expr:class='"loading" + data:blog.mobileClass'>

nedjelja, 1. ožujka 2015.

OPTUŽBE IZ BiH: Najoštrije osuđujemo ratnohuškačku izjavu predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka

SARAJEVO Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u subotu je postao meta oštrih kritika nekoliko političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine koje ga optužuju za ratnohuškačke izjave, nasrtaj na suverenitet BiH i potporu nastojanjima da se ta zemlja do kraja podijeli po nacionalnim osnovama.
Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNV) u Mostaru je tijekom dana razmatralo stanje u toj zemlji, uključujući i položaj hrvatskog naroda te prihvatilo deklaraciju kojom zagovara federalizaciju BiH.Karamarko je HNV-u uputio pismo potpore zbog čega su na njegov račun teške optužbe uputile Demokratska fronte (DF) koja je članica vladajuće koalicije te oporbena Socijaldemokratska partija (SDP BiH).




"Demokratska fronta najoštrije osuđuje današnju ratnohuškačku izjavu predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, kao i stavove izrečene na zasjedanju nevladine organizacije HNS. Stavovi šefa oporbene stranke u susjednoj državi, koji u potpunosti korespondiraju s danas deklariranim ciljevima HNS-a i nisu ništa drugo nego još jedan pokušaj postizanja ratnih ciljeva mirnodopskim putem", stoji u priopćenju stranke na čijem je čelu Željko Komšić.
"Bilo kakvi pokušaji da se izmjene ustavno-pravnog poretka ishode izvaninstitucionalnim pritiscima susjednih država i njihovih satelita neće proći", poručuje DF.
Zahtjeve koje je deklaracijom usvojio HNS u DF-u smatraju nastojanjima da se u BiH uvede i ozakoni aparthejd.
"Mi u Demokratskoj fronti nikada nećemo pristati na to da u miru predamo ono što je sačuvano u ratu i organizatori tzv. sabora bi trebali znati da se ratni ciljevi mogu postići samo ratnim sredstvima", oštro su poručili iz ove stranke.
Nešto blažim riječima, no uz slične poruke, izjave Karamarka osudili su i u SDP-u BiH.
"Povodom stavova iznesenih u pismu Tomislava Karamarka, predsjednika HDZ-a Hrvatske, upućenog HNS-u želim iskazati duboku zabrinutost povodom očevidnog pokušaja da se unutarnja politička pitanja BiH ponovo uređuju izvana", stoji u izjavi predsjednika SDP-a Nermina Nikšića.
To je ponavljanje politike koja je sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća vođena u Zagrebu i Beogradu i koja je u konačnici dovela do današnjeg nenormalnog ustavnog uređenja BiH zbog kojeg se zemlja od kraja rata nalazi u permanentnoj političkoj krizi, dodaje.
"Sigurno je da politika koja je dovela do toga ne može ponuditi bilo kakvo rješenje već naprotiv može samo dovesti do stvaranja još većih problema. Građani BiH su siti takvog odnosa i znat će se tome suprotstaviti. Pozivam institucije BiH da se jasno odrede prema ovakvim nasrtajima na suverenitet BiH", poručio je Nikšić.
Predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH i visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA) Šefik Džaferović je komentirajući deklaraciju HNS-a također poručio kako su neprihvatljivi pozivi za novim teritorijalnim podjelama, a da se može razgovarati o preinakama srednje razine vlasti.
U deklaraciji HNS-a koja je usvojena u subotu predložena je nova međunarodna konferencija u BiH te promjena Ustava koji će, kako se navodi, kreirati simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda.
Tomislav Karamarko je pak u svom pismu poručio kako se Bosnu i Hercegovinu može urediti samo kao decentraliziranu, pravnu i socijalnu državu sastavljenu od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima.
Predsjednik HDZ -a je istaknuo kako Hrvatska kao država ima legitiman interes u održanju stabilnosti Bosne i Hercegovine te da ima pravo reći što misli o položaju Hrvata u BiH jer o tome ovisi i stabilnost Hrvatske.
"Hrvatska je postala punopravna članica EU i u interesu joj je da to postane i BiH, ali prvi i nezaobilazan uvjet za ubrzanje procesa pristupanja BiH u EU i NATO je rješavanje hrvatskog pitanja u BiH", drži Karamarko.
Istodobno je Karamarko pozvao legitimne političke predstavnike sva tri konstitutivna naroda u BiH da konačno obave ozbiljne razgovore o održivom ustavnopravnom uređenju BiH kao višenacionalne države tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana.
/jutarnji,hr/

Nema komentara:

Objavi komentar