Završena rasprava o najvećem zločinu nakon Drugog svjetskog rata EVROPSKI PARLAMENT Usvojena Rezolucija o Srebrenici, negiranje genocida je neprihvatljivo!

13:20 Na današnjoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu, u znak sjećanja na srebrenički genocid, usvojena je Rezoluciju o Srebrenici gdje se oštro osuđuje zločin u Srebrenici koji se u skladu sa presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde označava kao genocid.

Nacrt označava snage bosanskih Srba pod komandom generala Ratka Mladića, uz učešće paravojnih i neregularnih jedinica, kao odgovorne za masovnu egzekuciju više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice

U rezoluciji piše da je to "najveći ratni zločin koji se desio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata".

Integralni tekst Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici:

• Budući da se 11. jula 2015. obilježava 20. godišnjica genocida i etničkog čišćenja koji su se tokom rata u Bosni dogodili u Srebrenici i u okolici Srebrenice, što bi nas iznova trebalo podsjetiti na opasnosti ekstremnih oblika nacionalizma i netolerancije u društvu, koji su se dodatno pogoršali u okviru rata;
• Budući da su 11. jula 1995. bosanski grad Srebrenicu, koji je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji br. 819 od 16. aprila 1993. proglasilo zaštićenom zonom, osvojile snage bosanskih Srba predvođene generalom Ratkom Mladićem pod zapovjedništvom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića;
• Budući da su snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Mladića i paravojne jedinice, uključujući neregularne policijske jedinice, tokom nekoliko dana pokolja nakon pada Srebrenice masovno pogubile više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka koji su potražili zaštitu u tom području pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR). Budući da je gotovo 30.000 žena, djece i starijih osoba prisilno protjerano u kampanji etničkog čišćenja velikih razmjera, što taj događaj čini najvećim ratnim zločinom koji se od kraja Drugog svjetskog rata dogodio u Evropi;
• Budući da su tragični događaji u Srebrenici preživjele ostavili s dubokim emocionalnim ožiljcima te stvorili dugotrajne prepreke za političko pomirenje među etničkim skupinama u Bosni i Hercegovini (BiH);
• Budući da su pokolj u Srebrenici kao genocid prepoznali i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Presudi Žalbenog vijeća u predmetu Tužitelj protiv Radislava Krstića, broj predmeta: IT-99-33, od 19. aprila 2004. i Međunarodni sud pravde (ICJ) u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore) od 27. februara 2007., str. 127., stavak 297. (ICJ);
• Budući da su postrojbe bosanskih Srba odgovorne za brojne povrede Ženevskih konvencija usmjerene protiv civilnog stanovništva Srebrenice, pa i protjerivanje hiljada žena, djece i starijih osoba te silovanja velikog broja žena;
• Budući da tijela gotovo 1.200 muškaraca i dječaka iz Srebrenice još nisu locirana ni identificirana unatoč naporima da se otkriju i ekshumiraju masovne grobnice i individualni grobovi;
• Budući da je 1999. glavni sekretar UN-a u svom izvješću o padu Srebrenice izjavio da UN nije uspio ispuniti svoj mandat, posebno u pogledu zaštite takozvanih “zaštićenih zona” te da stoga snosi dio odgovornosti;
• Budući da je EU izgrađena na mirnom suživotu i predanoj saradnji među svojim članovima; budući da je odlučnost da se spriječe ponovni ratovi i zločini kojima se krši međunarodno humanitarno pravo u Evropi jedan od glavnih motiva procesa evropskih integracija;
• Budući da je 30. januara 2015. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio kaznu petorici visokorangiranih časnika vojske bosanskih Srba osuđenih za učešće u genocidu u Srebrenici 1995. godine. Budući da su neki od osuđenih časnika bili direktno podređeni bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, kojem se trenutno sudi na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju zbog zločina uključujući genocid;

1. Obilježava sjećanje na sve žrtve genocida iz Srebrenice i okrutnosti počinjene tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji te svim žrtvama odaje počast; izražava sućut i solidarnost s porodicama žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini svojih srodnika;
2. Snažno osuđuje genocid u Srebrenici; odlučno izjavljuje da se takvi strašni zločini ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve u svojoj moći da spriječi ponovno počinjenje takvih djela; odbacuje sve oblike negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja tog genocida;
3. Ističe potrebu da politički predstavnici u Bosni i Hercegovini priznaju prošlost kako bi zajedno radili na boljoj budućnosti za sve građane u zemlji; naglašava važnost uloge koju u tom teškom procesu mogu imati susjedne zemlje, vjerske vlasti, civilno društvo, umjetnost, kultura, mediji i obrazovni sistem;
4. Naglašava važnost posla koji je u tom smislu odradio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i potrebu da se poduzmu sve mjere potrebne za ubrzanje suđenja i žalbenih postupaka te da ih se okonča bez nepotrebnog odgađanja; ponavlja da je na nacionalnom nivou potrebno posvetiti veću pažnju suđenjima za ratne zločine;
5. Ponavlja predanost EU evropskoj perspektivi i daljnjem procesu pristupanja Bosne i Hercegovine i svih država na zapadnom Balkanu EU; smatra da su regionalna saradnja i proces evropskih integracija najbolji načini za pomirenje te prevladavanje mržnje i podjela;
6. Poziva na razvoj obrazovnih i kulturnih programa kojima se promovira razumijevanje uzroka tih okrutnosti i podiže nivo svijesti o potrebi za gajenjem mira i promocijom ljudskih prava i međuvjerske tolerancije; izražava svoju podršku organizacijama civilnog društva kao što su Majke enklava Srebrenica i Žepa zbog njihove ključne uloge u podizanju nivoa osviještenosti i izgradnji širih temelja za pomirenje među svim građanima te zemlje;
7. Nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, vladi i parlamentu Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, vladama i parlamentima zemalja zapadnog Balkana.

