Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović održali su večeras u Dubovačko-neretvanskoj županiji neformalni sastanak na kojem su razgovarali o bilateralnoj saradnji, otvorenim pitanjima i unapređenju suradnje između dvije zemlje. Grabar-Kitarović i Izetbegović potvrdili su spremnost da se otvorena pitanja između dviju država rješavaju u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju poštivanja međusobne ravnopravnosti, suvereniteta i međunarodnog prava. Razgovarano je i o odnosima i stanju u jugoistočnoj Evropi, perspektivi i dinamiziranju procesa euroatlantskih integracija, te o održavanju trilateralnih sastanaka na vrhu između BiH, Hrvatske i Turske.
Odnosi Hrvatske i BiH Odnosi Hrvatske i BiH, ako ih gledamo u periodu od faze raspada bivše države do danas, mogu se definirati kao vrlo kompleksni, dinamični te izuzetno nestabilni: dijelimo najdužu zajedničku granicu u regiji (1.001 kilometar), bili smo bliski saveznici, ali smo imali burnih sukoba i konačno, u BiH je hrvatski narod jedan od konstitutivnih, zaštićen Dejtonskim sporazumom kojeg je Hrvatska potpisnica. Od svečanog potpisivanja Dejtonskih sporazuma 15. decembra 1995. u Parizu pa do danas situacija se nije poboljšala i dvije zemlje sada osim najduže granice dijele i niz bilateralnih sporova. 1. Pelješki most BiH, posebno njen bošnjački element, tvrdi kako izgradnja tog mosta ide protiv interesa Sarajeva. Hrvatska, pak, tvrdi da su u izvedbenu dokumentaciju po kojoj će se most graditi inkorporirani svi prigovori koje je BiH imala kad je najavljena gradnja mosta. 2. Granice Dvije su države 1999. godine potpisale Sporazum o granicama koji je u obje države naišao na kritike.
U Hrvatskoj se posebno spornim smatra pitanje razgraničenja u Malostonskom zaljevu, dok u BiH tvrde kako i oni trebaju dobiti pristup otvorenom moru po slovenskom modelu (koji Hrvatska ne prihvaća). Sporni su i pitanje razgraničenja na Uni kod Kostajnice i još neke tačke. Granica je do danas nedefinirana. 3. Rafinerija Bosanski Brod Ovo postrojenje, koje je u vlasništvu ruske kompanije "Zarubežnjeft", izbjegava koristiti sredstva za pročišćenje ispušnih plinova pa ispušta izuzetno opasne elemente koji rade ozbiljne probleme u disanju građanima Slavonskog Broda. 4. Prisluškivanje Početkom jeseni u medijima se pojavila informacija da BiH tajna služba, OSA, prisluškuje, prati i tajno nadzire hrvatske političare, posebno predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. 5.
Pitanje islamskog radikalizma BiH je izuzetno nezadovoljna izjavama hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kako u toj zemlji postoji izuzetno velik broj radikaliziranih islamističkih fundamentalista koji predstavljaju prijetnju Hrvatskoj i Evropi. U Sarajevu smatraju da je riječ o netačnim informacijama koji imaju za cilj stvaranje negativnog stava prema BiH, iako je Ministarstvo sigurnosti BiH 13. oktobra izjavilo kako je terorizam i dalje prijetnja, posebno kad je riječ o osobama koje su vratile s ratišta u Siriji i Iraku. 6. Pitanje budućeg ustrojstva BiH Na raspravi u Evropskom parlamentu hrvatski su zastupnici promovirali i podržali tezu o federalizaciji BiH. To je i bošnjački i srpski element doživio kao direktan udarac protiv Dejtonskog sporazuma. 7. Agrokor Hrvatski koncern koji je trenutno u fazi restrukturiranja ima značajnu imovinu u toj zemlji koja je sastavni dio cijelog procesa.
Trenutno je najveći problem pitanje ruske Sberbanke koja nastoji preuzeti dio te imovine u svoje vlasništvo tako podmiriti dio svojih dugovanja. 8. Ostavljanje BiH u amanet Turskoj Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, svojim je nedavnim izjavama kako je njegov otac Alija na samrti ostavio BiH u "amanet turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu" izazvao buru nezadovoljstva u regiji pa i Hrvatskoj: sasvim razumljivo budući da BiH nije privatno vlasništvo porodice Izetbegović. 9. Milorad Dodik Predsjednik RS na smatra se dijelom BiH, ali niz njegovih izjava i postupaka izražava negativni odnos prema Hrvatskoj: ključni je problem onemogućavanje povratka protjeranih Hrvata što je nedefinirana, ali vidljiva politika tog entiteta. 10. Pitanje utjecaja drugih država Hrvatski je interes da BiH postane članicom NATO i EU, što je formalno i stajalište Vlade u Sarajevu (dakle, one BiH).
No, ruski ambasador u BiH je otvoreno rekao kako se Moskva snažno protivi ulasku BiH u NATO u čemu ima punu podršku srpskog entiteta pa je taj proces već godinama u zastoju. BiH još uvijek nije dala odgovore na Upitnik za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Dijelom je to posljedica neučinkovite administracije, ali i utjecaja Rusije i Turske. Ova prva se u posljednje vrijeme protivi i širenju NATO-a na prostor koji smatra zonom svog interesa (Ukrajina), dok ova druga, nezadovoljna odnosom EU prema njenom pregovaračkom procesu, preko bošnjačkog elementa utječe na usporavanje procesa..
/cwbih/jutarnj.hr/
Nema komentara:
Objavi komentar