NA CETINJU 11 OSOBA UBIJENO I 6 RANJENO, MEĐU STRADALIMA IMA I DJECE!

Na Cetinju je danas, u blizini Vladinog doma, oko 16 časova, došlo do pucnjave u kojoj je, prema nezvaničnim informacijama, ubijeno 11 osoba i 6 ranjeno.

Prema pisanju Cetinsjkog lista među ubijenima su i djeca. U pucnjavi je ranjen i jedan policajac.

Cetinsjki list piše da je policajac pogođen u glavu.

Prema pisanju medija, muškarac V.B. je pobio cijelu porodicu, a onda je istrčao na ulicu i ubijao redom, dok je više osoba ubio i ranio! Pucnjava se desila nešto posle 16 časova u blizini Vladinog doma.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, sve je počelo kao porodični sukob. Napadač je ubio više članova porodice među kojima ima i djece, a zatim navodno izašao na ulicu i zapucao na prolaznike, javlja Radio Cetinje.

U akciji policije počinioc je ubijen. Još uvijek nema zvaničnih informacija od nadležnih. U naselju Medovina okupljen je veliki broj građana.

Ispred Kliničkog centra u Podgorici je stiglo vozilo hitne pomoći.

Lice mjesta obezbježuju jake policijske snage, kao i zgradu Kliničkog centra koja je okružena policijom sa dugim cijevima

/cwbih/mondo/

Spasila ih srpska policija: Bear Gryllsa i kolegu jurio medvjed na Staroj planini

Čuveni britanski avanturista Bear Grylls zahvalio je pripadnicima srpskog MUP-a u epizodi emisije “Ranveer Singh protiv divljine – uz Bera Grilsa” objavljenoj na “Netflixu”.

 Naime, Ravir Singh, poznata indijska filmska zvijezda, na početku snimanja epizode na Staroj planini, našao se na meti medvjeda. Nakon što je Singh stigao do provalije u pokušaju da pobjegne, na nebu se ukazala savremena letjelica H-145M Helikopterske jedinice MUP-a Srbije iz koje je izašao Bear Grylls koji ga je izvukao iz opasne situacije. Epizoda u kojoj čuveni britanski avanturista Bear Grylls preživljava na Staroj planini u Srbiji počela je sa emitovanjem, a od svih njegovih opasnih putešestvija baš ova snimljena u Srbiji ima ubjedljivo najbolji uvod, a ništa manje atraktivan i kraj. 

TRAILER POGLEDATI OVDJE

Kada su se našli u letjelici, Grylls i Singh su se zahvalili svojim spasiocima, koji su im poželjeli dobrodošlicu. “Budimo zahvalni srpskoj policiji što nas je spasila”, rekao je Grils. Potom su Grylls i Singh na Staroj planini tragali za Natalijinom ramondom, cvijetom feniksom koji je srpski simbol Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, i golgote kroz koju su prošli naš narod i vojska. 

Kada su je pronašli Grylls poziva Singa da krenu, riječima: “Požuri, srpska vojska nikada ne kasni”. U kadru se tada pojavljuje najmoderniji transporter Vojske Srbije koji ih odvozi. Mediji su ranije objavili da je Grylls oduševljen Srbijom, Starom planinom i kuhinjom. 

Goran Karadžić, direktor JP “Stara planina”, otkrio je prošlog mjeseca i da Grylls ima ogromnu želju da upozna najboljeg tenisera na svijetu Novaka Đokovića.

/cwbih/Novosti.rs/

VAŽNA PROMJENA U NJEMAČKOJ OD 1. OKTOBRA : Sve što trebaju znati oni koji već rade ili žele raditi dodatan posao ili tzv. mini-job

Svi oni koji rade tzv. mini-job u Njemačkoj ubuduće će u prosjeku zarađivati ​​520 eura umjesto 450 eura mjesečno. Od 1.oktobra 2022. ograničenje za male poslove temeljit će se na tjednom radnom vremenu od 10 sati uz uvjete minimalne plaće.

