Na pojedinim graničnim prelazima u našoj zemlji ne postoje temeljni uslovi za obavljanje graničnih provjera, ali to do sada nadležne nije previše brinulo
Održavanje graničnih prelaza je u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje iz koje tvrde da godišnje na raspolaganju za te namjene imaju 800.000 KM. Iz UIO navode da je to apsolutno nedovoljno da bi se prelazi mogli kvalitetno održavati.
Para nema
- Za dovođenje u red i stvaranje uslova koji zadovoljavaju standarde za jedan granični prijelaz potrebna su značajna sredstva koja se mogu okvirno definisati u iznosu od oko 20 miliona KM.
S obzirom na to da UIO nema na raspolaganju pomenuta finansijska sredstva, Uprava će pokušati kroz IPA 2017 dobiti sredstva kako bi se nabavio barem jedan dio novih i moderno opremljenih kontejnera koji bi se postavili na lokacije koje su trenutno u najlošijem stanju, te bi se izgradile nadstrešnice i postavile nove rampe, navodi se u dopisu koji je Oslobođenje dobilo iz UIO.
Ovo pokazuje da je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović svojim delegatskim pitanjem otvorio pravu temu. Iz sindikata Granične policije i UIO tvrde da je stanje gore nego što javnost pretpostavlja.
- Stanje je haotično, čak gore nego što sam i ja mislio. Poznato je da se danas ne može prodavnica otvoriti ako nema toaleta, ali zato granični prijelaz može funkcionisati bez sanitarnog čvora, za Oslobođenje je rekao predsjednik sindikata Granične policije Dragan Krvavac.
Prema njegovom mišljenju, vrijeme je da se nakon 20 godina izađe iz priče o desetinama miliona potrebnih po jednom graničnom prelazu.
- Valjda smo u stanju obezbijediti po nekoliko hiljada maraka da bar toalete osposobimo, kaže Krvavac.
Slično razmišlja i zastupnik Saša Magazinović koji postavljanje zastave, farbanje jarbola i obezbjeđivanje bar pokretnog toaleta ne vidi kao kapitalnu investiciju.
- Iz UIO se hvale stalnim porastom prihoda, ovdje nije stvar novca, već odnosa prema državnoj instituciji, ovo je, čini mi se, samo problem dobre volje, istakao je Magazinović.
Tvrdi da mu nije namjera tražiti krivce za postojeće stanje, već da želi inicirati promjenu odnosa državnih institucija prema ovom problemu. Direktor granične policije BiH Zoran Galić kaže da su po pitanju stanja na graničnim prelazima više puta upozoravali nadležna tijela. Tako je na međunarodnim graničnim prelazima Doljani, Trebimlja, Ivanica, Deleuša, Hum, Vitine, Metaljka, Ustibar, Uvac i Ripač prioritet izgradnja nadstrešnica, kontrolnih kabina, prometnih traka i zaustavnih rampi.
- Na pojedinim graničnim prijelazima za pogranični promet, kao što su Mokronozi, Plazikur, Vir i Orahov Do, ne postoje temeljni infrastrukturni uvjeti za obavljanje graničnih provjera, za Oslobođenje je istakao Galić.
U Graničnoj policiji se nadaju da će iz IPA 2017 tri miliona eura biti izdvojeno za ove namjene. To ni u kojem slučaju neće biti dovoljno da riješi sve probleme koji su 20 godina zapostavljani, a što pokazuje i podatak da je i na pojedinim međunarodnim graničnim prelazima sa velikom frekvencijom putnika i roba također loša infrastruktura. Ovdje se, prije svega, misli na granične prelaze Doljani, Gradiška i Brod.
Nema ni uniformi
Iz Sindikata UIO upozoravaju da problem nije samo u infrastrukturi već i u odnosu prema službenicima koji rade na graničnim prelazima.
- Prihodi rastu, preći će 6 milijardi maraka, službenici UIO i granični policajci su na neki način proizvođači, a najmanje se pažnje posvećuje njima. Kad čovjek dođe na posao, padne mu mrak na oči, nezadovoljstvo je veliko i to sigurno utiče na efikasnost rada, smatra Mehmedalija Osmić, predsjednik Sindikata UIO.
Prema njegovim riječima, slika trenutnog stanja su i uniforme uposlenika UIO. Nema dovoljno cipela, košulje su nekvalitetne i nije obezbijeđena unificiranost, tako da često na graničnim prelazima srećemo šaroliko odjevene službenike UIO.
BiH trenutno ima 83 granična prelaza, na 55 se zajedno nalaze pripadnici granične policije i UIO. Na ostalih 28 prelaza nalaze se samo službenici Granične policije BiH, jer su to pogranični granični prelazi, gdje nije dozvoljen međunarodni promet putnika i robe, već samo pogranični promet. Prema podacima UIO, samo mali broj u potpunosti zadovoljava sve propisane standarde.
Prije svega, to su novosagrađeni granični prelazi Bijača, Izačić, Gradina, Orašje, Rača, Karakaj, Klobuk, Zupci, Kamensko. Evropske standarde zadovoljavao je i granični prelaz u Šamcu, ali je uništen u poplavama i samo djelomično saniran.
- Pored pomenutih novih graničnih prijelaza, postoje i oni prijelazi koji nisu novoizgrađeni, ali na kojima postoje uslovi za obavljanje kontrole prometa ljudi i robe, a to su: Kladuša, Kostajnica, Dubica, Gradiška, Brod, Brčko, Doljani, Gabela Polje, Strmica, Neum I i II, navodi se u dopisu iz UIO.
Iz UIO su za Oslobođenje otkrili da problem za održavanje graničnih prelaza predstavlja i nedostatak uposlenih. Zbog zabrane novog upošljavanja nije popunjen za to posebno formirani odjel koji bi trebao zapošljavati 40 ljudi.
Nema komentara:
Objavi komentar