroz koju su prošli naš narod i vojska. 

Kada su je pronašli Grylls poziva Singa da krenu, riječima: “Požuri, srpska vojska nikada ne kasni”. U kadru se tada pojavljuje najmoderniji transporter Vojske Srbije koji ih odvozi. Mediji su ranije objavili da je Grylls oduševljen Srbijom, Starom planinom i kuhinjom. 

Goran Karadžić, direktor JP “Stara planina”, otkrio je prošlog mjeseca i da Grylls ima ogromnu želju da upozna najboljeg tenisera na svijetu Novaka Đokovića.

/cwbih/Novosti.rs/

VAŽNA PROMJENA U NJEMAČKOJ OD 1. OKTOBRA : Sve što trebaju znati oni koji već rade ili žele raditi dodatan posao ili tzv. mini-job

Svi oni koji rade tzv. mini-job u Njemačkoj ubuduće će u prosjeku zarađivati ​​520 eura umjesto 450 eura mjesečno. Od 1.oktobra 2022. ograničenje za male poslove temeljit će se na tjednom radnom vremenu od 10 sati uz uvjete minimalne plaće.

U nastavku pročitajte najvažnije informacije o promjenama za male poslove (mini-job) i poslodavce:

Minimalna plaća raste na 12 eura po satu

Zakonodavac će od 1. oktobra 2022. zakonski minimalnu plaću povećati na 12 eura po satu. Povećanje se vraća na dogovor u koalicijskom sporazumu.

Limit za male poslove podignut je na 520 eura mjesečno

Granica zarade za male poslove ostala je nepromijenjena na 450 eura mjesečno od 2013. godine. Ubuduće će se ograničenje za male poslove prilagođavati dinamički i na temelju minimalne plaće. To znači da će se ubuduće granica zarade temeljiti na tjednom radnom vremenu od 10 sati i minimalnoj plaći. Ako se minimalna plaća poveća, povećava se i limit za male poslove.

S povećanjem zakonski propisane minimalne plaće na 12 eura po satu, ograničenje za male poslove povećat će se na 520 eura mjesečno 1. listopada 2022. godine.

Novi propisi također se primjenjuju kada se prekorači ograničenje zarade za male poslove

Ako prosječna mjesečna primanja premašuju ograničenje miniposla, miniposla više nema. Iznimke od ovoga su povremeni, nepredvidivi ekscesi. Nebitna je visina zarade u mjesecima nesagledivog viška. Razdoblje do tri kalendarska mjeseca unutar vremenske godine danas se smatra povremenim. Do sada je ova uredba isključivo proizlazila iz smjernica male vrijednosti.

Nepredvidivo prekoračenje ubuduće će biti regulirano zakonom. Povremeno postoji nepredvidivo prekoračenje do dva kalendarska mjeseca unutar godine. Osim toga, zarade u kalendarskom mjesecu u kojem su prekoračene ne smiju prijeći dvostruku graničnu granicu zarade (1.040 eura), tako da će biti moguća maksimalna godišnja zarada do 14 puta veća od granice za male poslove. Mini-jobber stoga općenito može zaraditi 6.240 eura tijekom 12 mjeseci, au opravdanim iznimnim slučajevima najviše 7.280 eura godišnje.

Važna napomena za umirovljenike:

Za neke primatelje mirovina u mirovinskom osiguranju postoji ograničenje dohotka za kalendarsku godinu. Povećanjem granice zarade za male poslove od 1.oktobra 2022., umirovljenici bi to trebali imati na umu prilikom obavljanja malih poslova.

Ograničenje dodatnog dohotka u kalendarskoj godini od 6.300 eura za primatelje mirovine zbog potpune invalidnosti ili naknade za rudare ostat će nepromijenjeno za 2022. godinu. Povremeno, nepredvidivo prekoračenje granice zarade u malom poslu moglo bi dovesti do toga da umirovljenici premaše kalendarsku godišnju granicu zarade od 6300 eura. To bi se negativno odrazilo na mirovine. U slučaju rudarske naknade izgubilo bi se čak i pravo na tu mirovinu.

