Kada su u pitanju konkretni parnični predmeti koji se vode pred nadležnim sudovima u Hrvatskoj radi predaje nekretnina u posjed našoj zemlji, ključna prepreka za postupanje i zaštitu te imovine je nepostojanje bilateralnog sporazuma između dvije države, kažu nam u Pravobranilaštvu BiH.
Bilateralni sporazum je predviđen Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ i njegovim zaključenjem sudovi u Republici Hrvatskoj suštinski uslovljavaju povrat imovine Bosne i Hercegovine u parničnim postupcima, ističe Mladen Draganić, sekretar Pravobranilaštva, piše Oslobođenje.
Ključna barijera
– U ovom trenutku naš je stav da bi zaključenje tog sporazuma otklonilo ključnu barijeru povratu imovine Bosne i Hercegovine u RH, u sudskim postupcima. Pravobranilaštvo BiH je ukazivalo na ovaj problem, kaže Draganić.
No, o kojoj se tačno imovini BiH na teritoriji Hrvatske radi, koje vrijednosti?
Draganić podsjeća na to da je Pravobranilaštvo BiH zaduženo samo za zaštitu imovine i imovinskih interesa BiH i njenih institucija koje se finansiraju iz budžeta.
Taj zadatak ono obavlja preduzimajući radnje zakonskog zastupanja i pravnog savjetovanja naše države i njenih institucija, napominje Draganić, objašnjavajući da se tu uvijek radi o pojedinačnim predmetima (sudskim, upravnim i dr.) zaštite imovine i imovinskih interesa BiH i njenih institucija.
– S obzirom na to, jasno je da Pravobranilaštvo BiH ne raspolaže informacijama o cjelokupnoj imovini Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj ni u bilo kojoj drugoj zemlji, niti je za to nadležno. Pravobranilaštvo BiH isključivo ima podatke samo o nekretninama o kojima su pokrenuti parnični postupci pred nadležnim sudovima radi predaje tih nekretnina u posjed našoj zemlji, ističe Draganić od kojeg saznajemo i to da je, po zahtjevu nadležnih, Pravobranilaštvo BiH u proteklom periodu zastupalo Bosnu i Hercegovinu i njene institucije u sedam parničnih postupaka pred nadležnim sudovima u Hrvatskoj, s ciljem povrata imovine BiH.
Postupci su vođeni radi predaje u posjed nekretnina: objekta bolnice u Cavtatu, objekta sportsko-rekreativnog centra u Zaostrogu, objekta odmarališta Vis u Dubrovniku, kao i pripadajućih depadansa i vile, kao i stana u Zagrebu. Dva postupka su okončana pred parničnim sudovima, a pet je još u toku. Trenutno nijedan parnični postupak nije okončan vraćanjem imovine Bosni i Hercegovini, ističe sekretar Pravobranilaštva, objašnjavajući da se okončani postupci odnose na objekte u Cavtatu i u Dubrovniku.
– No, nama su svezane ruke, jer su sudovi u RH izričiti: bez potpisanog bilateralnog sporazuma, oni neće vratiti imovinu, tvrdi Draganić.
Korektna saradnja
A, što se tiče saradnje Pravobranilaštva BiH sa nadležnim organima Hrvatske u pogledu predmetnih imovinskih sporova, Draganić kaže da ta saradnja nije bila naročito intenzivna i produbljena, s obzirom na to da za tim nije postojala ni procesna potreba.
– U mjeri u kojoj je saradnja bila potrebna, može se reći da je bila korektna, cijeni Draganić, napominjući da, vezano za zastupanje BiH pred nadležnim sudovima u RH radi povrata naprijed navedene imovine, Pravobranilaštvo BiH uživa punu podršku nadležnih bh. institucija.
Dakle, ko je sada na potezu, prema Pravobranilaštvu?
Draganić je izričit: “To su Savjet ministara i Predsjedništvo BiH”.
/cwbih/oslobođenje/
Nema komentara:
Objavi komentar