Podupiremo BiH na putu u članstvo u Evropskoj uniji i želimo nastaviti poticati ih u nastavku tog puta – kazao je Preda, koji je ujedno naglasio i potrebu provedbe institucionalnih reformi u BiH.
Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta razmatrao je na današnjoj sjednici nacrt godišnjeg izvještaja o BiH kojeg je napravio izvjestioc za našu zemlju Cristian Dan Preda.
Podsjećamo, hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu su na nacrt izvještaja o BiH uložili veliki broj amandmana, koji se uglavnom tiču nametanja potrebe izmjena Izbornog zakona BiH kao glavnog prioriteta naše zemlje u procesu evropskih integracija. U amandmanima se, pored nametanja te obaveze, predlaže i mogućnost federalizacije BiH, odnosno osnivanja novih teritorijalnih jedinica u BiH.
Preda je ponovio da je uloženo ukupno 288 amandmana, s tim što se za njih 153 pronašlo kompromisno rješenje.
Podupiremo BiH na putu u članstvo u Evropskoj uniji i želimo nastaviti poticati ih u nastavku tog puta – kazao je Preda, koji je ujedno naglasio i potrebu provedbe institucionalnih reformi u BiH.
Nacrt Predinog izvještaja je za zastupnicu iz Hrvatske Dubravku Šuicu zadovoljavajući, s obzirom da sadrži i odredbe koje su, prema njenom mišljenju, neophodne za BiH.
- Smatram da je izvještaj bio vrlo jasan, vrlo hrabar, a znamo koji su problemi u BiH, od sigurnosnih izazova i političkih problema, te velikog utjecaja vanjskih faktora. Ja želim naglasiti jednakopravnost svih triju naroda, sa posebnim naglaskom na hrvatski narod koji u ovom trenutku ne uživa sva prava koja su mu garantovana Dejtinskim sporazumom. Ne smijemo se zavaravati i zanemariti zapadni Balkan – poručila je Šuica.
S druge strane, zastupnik iz Švedske Jasenko Selimović smatra da se sadržajem nacrta izvještaja šalju dvije kontradiktorne poruke BiH.
- Prva je da govorimo o potrebi zemlje da razgovara sa Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom jednim glasom i da odgovara na Upitnik jednim glasom, a zatim zagovaramo potrebu federalizacije, koja u slučaju BiH znači etničku federalizaciju, a koja će značiti nefunkcionalnu zemlju. Zatim govorimo o očuvanju Dejtona, a podržavamo amandmane koji dovode u pitanje isti taj Dejton – izjavio je Selimović.
I Tonino Picula je naglasio potrebu isticanja jednakopravnosti svih naroda u BiH, kao i izazove zbog utjecaja drugih zemalja, dok je Jozo Radoš usvojeni Mehanizam koordinacije u BiH ocijenio kao "najkomplikovaniji mehanizam koordinacije koji je neka zemlja ikad imala".
- Jedan dio BiH trajno izaziva postojanje te države. To je evropski prostor i mislim da Evropski parlament i ostale evropske institucije trebaju biti više prisutne na prostoru BiH – dodao je Radoš.
Tamas Meszerics je istaknuo da se BiH suočava sa brojnim problemima, poput korupcije, organizovanog kriminala i ekonomske situacije, koja dovodi do iseljavanja stanovništva.
- Pronašli smo određene kompromise u vezi sa primjerenom formulacijom ovog izvještaja. Postoje određeni nacionalistički problemi i postoje neke formulacije u tekstu koje Zeleni ne mogu podržati, a govorim o amandmanu 2 koj napominje etničko načelo u zemlji koja je već rascjepkana. Mislimo da je to potpuno neprihvatljivo. Zemlja je podijeljena i nema potrebe da Evropski parlament podržava taj put. Ne trebamo praviti razliku između konstitutivnih naroda i drugih građana. To se ne slaže sa drugim presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ako formulacija ostane takva, mi je ne možemo podržati – objasnio je Meszerics.
Bivša ambasadorica BiH Željana Zovko je, u skladu sa sadržajem amandmana koje je dostavila, istaknula pitanje položaja konstitutivnih naroda u BiH.
- Želim i pozdraviti dvije rezolucije iz 2014. i 2015. godine. One govore o načelu federalizacije kao jednom putu kojim bi se poštovala konstitutivna arhitektura BiH. Ja shvatam argumente koje su spomenule neke kolege. Mi moramo pronaći praktična rješenja i izvući neke pouke, a ne tražiti neka rješenja koja nije moguće provesti. Konstitutivni narodi postoje i to se treba poštovati. Jednom kada ta zemlja postane članica Evropske unije, moći ćemo razgovarati o nekim drugim željama – izjavila je Zovko.
