EUROPSKA AGENCIJA ZA LIJEKOVE: Upala srčanog mišića i ovojnice moguće nuspojave cjepiva Pfizera i Moderne

Europska agencija za lijekove (EMA) utvrdila je moguću povezanost između rijetke upale srca i mRNA cjepiva protiv covida-19 Pfizer/BioNTecha i Moderne, a preporučila je i da se osobe koje imaju rijetki krvni poremećaj ne cijepe Johnson&Johnsonovim cjepivom.

Srčani problemi miokarditis (upala srčanog mišića) i perikarditis (upala srčane ovojnice) moraju se navesti kao moguće nuspojave dvaju mRNA cjepiva, objavio je u petak Odbor za sigurnost Europske agencije za lijekove.

Takvi slučajevi dogodili su se u roku od 14 dana od cijepljenja, češće nakon druge doze i kod mladih odraslih muškaraca, navodi EMA. To se poklapa sa zaključcima američkih zdravstvenih dužnosnika objavljenima prošli mjesec.

EMA-in panel rekao je također da se osobe koje imaju sindrom kapilarnog curenja (CLS) ne bi smjele cijepiti Johnson&Johnsonovim cjepivom protiv koronavirusa.

EMA je u lipnju zatražila da se CLS doda i na popis nuspojava AstraZenecina cjepiva protiv covida-19.

I AstraZenecino i Johnson&Johnsonovo cjepivo koriste različite verzije virusa prehlade kako bi prenijele upute za stvaranje proteina koronavirusa i izazvala imunološki odgovor.

Europska agencija za lijekove kazala je također da je još prerano da bi se moglo znati hoće li biti potrebno više od dvije doze cjepiva protiv covida-19. Vjeruje da su dvije doze za sada dovoljne.

Pfizer/BioNTech u četvrtak su objavili da planiraju zatražiti od američkih i europskih regulatora da odobre docjepljivanje trećom dozom, na osnovi dokaza o povećanom riziku od zaraze šest mjeseci nakon cijepljenja te zbog širenja jako zarazne delta varijante virusa, koja je prvi put identificirana u Indiji.

/cwbih/superradiominhen/

Svakom drugom poslodavcu u BiH trebaju novi radnici

Nove radnike u ovoj godini planira zaposliti 48,1 posto anketiranih poslodavaca u BiH. Pokazuje to izvještaj “Istraživanje tržišta rada u Bosni i Hercegovini 2020/2021”, koji je objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Anketirano je 2.429 poslodavaca iz BiH, od čega je njih 1.168 odgovorilo “da” pored pitanja planiraju li nova zapošljavanja u 2021. godini.

– Najveći procenat poslodavaca koji planira zaposliti nove radnike pripada grupi malih preduzeća (73,5 posto), dok 18,5 posto čine srednja preduzeća, a osam posto velika – navodi se u ovom izvještaju.

Među zanimanjima za koja su poslodavci iskazali najviše potrebe, između ostalih, nalaze se šivač, krojač, konobar, pomoćni radnik u proizvodnji, bravar, zidar, vozač kamiona, stolar, zavarivač – varilac, obućar te kuhar.

– Ova zanimanja predstavljaju 50,5 posto iskazanih potreba za radnicima u 2021. Godini – navodi se u izvještaju.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da je, s kim god je pričao od privrednika u protekla dva mjeseca, evidentno da imaju posla te da se prebacuju norme.

– Realno je očekivati da bude zapošljavanja i da svi na neki način povećavaju proizvodnju. Dokle će to trajati, vidjećemo, ali očekuje se da se ti trendovi nastave – rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da ovi podaci pokazuju da će poslodavci ponovo tražiti radnu snagu te da se nadaju da su radnici toliko strpljivi i da će između odlaska na rad u zemlje EU i ostanka u BiH izabrati ovo drugo.

Ja ne očekujem da će doći do povećanja zaposlenosti, jer će, sa otvaranjem granica, sa mogućnošću jednostavnijeg odlaska radne snage iz BiH, radnici pohitati ka zemljama zapadne Evrope. Prema tome, bez povećanja plata i regulisanja ekonomsko-socijalnog položaja radnika, mislim da su to puste želje poslodavaca, jer sve je manje onih koji uopšte razmišljaju da se zaposle ovdje – rekao je Šatorović za “Nezavisne novine”.

Inače, ovo istraživanje tržišta rada organizovano je kroz anketiranje poslodavaca krajem 2020. godine i početkom ove godine, a što su, dodaje se, radili Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Federalni zavod za zapošljavanje i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta.

Ovaj izvještaj bavio se i prošlom godinom pa je tako najveći procent poslodavaca u BiH naveo da je u 2020. zabilježio opadanja obima poslovanja (44,1 posto) te pad finansijskog rezultata (44,9 posto).

– Prekid poslovanja, bilo da se radi o privremenom ili trajnom, kao reakcija na krizu uzrokovanu pandemijom kovida-19, bilo je prinuđeno da preduzme 28 posto anketiranih poslodavaca – ističe se u izvještaju.