Za primatelje starosne mirovine prije standardne dobi za umirovljenje postoji još viša granica dodatnog dohotka od 46.060 eura za 2022. godinu. Vladina koalicija je u koalicijskom sporazumu odredila da se ovaj limitirani iznos nastavi. U tom smislu trenutno se raspravlja o izmjenama propisa o dodatnom dohotku za sve mirovine za 2023. O daljnjem razvoju obavijestit ćemo vas na našem blogu.

Granica tzv. Midi-joba diže se s 1.300 na 1.600 eura

Novi zakon također podiže granicu primanja za zapošljavanje u prijelaznom sektoru. Do sada je takozvani midi posao postojao ako je prosječna mjesečna plaća zaposlenika u prijelaznom području bila od 450,01 do 1.300 eura. Midi radno mjesto ubuduće će postojati ako zaposlenici redovito zarađuju više od 520,00 eura, a najviše 1.600 eura mjesečno.

U novom tranzicijskom području poslodavci će biti više opterećeni nego danas. Udio poslodavca u doprinosu u donjem dijelu prijelaznog područja (od 520,01 eura), kao i kod mini poslova, iznosi oko 28 posto i postupno se smanjuje na 1600 eura na redovni doprinos za socijalno osiguranje. Midi-joberi imaju koristi od činjenice da je skok u stresu tijekom prijelaza s mini-posla na midi-job izglađen. Ovo je namijenjeno povećanju poticaja za male poslove da produže svoje radno vrijeme preko ograničenja za male poslove.

Midi poslovi su poslovi na koje se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje, a za njih su odgovorna društva za zdravstveno osiguranje, a ne mini centri za zapošljavanje.

Što je Mini-job?

Mini-job ili Neben-job je zapravo jedno te isto (izraz Neben-job koristimo kada uz njega imamo još jedan, glavni posao) i odnosi se na posao u kojem ono što zaradimo bruto, dobijemo neto, budući da nismo obvezni doprinositi državu (zdravstveno, socijalno, mirovinsko, Pflege osiguranje…) a kod Min-joba moramo napraviti razliku između financijski ograničenog i vremenski ograničenog. Prema statistici, gotovo svaki četvrti „zaposleni“ u Njemačkoj zapravo ima takozvani mini-job – radi kao ispomoć. Riječ je o poslu koji se ugovara između poslodavca i umirovljenika ili osobe koja je već zaposlena na određeno ili neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca. Prijedlog Zakona o dodanim poslovima propisuje da radnici dodatne poslove ne mogu sklapati s poslodavcima za koje već rade ili s njima povezanim društvima ili osobama.

Poslodavac mora plaćati paušalne doprinose na plaću za mini posao. Oni iznose fiksnu stopu od 13% doprinosa za zdravstveno osiguranje i 15% doprinosa za mirovinsko osiguranje. Uz to postoji paušalni porez na plaću od 2% i udio poslodavca u mirovinskom osiguranju. To uvijek vrijedi ako zaposlenik mini-posla ne prima punu mirovinu, na primjer, ako je oslobođen mirovinskog osiguranja ili je oslobođen obveze sklapanja mirovinskog osiguranja na zahtjev. Ako mini-zaposlenik ima nekoliko mini-poslova, prihod se zbraja. Oprez: Ako je zaposlenik u glavnom radnom odnosu na koji se plaćaju doprinosi, to znači da se drugi miniposao pribraja dohotku od glavnog posla. Zatim slijede veći doprinosi za zdravstveno, njegu i mirovinsko osiguranje. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti je iznimka: mali posao ostaje izuzet od osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Što je Midijob?

Minijob i midijob razlikuju se u pogledu ograničenja zarade. U mini-poslu zaposlenici redovito ne zarađuju više od 450 euro, odnosno od 1. oktobra 520 eura mjesečno. Čim je zarada redovito između 450,01 € i 850 €, to je midi posao. Zatim se govori i o zapošljavanju u tzv. Gleitzzone.

