BiH ima tri dijela javnog servisa koji nikako da se ujedine u jednu korporaciju iako zakon to propisuje već godinama.
Uprava Radio-televizije BiH (BHRT) tvrdi kako razmatra načine preživljavanja zbog alarmantne finansijske situacije, ali da su sve zarade bez izuzetka isplaćene u punom iznosu.
Istovremeno, dio zaposlenih protivi se najavi mogućeg smanjivanja plata i upozorava na težak materijalni položaj u kojem su se našli.
Činjenica je da se svake godine sve manje novca sliva u kasu državnog RTV servisa, iako svaki vlasnik televizora u zemlji mora da plati blizu četiri eura mjesečno za radio i televiziju.
Prošle godine u sistem je ušlo 20 miliona eura. To je milion i po eura manje u odnosu na 2013. godinu, a ključni razlog je taj što tek svaki drugi obaveznik plaća RTV pretplatu.
Nema sankcija za neplaćanje pretplate
Za normalno funkcionisanje potrebno je preko 90 posto naplate. Ipak, malo koja partija u zemlji u nekom momentu nije pozivala na neplaćanje. Mnogi građani su to prihvatili, jer - nema sankcija.
"Šta bi se desilo da mi, BHRT i naše kolege iz drugih medija, počnu zauzvrat ignorisati političke partije čiji predstavnici se zalažu za neplaćanje RTV pretplate? Šta bi se onda desilo? Kome bi se oni obraćali da nije nas, medija?", pita Željko Bajić iz sindikalne organizacije BHRT-a.
Dio radnika suočenih sa neizvjesnom budućnošću i najavama o smanjenju plata održali su štrajk upozorenja.
Kažu da krivicu za stanje u BHRT-u snose političari i rukovodstvo državne radio-televizije.
Generalni direktor Muhamed Bakarević kaže da je protest nelegitiman, jer tvrdi, rukovodstvo želi da zajedno sa radnicima nađe rješenje.
"Jednostavno smo iscrpili sve rezerve, skoro da smo na koljenima. Vrijeme je iscurilo i očekujemo da će nova vlast preduzeti neke mjere i donijeti rješenja koja će biti u skladu sa evropskim standardima, da obezbijede javnim servisima normalno finansiranje", kaže Bakarević.
Podjela po entitetskim linijama
"Mnogi smatraju da su finansije tek deo problema sa kojim je suočen javni servis u BiH. Za razliku od većine evropskih država, ova zemlja ima tri dela javnog servisa koji se ne ujedinjuju u jednu korporaciju iako zakon to propisuje već godinama unazad. Zato u BHRT-u upozoravaju da ukoliko BiH želi da nastavi put ka EU, treba da reši probleme javnih emitera", javlja Al Jazeerin reporter Stefan Goranović.
RTV sistem je podijeljen po entitetskim linijama, dok pojedine partije čak zagovaraju i etničke javne servise.
Država godinama ignoriše zakon koji nalaže da BHRT, Federalna i Radio-televizija Republike Srpske budu dio jednog pravnog subjekta.
"Bosni i Hercegovini možda više nego i jednoj evropskoj zemlji, treba dobar, stabilan nezavistan javni emiter, koji će osigurati na određeni način korekciju svega onoga što ne valja u našem društvu", smatra Plamenko Čustović iz Regulatorne agencije za komunikacije.
Dodatni problem je i skori istek ugovora o naplati takse preko računa za fiksni telefon.
Kako polovina građana ne plaća pretplatu i to čini bez sankcija, malo koje preduzeće želi da se prihvati tog posla. To je i najveća prijetnja javnim emiterima.
/Al Jazeera/
Nema komentara:
Objavi komentar