expr:class='"loading" + data:blog.mobileClass'>

nedjelja, 15. siječnja 2017.

Srpska republika BiH formirana je 9. januara 1992. slično kao i NDH

Srpska republika BiH formirana je 9. januara 1992. slično kao i NDH



Paratvorevina Srpska republika BiH je o velikosrpski pokret i projekat koji je imao za cilj formiranje jedinstvene velike, etnički čiste srpske države, u kojoj će samo i jedino živjeti ili kako to u dokumetima stoji "živeti ceo srpski narod", istakao je u razgovoru za TV1 univerzitetski profesor i akademik Smail Čekić.



TV1: RS je dosta oštro reagirala na izjavu visokog predstavnika Valentina Incka kojom je ovaj bh. entitet uporedio s NDH. Je li bilo osnova za poređenje i da li je tačno ili ne?

ČEKIĆ: Govoriti o 9. januaru 1992. godine koji je kontroverzan jedino je moguće na osnovu relevantne i validne dokumentacije, te naučnih istraživanja. UNSA raspolaže sa orginalnim dokumentima SDS-a, od formiranja od kraja marta 1992. godine, te se na osnovu toga pouzdano može utvrditi i dokazati da je tog dana formirana paradržavna tvorevina Srpska republika BiH. Tvorevina Srbije i Crne Gore, slično paradržavnim nacističkim tvorevinama kao što je slučaj s NDH, te nacističkom, kolaboracionističkom i kvislinškom tvorevinom Milana Nedića u Srbiji.

TV1: Kolike su sličnosti, po vašem mišljenju, u nastanku NDH i RS?

ČEKIĆ: Velike. Međutim, mora se ukazati na uslove koji su postojali i veoma su različiti u odnosu na početak aprila 1941. godine, za vrijeme osvajačkog rata kojeg su pokrenule nacističke države, a koje su inaugurirale tu tvorevinu. Kada govorimo o paratvorevini Srpskoj republici BiH, slično je jer je tu paradržavnu tvorevinu formirala Srbija i Crna Gora. Riječ je o velikosrpskom pokretu i projektu koji je imao za cilj formiranje jedinstvene velike, etnički čiste srpske države, u kojoj će samo i jedino živjeti ili kako to u dokumetima stoji "živeti ceo srpski narod". Projekt koji u historiji srpske političke misli postoji već puna dva stoljeća, te projekt koji rezultirao mnogim zločinima protiv čovječnosti uključujući i genocidom u Republici BiH, te genocidom nad Albancima na Kosovu.

TV1: Kada je fašizam poražen, NDH je nestala. Geopolitičke okolnosti koje su u vezi sa RS su drugačije. Postoji u BiH kao jedan od entiteta. Znači li to da se može zaboraviti kako je i kada nastala?

ČEKIĆ: To niti znači niti smije značiti. Dužnost je intelektualaca i istraživača da stalno ukazuju na tu činjenicu, a posebno imajući u vidu da su u tom entitetu od kraja 1991. do kraja 1995. godine izvršeni brojni oblici zločina. Ta paradržavna tvorevina je nastala na rezultatima jednog agresorskog rata protiv Republike BiH, te na rezultatima genocida. Istina, Dejtonom ta paradržavna tvorevina je legalizirana od međunarodne zajednice, odnosno njen dominantni dio. Time se prvi put u historiji pojavljuje jedna takva politika i praksa da je međunarodnim ugovorom legaliziran najteži oblik zločina koje poznaje historija čovječanstva.

TV1: Najavili ste da ćete prikazivati validnu dokumentaciju kako bi i domaća i svjetska javnost bila informisana o događajima koji su u Republici BiH. O čemu se tu radi?

ČEKIĆ: Riječ je o različitoj dokumentaciji, prije svega orginalnim dokumentima. Tu mislim na dokuemte koju su u vrijeme nastanka predstavljali vojnu ili državnu tajnu, a kao što su dokumenti Vrhovnog savjeta odbrane SR Jugoslavije. Na osnovu toga se u potpunosti može utvrditi i vidjeti na koji način i ko je imao odlučujuću ulogu u osvajačkom ratu protiv RBiH, te genocidu nad Bošnjacima. Bit će i brojne izjave svjedoka i žrtava genocida, brojne presude međunarodnih i domaćih sudova... Riječ je o izuzetno značajnom naučno - istraživačkom projektu.

TV1: Kako komentirate činjenice da se i dalje negira genocid, presude međunarodnih sudova, odlikuju se ratni zločinci, te im se, na neki način, odaje počast?

ČEKIĆ: To je stvarnost ne samo u BiH nego i u regionu, a kada se iz političkih, strateških, finansijskih, pa i ličnih i državnih interesa negira genocid, iznose falsifikati, laži... Obmanjuje se domaća i strana javnost, tumači historija bez oslonca na relevantnu dokumentaciju. Pri tome najteži oblik je negiranje genocida koje prema rezultatima vodećih naučnih autoriteta predstavlja zadnju fazu genocida. Drugim riječima, genocid i nakon izvršenja traje. Zbog takvih snaga karakteriziranje negiranja genocida krivičnim djelom nije uspjelo u BiH.

TV1: Haško Tužilaštvo zatražilo je za Radovana Karadžića doživotni zatvor. Kakva god presuda da bude, šta bi trebala značiti za budućnost, ali i historiju na našim prostorima?

ČEKIĆ: Za žrtve genocida nije važna visina kazne, ali najznačajne je utvrditi prirodu zločina izvršenih u RBiH. Tu prije svega mislim na odgovornost za sve oblike zločina, uključujući i genocid. Genocid nad Bošnjacima u RBiH, prema naučnim istraživanjima, izvršen je u svim okupiranim mjestima, zatim u svim gradovima pod opsadom, u svim sigurnim zonama UN-a, a ne samo u Srebrenici za šta je Karadžić prvostepeno i osuđen. Žrtve genocida i istraživači očekuju da će u drugostepenom postupku njegova odgovornost biti proširena, uključujući i odgovornost za jedan broj drugih općina u BiH ili bar za osam, za koje je međupresudom Haškog tribunala 16. juna 2004. godine osuđen Slobodan Milošević.

(Vijesti.ba)

Nema komentara:

Objavi komentar