U 2020. godini, dodaje se, otpušteno je 10.446 radnika u BiH.

– Zanimanja koja su u 2020. godini bila najviše pogođena prekidom ugovora po poslovanju su trgovac, konobar, zaštitar, obućar, pomoćni radnik u proizvodnji, šivač, radnik za jednostavne poslove, bravar, kuvar, vozač kamiona i skladišni radnik. Ovih 11 zanimanja činilo je 50 posto svih otpuštenih radnika – ističe se u izvještaju.

Neka od zanimanja za koja su poslodavci iskazali najviše potrebe:

• Trgovac
• Šivač
• Krojač
• Konobar
• Bravar
• Zidar
• Vozač kamiona
• Stolar
• Varilac
• Obućar
• Kuhar

/cwbih/rtvslon/biznis.info/

Šmit: Nema više mijenjanja granica i novih država na Balkanu

Novoimenovani visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit (Christian Schmidt) učestvovao je na 14. Dubrovnik forumu na panelu „Međunarodna zajednica i Zapadni Balkan: Kako okončati karantenu?”, javlja Anadolija.

Šmit je u svom govoru poručio kako je za ozbiljniji napredak šest država zapadnog Balkana prema Europskoj uniji potrebno ukloniti nesuglasice i prepreke koje postoje među državama.

Članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji treba ostati na političkoj agendi, koja je izgubila na snazi u proteklim godinama, i sada je vrijeme da to pitanje vratimo u politički fokus kako bi u narednim godinama uočili rezultate, rekao je Šmit

. - Kada pogledamo BiH, vidimo da unutarnji problem koji postoji nije između većine i manjine, nego problem između tri konstitutivna naroda, te ostalih. Kada iz današnje perspektive pogledamo Daytonski sporazum, vidimo da bi se neki njegovi dijelovi mogli sročiti drugačije, no danas imamo Sporazum kakav je. Onima koji i danas gaje fantazije kako bi bilo dobro mijenjati granice ili stvoriti nove države, kažem da je gotovo - kazao je Šmit.

On je naglasio kako je Evropskoj uniji ključno pitanje treba li zadržati šest država Zapadnog Balkana na okupu te među njima provesti djelomične integracijske procese koji bi mogli dovesti i do tzv. velikog Šengena.

Postoji komparativna prednost u bivanju članom evropskih integracija, što se može oprimjeriti na programu COVAX, kazao je.

- Sjedinjene Američke Države su u prošlosti u kritičnim trenucima napravile puno za zapadni Balkan, nekada više nego Evropljani, kojima je trebalo više vremena za shvatiti što treba napraviti - dodao je Šmit.

Posebno je upozorio na važnost ulaganja u mlađe generacije kroz obrazovanje, jer imaju potencijal ubrzavanja procesa pomirenja, kako u BiH tako u cijeloj regiji.

/cwbih/buka/anadolija /

Sve manje vozača: Cisterne u BiH nema ko da vozi

Na području Bosne i Hercegovine sve više fali profesionalnih vozača, a posebno onih koji imaju ADR licencu, odnosno koji su položili ispit za prevoz tečnih i opasnih materija u cisternama.

Po forumima i oglasima za zapošljavanje širom BiH sve više se traže vozači sa iskustvom koji prevoze cisterne tečnih i opasnih materija, a prema podacima prevoznika, veliki broj njih je posljednjih godina najviše zbog većih plata otišao raditi u zemlje Evropske unije, pišu Nezavisne.

Naći vozača cisterne u BiH postao je tako veliki problem, a s tim se bore i neke razvijenije zemlje u svijetu.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, kazao je da je u Bosni i Hercegovini stanje, što se tiče vozača, katastrofalno, te da ovog kadra najviše fali.

"Između ostalih, fali veliki broj vozača koji imaju ADR licencu, odnosno koji su položili ispit za prevoz tečnih i opasnih materija i prevoze cisterne. Oni su plaćeniji od vozača kamiona", naveo je Grbić.

Prema njegovim riječima, najveći razlog što fali ovog tipa vozača u Bosni i Hercegovini jesu veće plate u zemljama Evropske unije, te vozači odlaze za boljim materijalnim uslovima.

"Tamo zarađuju od 3.000 do 4.000 evra, a ovdje im je mjesečna plata bila od 1.500 do 2.000 KM", rekao je Grbić.

On je istakao da je od 2019. godine do sada BiH napustilo više od 5.000 profesionalnih vozača.

"Ne znam da li postoji ijedna firma u državi u kojoj ne fali makar jedan vozač, a nekima fali i njih 50. Veće plate i sigurnost su jedini i osnovni razlog napuštanja Bosne i Hercegovine i odlaska u Evropsku uniju. Mi već godinama apelujemo na sve institucije da se nešto mora uraditi po ovom pitanju, ali nema nikakvog pomaka", naglasio je Grbić.

Ono što je takođe jedan od problema, prema Grbićevom mišljenju, jeste i to da cijena prevoza u BiH nema isplativost.