U nastavku pročitajte najvažnije informacije o promjenama za male poslove (mini-job) i poslodavce:

Minimalna plaća raste na 12 eura po satu

Zakonodavac će od 1. oktobra 2022. zakonski minimalnu plaću povećati na 12 eura po satu. Povećanje se vraća na dogovor u koalicijskom sporazumu.

Limit za male poslove podignut je na 520 eura mjesečno

Granica zarade za male poslove ostala je nepromijenjena na 450 eura mjesečno od 2013. godine. Ubuduće će se ograničenje za male poslove prilagođavati dinamički i na temelju minimalne plaće. To znači da će se ubuduće granica zarade temeljiti na tjednom radnom vremenu od 10 sati i minimalnoj plaći. Ako se minimalna plaća poveća, povećava se i limit za male poslove.

S povećanjem zakonski propisane minimalne plaće na 12 eura po satu, ograničenje za male poslove povećat će se na 520 eura mjesečno 1. listopada 2022. godine.

Novi propisi također se primjenjuju kada se prekorači ograničenje zarade za male poslove

Ako prosječna mjesečna primanja premašuju ograničenje miniposla, miniposla više nema. Iznimke od ovoga su povremeni, nepredvidivi ekscesi. Nebitna je visina zarade u mjesecima nesagledivog viška. Razdoblje do tri kalendarska mjeseca unutar vremenske godine danas se smatra povremenim. Do sada je ova uredba isključivo proizlazila iz smjernica male vrijednosti.

Nepredvidivo prekoračenje ubuduće će biti regulirano zakonom. Povremeno postoji nepredvidivo prekoračenje do dva kalendarska mjeseca unutar godine. Osim toga, zarade u kalendarskom mjesecu u kojem su prekoračene ne smiju prijeći dvostruku graničnu granicu zarade (1.040 eura), tako da će biti moguća maksimalna godišnja zarada do 14 puta veća od granice za male poslove. Mini-jobber stoga općenito može zaraditi 6.240 eura tijekom 12 mjeseci, au opravdanim iznimnim slučajevima najviše 7.280 eura godišnje.

Važna napomena za umirovljenike:

Za neke primatelje mirovina u mirovinskom osiguranju postoji ograničenje dohotka za kalendarsku godinu. Povećanjem granice zarade za male poslove od 1.oktobra 2022., umirovljenici bi to trebali imati na umu prilikom obavljanja malih poslova.

Ograničenje dodatnog dohotka u kalendarskoj godini od 6.300 eura za primatelje mirovine zbog potpune invalidnosti ili naknade za rudare ostat će nepromijenjeno za 2022. godinu. Povremeno, nepredvidivo prekoračenje granice zarade u malom poslu moglo bi dovesti do toga da umirovljenici premaše kalendarsku godišnju granicu zarade od 6300 eura. To bi se negativno odrazilo na mirovine. U slučaju rudarske naknade izgubilo bi se čak i pravo na tu mirovinu.

Za primatelje starosne mirovine prije standardne dobi za umirovljenje postoji još viša granica dodatnog dohotka od 46.060 eura za 2022. godinu. Vladina koalicija je u koalicijskom sporazumu odredila da se ovaj limitirani iznos nastavi. U tom smislu trenutno se raspravlja o izmjenama propisa o dodatnom dohotku za sve mirovine za 2023. O daljnjem razvoju obavijestit ćemo vas na našem blogu.

Granica tzv. Midi-joba diže se s 1.300 na 1.600 eura

Novi zakon također podiže granicu primanja za zapošljavanje u prijelaznom sektoru. Do sada je takozvani midi posao postojao ako je prosječna mjesečna plaća zaposlenika u prijelaznom području bila od 450,01 do 1.300 eura. Midi radno mjesto ubuduće će postojati ako zaposlenici redovito zarađuju više od 520,00 eura, a najviše 1.600 eura mjesečno.