Doprinosi za socijalno osiguranje također se plaćaju za male poslove. No, tzv. klizna zona ima posebnost koja znači niže doprinose za zaposlenika: zakonodavac predviđa linearno usklađivanje doprinosa za socijalno osiguranje u odnosu na cjelokupnu plaću. Cilj ove uredbe je da korak od srednjeg zaposlenja do zaposlenja koje u potpunosti podliježe doprinosima za socijalno osiguranje bude nesmetan za obje strane. Budući da se poslodavac u midi poslu drži uobičajenih pravila punog radnog odnosa uz plaćanje doprinosa, ne mora paziti ni na što posebno u tzv. Gleitzzone. Online kalkulator Deutsche Rentenversicherunga dobra je pomoć za sve zaposlenike koji žele točno znati u kakvoj su situaciji. Kalkulator klizne zone pri unosu plaće odmah određuje iznos doprinosa za socijalno osiguranje i služi kao okvirni vodič. Međutim, još je točnije ako vaš odgovorni odjel za obračun plaća izradi  probnu plaću, uzimajući u obzir sve važeće zakonske propise i propise socijalne sigurnosti. Ako ste u nedoumici, obratite se svom poreznom savjetniku koji poznaje pojedinosti. Više o Midijobu i Minijobu možete pročitati na stranici OVDJE

/cwbih/feniks/

Ako niste znali, ovako je to nekako bilo u toku razvoja čovječanstva...

1. Žena ne prihvata da više živi na drvetu. I plače. Muškarac otkriva pećinu.

2. U pećini je hladno. Žena plače. Muškarac otkriva vatru.

3. Djeca vrište od gladi. Žena plače. Muškarac otkriva sjekiru, luk i toljagu i odlazi u lov.

4. Od tolike količine mesa dijete dobije skorbut. Žena plače. Muškarac otkriva poljoprivredu.

5. Budući da je mamuta teško ubiti, muškarac je previše odsutan od kuće. Žena plače. I šta će muškarac nego joj udovoljiti. Počinje da uzgaja domaće životinje: krave, ovce, svinje, kokoši... 

6. Ženi je dojadilo meso sa vatre, poželi nešto skuhati i opet plače. Muškarac otkriva grnčariju.

7. U pećini je promaja i dosta vlage i zbog toga se djeca prehlade, dobiju upalu pluća i umiru. Žena plače. Muškarac gradi kuću od drveta i kamena.

8. Došla je zima i hladno je. Žena, opet plače.  Muškarac otkriva da se koža i krzno mrtvih životinja mogu obraditi i može se napraviti odjeća.

9. Kožna odjeća, kao i ona od krzna. Žena plače. Muškarac otkriva, jednu po jednu, prvo vunenu odjeću, koja je gruba i ostavlja ogrebotine - žena plače, lanenu, koja je još uvijek gruba, žena uzdiše, i na kraju svilenu odjeću, koja izgleda zadovoljavajuće. Žena se smiješi. Kasnije, muškarac rješava i problem mirisa koji izlaze iz gore navedenih koža i krzna. E, tad je i ona prihvatljiva. 

10. Razni poslovi, kao što je zaštita stada životinja i odbijanje potencijalnih grabežljivaca, drže muškarca podalje od kuće.  Žena, naravno, plače. Muškarac pripitomljava psa i mačku.

11. Žena primjećuje da je previše nalik svojim vršnjakinjama. I počinje da plače. Muškarac izmišlja šminku za oči i nakit.

12. Ženi dosadi da toliko ostaje kod kuće i želi da proširi svoje vidike.  Pogađate, opet plače. Muškarac izumi točak, pripitomi konja i otkrije čamac, jer je žena krhka i lako se umara. Osim toga, niko više ne bi želio da je čuje kako plače.

Prolaze godine...

Žena osjeća potrebu da "pobjegne" od svakodnevice.  Nema vremena, novca ni raspoloženja za putovanja u inostranstvo, dosadno joj je sa društvom, nema šta da se gleda na TV-u, vani je loše vrijeme. Muškarca nema kod kuće, a ionako ne bi mnogo razumio. Žena bi bila tako, nekako raspoložena da napiše nešto što će joj donijeti komplimente od stranaca i biti nešto što će je zadržati anonimnu i apsolutno sve održati pod kontrolom. I, po ne znam koliko puta u historiji, žena počne da plače.

