BRITANCI OBJAVILI PODATKE Ako ste mislili ove godine u Hrvatsku na more, vjerovatno nećete

Britanski turisti ove godine zbog neizvjesnosti oko izlaska iz Europske unije odgađaju odluku o rezervaciji godišnjeg odmora, što je neke destinacije navelo na snižavanje cijena kako bi privukli goste.

Cijene su pale u nekim među Britancima popularnim destinacijama u Španjiji, Kipru i Bugarskoj. No u Hrvatskoj, konkretno Zadru, koji je također već više godinama popularan među Britancima, cijene su porasle, a on je ujedno i najskuplja destinacija od ukupno njih šest čije cijene je uspoređivao britanski The Sun, najprodavanije novine u Velikoj Britaniji.

Najveći pad cijena imala je Mallorca gdje je cijena odmora od sedmicu dana za četveročlanu porodicu pala za 21,6 posto, na oko 2.700 britanskih funti. U to je uključen boravak, ali i ručkovi, večere, pića i slično.

Nešto manji pad, ali i niže cijene, ima Costa Del Sol, također u Španjiji, gdje su troškovi za sedmicu dana pali za 17,7 posto, na 2.041 funtu.

Kipar također pokušava sniženjem cijena privući Britance pa su tako u Pafosu cijene za ovu sezonu 10,5 posto niže nego 2018. pa bi sedmica dana odmora u toj destinaciji četveročlanu porodicu koštao 2.378 funti.

Među odabranim destinacijama najjeftinija je “Sunny Beach” u Bugarskoj gdje je sedmica dana 1.912 eura, ali su i oni snizili cijene u odnosu na prošlu godinu i to za 9,7 posto.

Turska koja se nakon političkih turbulencija snažno počela vraćati na tržište ima rast cijena, te se u Marmarisu sedmica dana može provesti za 2286 eura, što je rast od 4,6 posto u odnosu na prošlu godinu.

Najskuplja i s najvećim rastom cijene je Hrvatska, odnosno Zadar, gdje sedmica dana za četveročlanu porodicu prema izračunu The Suna, košta 3.188 eura, što je rast od 12,7 posto u odnosu na prošlu godinu, prenosi Index.

Očito da u Hrvatskoj ne postoji strah od pada broja britanskih turista, ili se očekuje da će ih nadomjestiti gosti iz nekih drugih zemalja. Hrvatska je imala snažan rast broja gostiju iz Velike Britanije, pa je samo u razdoblju od 2011. do 2016. njihov broj porastao za 260, na 640 hiljada.

/cwbih/bhdijasporanet/