U novom tranzicijskom području poslodavci će biti više opterećeni nego danas. Udio poslodavca u doprinosu u donjem dijelu prijelaznog područja (od 520,01 eura), kao i kod mini poslova, iznosi oko 28 posto i postupno se smanjuje na 1600 eura na redovni doprinos za socijalno osiguranje. Midi-joberi imaju koristi od činjenice da je skok u stresu tijekom prijelaza s mini-posla na midi-job izglađen. Ovo je namijenjeno povećanju poticaja za male poslove da produže svoje radno vrijeme preko ograničenja za male poslove.

Midi poslovi su poslovi na koje se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje, a za njih su odgovorna društva za zdravstveno osiguranje, a ne mini centri za zapošljavanje.

Što je Mini-job?

Mini-job ili Neben-job je zapravo jedno te isto (izraz Neben-job koristimo kada uz njega imamo još jedan, glavni posao) i odnosi se na posao u kojem ono što zaradimo bruto, dobijemo neto, budući da nismo obvezni doprinositi državu (zdravstveno, socijalno, mirovinsko, Pflege osiguranje…) a kod Min-joba moramo napraviti razliku između financijski ograničenog i vremenski ograničenog. Prema statistici, gotovo svaki četvrti „zaposleni“ u Njemačkoj zapravo ima takozvani mini-job – radi kao ispomoć. Riječ je o poslu koji se ugovara između poslodavca i umirovljenika ili osobe koja je već zaposlena na određeno ili neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca. Prijedlog Zakona o dodanim poslovima propisuje da radnici dodatne poslove ne mogu sklapati s poslodavcima za koje već rade ili s njima povezanim društvima ili osobama.

Poslodavac mora plaćati paušalne doprinose na plaću za mini posao. Oni iznose fiksnu stopu od 13% doprinosa za zdravstveno osiguranje i 15% doprinosa za mirovinsko osiguranje. Uz to postoji paušalni porez na plaću od 2% i udio poslodavca u mirovinskom osiguranju. To uvijek vrijedi ako zaposlenik mini-posla ne prima punu mirovinu, na primjer, ako je oslobođen mirovinskog osiguranja ili je oslobođen obveze sklapanja mirovinskog osiguranja na zahtjev. Ako mini-zaposlenik ima nekoliko mini-poslova, prihod se zbraja. Oprez: Ako je zaposlenik u glavnom radnom odnosu na koji se plaćaju doprinosi, to znači da se drugi miniposao pribraja dohotku od glavnog posla. Zatim slijede veći doprinosi za zdravstveno, njegu i mirovinsko osiguranje. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti je iznimka: mali posao ostaje izuzet od osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Što je Midijob?

Minijob i midijob razlikuju se u pogledu ograničenja zarade. U mini-poslu zaposlenici redovito ne zarađuju više od 450 euro, odnosno od 1. oktobra 520 eura mjesečno. Čim je zarada redovito između 450,01 € i 850 €, to je midi posao. Zatim se govori i o zapošljavanju u tzv. Gleitzzone.

Doprinosi za socijalno osiguranje također se plaćaju za male poslove. No, tzv. klizna zona ima posebnost koja znači niže doprinose za zaposlenika: zakonodavac predviđa linearno usklađivanje doprinosa za socijalno osiguranje u odnosu na cjelokupnu plaću. Cilj ove uredbe je da korak od srednjeg zaposlenja do zaposlenja koje u potpunosti podliježe doprinosima za socijalno osiguranje bude nesmetan za obje strane. Budući da se poslodavac u midi poslu drži uobičajenih pravila punog radnog odnosa uz plaćanje doprinosa, ne mora paziti ni na što posebno u tzv. Gleitzzone. Online kalkulator Deutsche Rentenversicherunga dobra je pomoć za sve zaposlenike koji žele točno znati u kakvoj su situaciji. Kalkulator klizne zone pri unosu plaće odmah određuje iznos doprinosa za socijalno osiguranje i služi kao okvirni vodič. Međutim, još je točnije ako vaš odgovorni odjel za obračun plaća izradi  probnu plaću, uzimajući u obzir sve važeće zakonske propise i propise socijalne sigurnosti. Ako ste u nedoumici, obratite se svom poreznom savjetniku koji poznaje pojedinosti. Više o Midijobu i Minijobu možete pročitati na stranici OVDJE