11:40 Evropski parlamentarci koji učestvuju u debati o rezoluciji o Srebrenici istaknuli su žaljenje zbog činjenice da Vijeće sigurnosti UN-a jučer nije usvojilo svoju rezoluciju o Srebrenici. Evropski parlamentarci će, nakon održane rasprave, o rezoluciji glasati danas u 12 sati.

Zastupnik Igor Šoltes rekao je da sudovi moraju okončati svoj posao dok bi se ostali trebali sjećati žrtava.

“Ne možemo vratiti žrtve, ali možemo im pomoći tako što ih nećemo zaboraviti ili relativizirati. Moramo to napraviti zbog njih, ali i zbog toga što su ti zločini počinjeni u nečije ime”, rekao je Šoltes.

09:45 Evropski parlamentarci su istakli da je značaj rezolucije Evropskog parlamenta mnogo veći upravo zbog jučerašnjih događanja na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

"Prije 70 godina Evropa je krvarila. Siromaštvo i ostaci rata bili su temelji za stvaranje nove Evrope. Pomirenje mora početi tamo gdje najviše boli, a sjećanje na genocid je bolno. Ovo je prilika za pomirenje. Ako zločine zaboravimo nema dostojanstva i poštenja. Srebrenica mora biti vječiti podsjetnik da se ovakvo nešto ne smije ponoviti. Žao mi je što Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo rezoluciju o Srebrenici jer smatram da bismo trebali zanemariti političke podjele o ovom. To je naša moralna obaveza", istakla je parlamentarka Tanja Fajon.

Ivan Jakovčić, koji je inicirao usvajanje rezolucije o Srebrenici, rekao je da se u Srebrenici prije 20 godina dogodio najstrašniji zločin nakon Drugog svjetskog rata, zločin genocida, a bh. političarima je poručio da je vrijeme da prekinu podjele.

"Vrijeme je da shvatite da vas Evropa želi u svoj zagrljaj i zato je vrijeme da se poklonimo žrtvama i svima onima koji su stradali. Sve strane u BiH činile su ratne zločine, činili su strahote. Nažalost, zločine su činili i pripadnici mog naroda. Zato trebamo govoriti istinu i biti dovoljno hrabri prihvatiti istinu. Srebrenica ostaje simbol patnje i tragedije svih naroda u BiH i zbog toga ovaj dan trebamo obilježavati trajno", rekao je Jakovčić. 

09:02 Evropski parlament bi na današnjoj sjednici u Strasbourgu trebao usvojiti rezoluciju o Srebrenici povodom komemoracije 20. godišnjice genocida u Srebrenici.

Rezoluciju o Srebrenici prvobitno je predložio parlamentarac iz Hrvatske Ivan Jakovčić. Taj njegov prijedlog bio je odbijen, ali je rezolucija na dnevni red uvrštena naknadno u vanrednoj proceduri.

Zasjedanje EP-a  počelo je u 8 sati i 30 minuta, a rezolucija o Srebrenici je prva tačka dnevnog reda. Tekst Rezolucije o Srebrenici jučer su usaglasile sve vodeće stranačke grupe u Evropskom parlamentu (narodnjaci, socijalisti, liberali, zeleni, konzervativci i dvije manje euroskeptične stranke). Iz tog razloga očekuje se da će rezolucija o Srebrenici danas biti usvojena, najvjerovatnije jednoglasno.

U Nacrtu koji je nastao usaglašavanjem prijedloga koji su jučer podnijeli predstavnici sedam poslaničkih grupa oštro se osuđuje zločin u Srebrenici, koji se u skladu sa presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde označava kao genocid.

Kao odgovorne za masovnu egzekuciju više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice, nacrt označava "snage bosanskih Srba pod komandom generala Ratka Mladića, uz učešće paravojnih i neregularnih jedinica".

"To je najveći ratni zločin koji se desio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata", piše u prijedlogu rezolucije.Tragični događaji u Srebrenici ostavili su duboke emocionalne ožiljke i stvorili dugotrajne prepreke političkom pomirenju naroda Bosne i Hercegovine", piše u tekstu.

U usaglašenom tekstu se podsjeća da se blizu 1.200 Srebreničana još vode kao nestali, kao i da su na hiljade žena i djece deportovane, a mnoge žene su i silovane.

Ističe se i suodgovornost Ujedinjenih nacija, koje nisu ispunile mandat da zaštite stanovnike "zaštićenih zona".

Podsjetimo, predstavnički dom Kongresa SAD-a jednoglasno je usvojio Rezoluciju o Srebrenici kojom se zločin iz jula 1995. godine definiše kao genocid. Rezolucija Predstavničkog doma broj 310 potvrđuje da su politike i agresije i etničkog čišćenja koje su provodile srpske snage u Bosni i Hercegovini bile zločin genocida, te osuđuje sve izjave koje osporavaju taj termin.

Također, urgira se da se prepoznaju nepobitni znakovi genocida u budućim konfliktima, te da se takav zločin spriječi, naročito imajući u vidu konflikta u Centralnoafričkoj Republici, Burundiju i Siriji.

Rezoluciju je predložio republikanski kongresmen i Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi Christopher Smith iz New Jerseya.

U govoru pred u Predstavničkom domu, Smith je kazao da je međunarodna zajednica skoro jednoglasna kada ono što se desilo u Srebrenici naziva genocidom.

Autor: A. Vr. /Avaz/