Svaki dan nas zasipaju raznim vijestima o odlasku bosanskohercegovačkih građana iz naše zemlje, a da je situacija doista alarmantna, govore i podaci koje smo dobili iz Ambasade Austrije u Bosni i Hercegovini. Tabele koje su nam proslijeđene ne govore samo o situaciji u našoj zemlji nego puno više, a odnose se na period do augusta 2018. godine. Prema tim podacima, u Austriji živi, kada su u pitanju državljani trećih zemalja koji imaju važeće dozvole, najviše Turaka, njih 107.069, ili 23,06 odsto stanovnika te države. Na drugom mjestu su osobe porijeklom iz Srbije, 103.479 (22,29 odsto), a na trećem su stanovnici porijeklom iz BiH, njih 91.477 ili 19,70 posto. Na četvrtom mjestu su Kosovari, 21.713, pa Makedonci, 20.620, Rusi, 13.694, Kinezi, 9.595… Na dnu ove liste je 460 Tunižana, 319 Pakistanaca i 313 Iranaca. Poređeno sa 2017. godinom, poredak je isti, barem u gornjem dijelu ljestvice, gdje je i BiH, samo što su brojke neznatno drugačije. Stanovnika porijeklom iz BiH je tada bilo 90.642 ili 19, 77 posto. Što se tiče stanovnika koji imaju dozvolu stalnog boravka u Austriji, isti je poredak i u 2017. i u 2018. godini.
Dakle, najviše je stanovnika porijeklom iz Srbije, 75.761 (26,09 posto prošle godine), a u vremenu do augusta ove godine taj broj je povećan za skoro hiljadu, 76.652. Drugi su Turci, u 2017. ih je 72.229, a u ovoj godini 73.044, a treći su stanovnici iz BiH – 68.712 ili 23,66 posto u 2017. godini, odnosno u 2018. ih je 68.772. U ovoj godini najviše je Turaka predalo prvi zahtjev, a onda slijede stanovnici BiH, njih 3.420. No, kada su u pitanju zahtjevi za produženje boravka, u 2017. BiH je s 20.659 zahtjeva ili 17,74 posto na drugom mjestu, iza Turske, a u ovoj godini je tih zahtjeva 17.319, ponavljamo do augusta. Najviše važećih boravišnih dozvola u Austriji u ovoj godini imaju članovi turskih obitelji, među državljanima trećih zemalja, (10.142 obitelji, ili 25,74 odsto), a na drugom mjestu je BiH, s 4.991 obitelji ili 12,67 posto. Odmah iza nje je Srbija s 4.714 obitelji, koje imaju važeću boravišnu dozvolu. Što se tiče nosioca važeće dozvole boravka “Crveno-bijelo-crvena karta plus” državljana trećih zemalja, opet su Turci prvi (21.350), Srbi drugi (19.271), a na trećem je mjestu BiH s 13.701. Slijede Kosovo, Makedonija, Rusija, Indija, Kina…
Jer, osobama koje se žele trajno nastaniti u Austriji mogu se, zavisno od svrhe naseljenja te po ispunjenju preduvjeta (npr. dostatnost finansijskih sredstava, stan, socijalno osiguranje), dodijeliti sljedeći boravišni naslovi: za obavljanje zanimanja kod određenog poslodavca Rot-Weiß-Rot-Karte ili crveno-bijelo-crvena karta (visokokvalificirani, stručnjaci u deficitarnim zanimanjima, ostala ključna radna snaga ili apsolventi univerziteta) ili Blaue Karte EU – plava EU karta (za visokokvalificiranu radnu snagu iz trećih zemalja, olakšava profesionalnu mobilnost unutar EU). No, ništa manje zanimljivi nisu ni podaci koje smo dobili od Ambasade Slovenije u BiH, iz koje su nas uputili na link ministarstva unutrašnjih poslova ove zemlje, iz kojeg smo saznali sljedeće podatke: U 2017. godini osobe iz BiH se nalaze na 19. mjestu među državama izvan EU kojima su date dozvole za stalni i za privremeni boravak. U 2018. godini je dato 1.956 dozvola za stalni i 22.677 dozvola za privremeni boravak osobama iz BiH, ukupno 24.633. I u ovoj godini je BiH, do sada barem, po broju tih dozvola među zemljama izvan EU, na 19. mjestu. Napominjemo, navode iz slovenačke ambasade, “da su to podaci za državljane BiH koji su pomenute zahtjeve za boravišne dozvole predavali ne samo u ambasadi Slovenije u BiH, već i u slovenačkim ambasadama u drugim zemljama.”
– A to su i zahtjevi koje su u ime radnika lično predali poslodavci u Sloveniji, ističu sagovornici, dodajući da zahtjev za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad u Sloveniji može predati stranka lično u Ambasadi Slovenije ili taj isti zahtjev predaje direktno poslodavac u nadležnoj upravnoj jedinici u Sloveniji, gdje se svi ti zahtjevi i obrađuju. Uračunati su u ovim brojevima i podaci o dozvolama za boravak i rad koje se produžavaju u Republici Sloveniji na godišnjem nivou, a zbir izdatih dozvola za boravak i rad u tabeli ne predstavlja samo boravišne dozvole zbog zaposlenja, već i iz drugih razloga poput spajanja porodice, studija, plave karte…
/cwbih/oslobođenje/
Nema komentara:
Objavi komentar