"I tu naplatu mi čekamo od tri mjeseca do godinu dana, a nekada ne uspijemo ni naplatiti. E, tu je veliki problem jer na taj način nismo konkurentni sa Evropskom unijom i ne možemo povećati plate našim vozačima", objašnjava Grbić.

Jedan vozač cisterne iz Modriče koji je prije nekoliko godina otišao raditi u Sloveniju da prevozi tečne i opasne materije kazao je da se najviše odlučio za odlazak zbog skoro troduplo veće zarade.

"Godinama sam ovo radio u Bosni i Hercegovini, a ipak je ovo rizičan i veoma odgovoran posao. Nisam bio zadovoljan primanjima, pa sam se odlučio na odlazak kako bih obezbijedio lakšu egzistenciju za svoju porodicu", naglasio je ovaj vozač.

/cwbih/radiosarajevo/Nezavisne/

Most iznad reke Čoluteka

1996. godine, građani Hondurasa obnovili su most iznad reke Čoluteka, koji je dizajniran tako da može da izdrži uragan ili neku drugu prirodnu katastrofu.

Međutim, Honduras je 1998. godine pogodio uragan Mič, oluja 5. kategorije zbog koje je reka preusmerila svoj tok u potpuno drugačijem pravcu tako da više i ne prolazi ispod mosta.

/cwbih/zanimljivosti/

Benzinci i dizelaši u EU već za 14 godina odlaze u povijest: Bruxelles tako želi zaštititi klimu, ali plan je pun rupa

Benzinci i dizelaši odlaze u povijest, budućnost je na električnim vozilima i Europska unija u srijedu predlaže strategiju kojom će u idućem desetljeću postići ugljičnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena.

Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prijevozno sredstvo broj jedan za Europljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika.

Suočen s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050.

Europska komisija trebala bi 14. srpnja predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine.

Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu.

Europa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030.

Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030., a zatim 100 posto 2035. godine.

Iako se o tim brojkama još raspravlja one su golema prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem.

Uzlet električnih vozila

Na automobilskom tržištu koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju.

Udio električnih automobila je 8 posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno  356.000 vozila, a "što je više nego u cijeloj 2019.", kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.

Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju.

To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji i koja još snažno računa "na tranzicijsku tehnologiju".

Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju, danas je duboko podijeljen. Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta na korist kineske konkurencije koja je ispred Europe u baterijama.

Volkswagen već spreman

Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Europi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015. kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima svojih dizelskih motora.

"Golemi je sukob unutar Europske udruge proizvođača automobila (ACEA). Zbog Dieselgatea, Volkswagen je bio prisiljen odabrati električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na golema ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštivala buduće zakone", objašnjava Matthias Schmidt.

"Volkswagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente", dodaje.

U lipnju je Volkswagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutarnjim sagorijevanjem u Europi između 2033. i 2035. godine.

"Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizirati prijevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035.", ocjenjuje Diane Strauss iz nevladine udruge Transport i okoliš za Francusku.

U klasifikaciji objavljenoj u lipnju, nevladina udruga prozvala je Daimler (Mercedes), BMW, Stellantis (PSA, Fiat) i Toyotu kao proizvođače čiji su projekti ocijenjeni "neambicioznima" jer se u velikom dijelu oslanjaju na hibridna vozila s punjenjem koja onečišćuju.

Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom.

Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između "2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta", ocjenjuje Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu.

Canfin zagovara osnutak fondova "od nekoliko milijarda eura" koji bi pomogli stotinama malih i srednjih poduzeća vezanih uz autoindustriju jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.

/cwbih/hina/

ISPOVIJEST BOŠNJAKA: “Kada su me četnici uhvatili, komšija Bora je stao ispred i rekao: “Mene vješajte, njega pustite.

Ostao sam na Ilidži i kada je trajao rat, iako nisam mislio da se može dogoditi to što se desilo” – seća se Hamid Dedović, sa Ilidže.

Mnogi Muslimani su maltretirani, a mene su spasavale komšije Srbi

U kuću mi je ušlo šest bradatih ljudi, četnika, sa oznakama “Belih orlova”. Sa vrata su počeli da maltretiraju ženu, dvije ćerke i mene. Za njima je utrčala komšinica, Srpkinja i rekla:
“Ne dirajte čovjeka, dobar je!”
Nasrnuli su i na nju da je biju.
Mene su odveli do kapije, gdje su sakupljali Muslimane, koje su negdje slali. Međutim, komšija Bora je sav crven, zadihan i uznemiren, dotrčao i stao ispred mene i rekao:
“Evo mene umjesto njega. Mene vješajte, a njega pustite!”
Zbunjeni njegovom srčanošću – zaista su me pustili.
Kroz nekoliko dana Boro mi je rekao:
“Moram da ti pomognem da izađeš. Ne mogu da te zaštitim od četnika, maltretiraju i mene.”
On mi je omogućio da sa Ilidže pređem u Buća Potok i tako nas spasio.

/cwbih/nyinfo/