Muškarac izmišlja društvene mreže. 

Pouka, kada žene plaču, čovječanstvo se razvija.

I još jedna, da žena nije plakala i dalje bismo bili na drveću.

/cwbih/məta/

Poučna priča: KAKO JE VRIJEDAN MRAV DOBIO OTKAZ ?

Jednom davno, živio je sretan i vrijedan Mrav, koji je svakog dana dolazio prvi na posao. Bio je vrijedan. Veseo. Jednom riječju, bio je sretan dok je radio. Pjevušio je vesele pjesmice, a rezultati njegovog rada su bili odlični.

Slušajući pjesmu Mrava, gospodin Stršljen, direktor firme, zaključio da se mrav previše zabavlja a premalo radi, jer nema pravo usmjerenje i šefa koji bi ga kontrolirao.

Zato je zaposlio Bubamaru koja je imala veliko iskustvo sa upravljanjem. Prva briga Bubamare bila je da organizira evidenciju dolazaka i odlazaka mrava na posao (odnosno sa posla). U tu svrhu, uspostavila je sistem prijemnih i odlaznih dokumenata. Sa vremenom, broj dokumenata se povećavao i zbog povećanog volumena posla oko papira morali su zaposliti  nekog ko bi pripremao papire i izvještaje.

Zaposlili su Pauka koji je odmah uspostavio sistem arhiviranja i postao je odgovoran i za preuzimanje telefonskih poziva.  A mrav? Mrav je i dalje radio kao i prije.  Izvještaji koje je dostavljala Bubamara su bili izvanredni. Direktor Stršljen je bio oduševljen izvještajima koje je dobio od Bubamare i uskoro je počeo zahtijevati: usporedne studije sa grafikonima, analize trendova razvoja, itd.

Da bi se zadovoljio direktorov zahtjev, bilo je nužno da se zaposli Hrčak koji bi bio direktna pomoć direktoru. Njemu su odmah kupili novo računalo sa printerom. Sretni i vrijedni mrav je i dalje radio kao i prije. Jedino se požalio da bi mu bilo lakše ako bi imao neko računalo. Nisu mu odobrili. Ovo je bilo prvi put da se Mrav na nešto požalio i direktor Stršljen je odmah shvatio da je potrebno najhitrije reagirati.

Kreirao je novo radno mjesto šefa službe koji bi nadzirao sretnog i vrijednog mrava. Na novo radno mjesto je zaposlio Cvrčka. On je odmah po svom dolasku zamijenio cjelokupni namještaj u svom uredu  i na zahtjev  dobio ergonomski oblikovanu stolicu i novo računalo sa ravnim, LCD ekranom. Broj računala je narastao i moralo se kupiti i instalirati i mrežni server. Novi šef službe je shvatio da hitno treba pomoćnika (koji je usput bio njegov pomoćnik u prethodnoj firmi). I tako je zaposlio Stjenicu. U isto vrijeme Mrav je postajao sve manje sretan i sve manje produktivan. Opet je tražio računalo. Opet mu nisu odobrili.

Situacija sa Mravom, zabrinula je Cvrčka i on je zaključio da mora naručiti studiju o zadovoljstvu zaposlenih u firmi. Upoznao je sa tim direktora Stršljena koji je shvatio Cvrčkovo objašnjenje i odobrio angažiranje agencije za te potrebe. Skupa studija je napravljena  i Cvrčak je počeo primjenjivati  predložene motivacijske metode. Svuda je objesio  motivacijske plakate.  Vodio je Bubamaru, Pauka, Hrčka i Stjenicu na motivacijske treninge u poznata ljetovališta itd… Mrav je i dalje, ali nevoljko, radio. Čitao je motivacijske poruke na plakatima i nikako nije mogao naći nadređene kad su mu trebali. Jednostavno, ili nisu bili tu ili nisu imali vremena za njega. I tako je vrijeme teklo. Direktor Stršljen  je i dalje dobivao redovno svoje perfektne izvještaje ali su oni počeli pokazivati  da firma nije više tako rentabilna kao prije. To ga je duboko zabrinulo i morao je reagirati. Unajmio je najelitnijeg konsultanta, gospođu Sovu.