Zastupnici bi se glasanjem o sadržaju nacrta trebali trebali izjasniti sutra.
(Vijesti.ba / SB)
Podsjećamo, hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu su na nacrt izvještaja o BiH uložili veliki broj amandmana, koji se uglavnom tiču nametanja potrebe izmjena Izbornog zakona BiH kao glavnog prioriteta naše zemlje u procesu evropskih integracija. U amandmanima se, pored nametanja te obaveze, predlaže i mogućnost federalizacije BiH, odnosno osnivanja novih teritorijalnih jedinica u BiH.
Preda je ponovio da je uloženo ukupno 288 amandmana, s tim što se za njih 153 pronašlo kompromisno rješenje.
Podupiremo BiH na putu u članstvo u Evropskoj uniji i želimo nastaviti poticati ih u nastavku tog puta – kazao je Preda, koji je ujedno naglasio i potrebu provedbe institucionalnih reformi u BiH.
Nacrt Predinog izvještaja je za zastupnicu iz Hrvatske Dubravku Šuicu zadovoljavajući, s obzirom da sadrži i odredbe koje su, prema njenom mišljenju, neophodne za BiH.
- Smatram da je izvještaj bio vrlo jasan, vrlo hrabar, a znamo koji su problemi u BiH, od sigurnosnih izazova i političkih problema, te velikog utjecaja vanjskih faktora. Ja želim naglasiti jednakopravnost svih triju naroda, sa posebnim naglaskom na hrvatski narod koji u ovom trenutku ne uživa sva prava koja su mu garantovana Dejtinskim sporazumom. Ne smijemo se zavaravati i zanemariti zapadni Balkan – poručila je Šuica.
S druge strane, zastupnik iz Švedske Jasenko Selimović smatra da se sadržajem nacrta izvještaja šalju dvije kontradiktorne poruke BiH.
- Prva je da govorimo o potrebi zemlje da razgovara sa Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom jednim glasom i da odgovara na Upitnik jednim glasom, a zatim zagovaramo potrebu federalizacije, koja u slučaju BiH znači etničku federalizaciju, a koja će značiti nefunkcionalnu zemlju. Zatim govorimo o očuvanju Dejtona, a podržavamo amandmane koji dovode u pitanje isti taj Dejton – izjavio je Selimović.
I Tonino Picula je naglasio potrebu isticanja jednakopravnosti svih naroda u BiH, kao i izazove zbog utjecaja drugih zemalja, dok je Jozo Radoš usvojeni Mehanizam koordinacije u BiH ocijenio kao "najkomplikovaniji mehanizam koordinacije koji je neka zemlja ikad imala".
- Jedan dio BiH trajno izaziva postojanje te države. To je evropski prostor i mislim da Evropski parlament i ostale evropske institucije trebaju biti više prisutne na prostoru BiH – dodao je Radoš.
Tamas Meszerics je istaknuo da se BiH suočava sa brojnim problemima, poput korupcije, organizovanog kriminala i ekonomske situacije, koja dovodi do iseljavanja stanovništva.
- Pronašli smo određene kompromise u vezi sa primjerenom formulacijom ovog izvještaja. Postoje određeni nacionalistički problemi i postoje neke formulacije u tekstu koje Zeleni ne mogu podržati, a govorim o amandmanu 2 koj napominje etničko načelo u zemlji koja je već rascjepkana. Mislimo da je to potpuno neprihvatljivo. Zemlja je podijeljena i nema potrebe da Evropski parlament podržava taj put. Ne trebamo praviti razliku između konstitutivnih naroda i drugih građana. To se ne slaže sa drugim presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ako formulacija ostane takva, mi je ne možemo podržati – objasnio je Meszerics.
Bivša ambasadorica BiH Željana Zovko je, u skladu sa sadržajem amandmana koje je dostavila, istaknula pitanje položaja konstitutivnih naroda u BiH.
- Želim i pozdraviti dvije rezolucije iz 2014. i 2015. godine. One govore o načelu federalizacije kao jednom putu kojim bi se poštovala konstitutivna arhitektura BiH. Ja shvatam argumente koje su spomenule neke kolege. Mi moramo pronaći praktična rješenja i izvući neke pouke, a ne tražiti neka rješenja koja nije moguće provesti. Konstitutivni narodi postoje i to se treba poštovati. Jednom kada ta zemlja postane članica Evropske unije, moći ćemo razgovarati o nekim drugim željama – izjavila je Zovko.
Zastupnici bi se glasanjem o sadržaju nacrta trebali trebali izjasniti sutra.
(Vijesti.ba / SB)
Nema komentara:
Objavi komentar