Nakon preuzimanja vlasti, jedno od prvih obećanja aktuelne Vlade Federacije bilo je da će se aktivno “pozabaviti” poreznim rasterećenjem rada.
Federalni premijer Fadil Novalić javno je u više navrata “kupovao” simpatije pričom da se “moraju smanjiti opterećenje na rad, obveze na plaću i parafiskalni nameti”. No, prijedlog rješenja kakav je prije nekoliko dana ponudila Vlada je upravo suprotan Novalićevim riječima i pokazuje jasnu namjeru izvlačenja još više novca od radnika i poslodavaca, piše Dnevni list.
Ukratko, radna verzija Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak pokazuje da će poslodavci morati izdvajati više novca u federalnu kasu, a da će radnici kući nositi oko stotinjak maraka manju plaću, ovisno od visine primanja! Jasnije rečeno, porez na dohodak s 10 posto povećat će se na 12 posto, a računica koju je Vlada napravila s oporezivanjem toplog obroka, regresa, prijevoza i izdvajanjima za doprinose takva je da će radnik na kraju biti još siromašniji nego sada. Samim tim bit će nesposobniji “namirivati” gladna državna usta.
O čemu se radi?
Po sadašnjem zakonu poslodavac i radnik ukupno državi na ime doprinosa izdvajaju 41,5 posto na osnovicu plaće (na teret radnika ide 17 posto za MIO, 13,5 posto za zdravstvo i 1,5 posto doprinos za zapošljavanje. Na teret poslodavca ide 6 posto za MIO, 4 posto za zdravstvo, 0,5 posto za zapošljavanje). Po novom prijedlogu ta ukupna izdvajanja se u biti smanjuju na 33 posto, ali “lovu iz džepa” radnicima i poslodavcima izvlači uvećana osnovica, jer je predloženo da se doprinosi plaćaju na osnovicu uvećanu za topli obrok, regres i prijevoz.
Konkretno, ako vam bruto plaća iznosi recimo 885 maraka (malo više od prosječne plaće u FBiH), onda državi za doprinose dajete 367 maraka, neto plaća tada iznosi 610 maraka na što dobijete još 180 maraka toplog obroka i recimo 50 maraka naknade za prijevoz. Dakle, kada se sve sabere vaša neto plaća iznosi 840 maraka.
No, prema novom izračunu Vlade FBiH, osnovica za uplatu se uvećava za visinu vašeg toplog obroka i prijevoza, pa umjesto 885 KM sada iznosi 1.115 KM. Kada odbijete doprinose koji prema novom prijedlogu iznose 33 posto, državi ćete uplatiti 367,7 maraka. Sada vaša plaća iznosi 748 maraka i niža je za skoro 100 maraka nego po prijašnjim poreznim rješenjima. A Vlada tvrdi da predložena rješenja imaju neutralan učinak, što samo po sebi nema logike. Jer, zašto nametati rješenja bez učinka!?
Poslodavci, sindikati i ekonomisti protiv Vlade
Ovakvi prijedlozi nisu naišli na plodno tlo predstavnika poslodavaca i sindikata, kao ni kod ponajboljih ekonomskih analitičara u državi.
– Više od godinu dana Vlada FBiH ističe da će poduzimati mjere koje imaju neutralan fiskalni karakter tj. da će nametanje većih poreza na jednoj strani pratiti istodobno smanjivanje poreza na drugoj strani. Vlada FBiH želi sačuvati svoj novčanik, što je razumljivo, no što će biti s novčanicima poslodavaca i novčanicima radnika, je također važno za funkcioniranje ekonomije. Ne moramo voljeti radnike, no bez njih nema potrošnje. Ne moramo voljeti ni poslodavce, no bez njih nema investicija. A onda nema ni poreza državi. Ne moramo voljeti ni državu, no bez nje nema javnih dobara, napisao je u svom komentaru ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan.
Još 2014. Domljan je upozoravao da se 2015. mora provesti porezna reforma koja bi morala biti usmjerena na provođenje fiskalne devalvacije, i to kroz oba njena vida. Prvi vid je smanjenje doprinosa na rad i povećanje direktnih poreza (posebno poreza na kapital i imovinu) i poreza na potrošnju.
Ipak, Vlada ima svoje stručnjake koji se brinu da federalnoj administraciji ne fali dlaka s glave i to je prva misao vodilja kada se donose nova porezna pravila igre.
– Imajući u vidu visoke poreze koji u BiH odnose skoro pet desetina dohotka zemlje od čega polovica otpada na plaće i materijalne troškove uposlenika javnog sektora, ne čudi što građani i firme smatraju da javna uprava ne radi za javno dobro. Stoga Vlada FBiH, ako želi pokazati vjerodostojnost, na koju se pozvala prigodom donošenja Pravilnika, treba odmah izaći s prijedlogom o smanjenju doprinosa. I tako provoditi obećanu neutralnu fiskalnu politiku, na koju se samobvezala Reformskom agendom, zaključio je Domljan u svom komentaru.
Državu na leđima nose građani i zaposlenici
Glavnina prihoda države potiče od indirektnih poreza (PDV, trošarine i sl.) i od socijalnih doprinosa. Dakle, državu na svojim leđima nose građani i zaposlenici. Pri tome treba imati u vidu jednu manu PDV – to je regresivan porez koji teže pogađa prekarijat (obespravljeno radništvo) nego budžetarijat (vladajuću klasu). Skoro da i nema prihoda od direktnih poreza, dakle oporezivanja vladajuće klase. Država nije na strani građana, nego na strani bogatih – ne oporezuje dovoljno snažno njihove dohotke, njihovu imovinu i njihove firme, kaže prof. dr. Vjekoslav Domljan.
Novi pravilnik
Pravilnik kojim je Vlada smanjila neoporezivi dio toplog obroka (naknadu za ishranu u toku rada) stupio je na snagu. Njime je visina toplog obroka koji se ne oporezuje snižena s dva na jedan posto prosječne plaće FBiH. Jednostavno kazano, ako je iznos toplog obroka bio manji od 17 KM dnevno, nije bio oporezovan, a sad neće biti oporezovan ako je tek manji od 8.5 KM dnevno.
Nema komentara:
Objavi komentar