Sovin zadatak je bio izvršiti potpunu analizu organizacije i poslovanja firme i predložiti rješenja da bi firma poslovala rentabilno. Nakon tri mjeseca, Gospođa Sova je direktoru predala sljedeći izvještaj: “U firmi je previše zaposlenih!”. Direktor Stršljen  je oduševljeno prihvatio stručnu analizu i odmah otpustio:  MRAVA. 

POUKA 1:

• Nikada nemoj biti sretan i vrijedan mrav.
• Mnogo se više isplati da si nesposoban i da ne radiš ništa.
• Nesposobnima ne trebaju nadzornici.
• Ako si usprkos svemu produktivan, nikad ne pokazuj da si veseo kada radiš, jer za to nema opravdanja.
• Ako, ipak, na svaki način želiš da si mrav, osnuj svoju firmu i tako nećeš morati raditi za Stršljena, Bubamaru, Pauka, Hrčka, Cvrčka, Stjenicu i Sovu. Ali tada nećeš moći raditi ni kao Mrav. Jer da bi održao firmu moraš se družiti  sa stršljenovima, bubamarama, paucima, hrčcima, cvrčcima, stjenicama i sovama.

POUKA 2:

• Nažalost, cijela priča je utemeljena na sveučilišnim znanstvenim istraživanjima koja kažu da većina ljudi teži ka parazitskom životu.

/cwbih/

Njemački mediji: Pelješki most je u stvari mračna evropska poruka Bosni

Zašto je projekat gradnje Pelješkog mosta dobio podršku EU

FAZ piše kako „kineski projekat” – gradnja Pelješkog mosta – otvara mnoga pitanja i da ne bi dobio podršku Brisela da je za BiH postojala EU-perspektiva. Rheinische Post donosi članak: „Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu”, prenosi Deutsche Welle.

Frankfurter Allgemeine Zeitung daje osvrt na “Pelješki most”, najprije pojašnjavajući kako je BiH zahvaljujući Dubrovačkoj Republici dobila izlaz na more.

„Činjenica da BiH ima izlaz na Jadran povezana je s vremenima kada su se u ovom dijelu Evrope sučeljavali Republika Venecija i Osmanlijsko carstvo. Između njih je bio mali grad-republika Raguza (Dubrovnik), koja se prije svega plašila Venecije. Kako bi se zaštitili od Venecije, lukavi dubrovački diplomati pribjegli su jednom rješenju. Ustupili su dio zemlje na sjevernom rubu svog teritorija velikom veziru odnosno vladi Osmanlijskog carstva. Od tada se Venecija, da bi napala Dubrovnik, prvo morala obračunati s Osmanlijama. Raguza je stvorila osmanlijsku tampon zonu. A kada je kasnije ovo područje pripalo Habsburškom Carstvu, a zatim Jugoslaviji, raguški klin postao je dio Bosne”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

List navodi i kako to nije bilo tako važno, dok je postojala zajednička država. Ali, nakon raspada Jugoslavije a posebno nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. granica sa Bosnom je za Zagreb postala problem – sve do puštanja u promet Pelješkog mosta (26.7.2022.) i saobraćajnice, kojom se zaobilazi dio magistrale od 7,5 km, koji pripada BiH.

FAZ konstatuje i kako Hrvatska dugo nije mogla dobiti podršku međunarodnih finansijskih institucija za gradnju mosta. Evropska investiciona banka je to odbila uz obrazloženje da je projekat preskup, predloživši „pragmatičnu nagodbu sa BiH”, kojom bi se to područje „proglasilo eksteritorijalnim koridorom”. Slično je bilo i sa Evropskom bankom za obnovu. No, most je u konačnici ipak izgrađen i to najviše novcima EU i Evropske investicione banke.

Zašto je projekat gradnje Pelješkog mosta dobio podršku EU

Novinar FAZ-a potom iznosi zašto je projekt gradnje Pelješkog mosta, koji je najprije bio odbačen kao besmislen, kasnije naišao na podršku Brisela. „Da je postojala ikakva perspektiva da ova balkanska država postane članica EU, Pelješki most bi bio razlog za pobunu. Jer, ulaskom BiH u EU granične formalnosti s Hrvatskom konačno bi otpale i ogromni most nikome ne bi trebao. Kada je EU 2017. odustala od otpora finansiranju gradnje mosta, moglo se zaključiti da niko u Bruxellesu nije ozbiljno očekivao ulazak BiH u EU. Jer, samo ovako se mogao opravdati bypass (zaobilaznica) oko Bosne, preko kojeg se, osim do Dubrovnika, brže stiže i do Korčule ili Mljeta”, piše FAZ. U tekstu se navodi i da ovaj projekat „nije razlog za istinsko likovanje” jer je njegovom gradnjom „nakon Hrvatske najviše profitirala Kina”. Ukazuje se i na dogovor Evropske komisije, Evropskog parlamenta i zemalja, članica EU kojim će „Kina u budućnosti biti izuzeta iz velikih projekata EU”. Jer, „ne bi se više smjelo dogoditi da nekoliko stotina miliona eura novca poreskih platiša EU odu kineskoj diktaturi”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

“Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu”

List Rheinische Post u članku pod nazivom „Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu” piše o posjeti Tome Kneževića (69), direktora Caritasa Bosne i Hercegovine njemačkom gradiću Neukirchenu u kojem žive Ursula (80) und Heribert Hölz (79)

“Oni su dio mog života” i „bez obitelji Hölz ništa ne ide”, kaže mons.Tomo Knežević. Njemačkom bračnom paru i ovom svećeniku i profesoru liturgike iz BiH, koji je u Tirolu učio njemački, „zajedničko je opredjeljenje za Bosnu i pomoć ljudima koji tamo žive”, piše Rheinische Post. “Rat smo osjetili prije nego što je izbio. Heribert je odmah reagirao”, citira njemački list don Tomu i navodi kako „legendarna Hölzova torba” danas uvrštena u eksponate jednog sarajevskog samostana kao “torba koja vrijedi milione”.

Heribert Hölz je svom prvom putovanju za Bosnu u tašni „nosio 11.000 maraka donacija” njemačkih građana. “Sprijeda i iza tenkovi, mi u sredini, helikopter iznad”, prisjeća se Heribert Hölz, koji je izazvao senzaciju sa svojim konceptom „pomoć za samopomoć”. Tako je finansiran projekt uzgoja ovaca, a njegova žena je skupljala donacije praveći marmeladu.

„Bosna treba pomoć i još uvijek je „Bosna treba pomoć i još uvijek je siromašna zemlja. Mi smo poratna zemlja s puno razaranja i raseljavanja”, kaže mons.Tomo. „Mladi odlaze u migraciju sa svojim talentima i znanjem. Samo se prošle godine 95.000 ljudi odreklo svog bosanskog državljanstva. Starija generacija prisiljena je ostati u selima, gladovati i živjeti od narodnih kuhinja. Procjenjujem da trenutno u Bosni živi još svega tri miliona ljudi”, citira mons. Tomu njemački list.

Svećenik iz BiH u članku ukazuje i na problem migranata u BiH i kaže kako je tamo „zbrinuto oko 15.000 izbjeglica, uglavnom muslimana iz istočne Afrike”. „Čak i ako bh. vlada daje nagovještaj demokracije, korupcija prevladava. Treba nam zdrav sustav sa zakonima i sudom”, ističe mons. Tomo za njemački list. Situaciju sa stanovništvom opisuje kao „katastrofalnu” i kaže kako u Banjoj Luci, naprimjer, brigu oko ljudi vode časne sestre. I na kraju, s obzirom da je sva pažnja usmjerena prema Ukrajini, poručuje: „Ne ostavljajte na cjedilu južnu Evropu, posebno BiH. Strašno je biti zaboravljen”, piše Rheinische Post.

/cwbih/DW/Rheinische Post/