/cwbih/feniks/

Ako niste znali, ovako je to nekako bilo u toku razvoja čovječanstva...

1. Žena ne prihvata da više živi na drvetu. I plače. Muškarac otkriva pećinu.

2. U pećini je hladno. Žena plače. Muškarac otkriva vatru.

3. Djeca vrište od gladi. Žena plače. Muškarac otkriva sjekiru, luk i toljagu i odlazi u lov.

4. Od tolike količine mesa dijete dobije skorbut. Žena plače. Muškarac otkriva poljoprivredu.

5. Budući da je mamuta teško ubiti, muškarac je previše odsutan od kuće. Žena plače. I šta će muškarac nego joj udovoljiti. Počinje da uzgaja domaće životinje: krave, ovce, svinje, kokoši... 

6. Ženi je dojadilo meso sa vatre, poželi nešto skuhati i opet plače. Muškarac otkriva grnčariju.

7. U pećini je promaja i dosta vlage i zbog toga se djeca prehlade, dobiju upalu pluća i umiru. Žena plače. Muškarac gradi kuću od drveta i kamena.

8. Došla je zima i hladno je. Žena, opet plače.  Muškarac otkriva da se koža i krzno mrtvih životinja mogu obraditi i može se napraviti odjeća.

9. Kožna odjeća, kao i ona od krzna. Žena plače. Muškarac otkriva, jednu po jednu, prvo vunenu odjeću, koja je gruba i ostavlja ogrebotine - žena plače, lanenu, koja je još uvijek gruba, žena uzdiše, i na kraju svilenu odjeću, koja izgleda zadovoljavajuće. Žena se smiješi. Kasnije, muškarac rješava i problem mirisa koji izlaze iz gore navedenih koža i krzna. E, tad je i ona prihvatljiva. 

10. Razni poslovi, kao što je zaštita stada životinja i odbijanje potencijalnih grabežljivaca, drže muškarca podalje od kuće.  Žena, naravno, plače. Muškarac pripitomljava psa i mačku.

11. Žena primjećuje da je previše nalik svojim vršnjakinjama. I počinje da plače. Muškarac izmišlja šminku za oči i nakit.

12. Ženi dosadi da toliko ostaje kod kuće i želi da proširi svoje vidike.  Pogađate, opet plače. Muškarac izumi točak, pripitomi konja i otkrije čamac, jer je žena krhka i lako se umara. Osim toga, niko više ne bi želio da je čuje kako plače.

Prolaze godine...

Žena osjeća potrebu da "pobjegne" od svakodnevice.  Nema vremena, novca ni raspoloženja za putovanja u inostranstvo, dosadno joj je sa društvom, nema šta da se gleda na TV-u, vani je loše vrijeme. Muškarca nema kod kuće, a ionako ne bi mnogo razumio. Žena bi bila tako, nekako raspoložena da napiše nešto što će joj donijeti komplimente od stranaca i biti nešto što će je zadržati anonimnu i apsolutno sve održati pod kontrolom. I, po ne znam koliko puta u historiji, žena počne da plače.

Muškarac izmišlja društvene mreže. 

Pouka, kada žene plaču, čovječanstvo se razvija.

I još jedna, da žena nije plakala i dalje bismo bili na drveću.

/cwbih/məta/

Poučna priča: KAKO JE VRIJEDAN MRAV DOBIO OTKAZ ?

Jednom davno, živio je sretan i vrijedan Mrav, koji je svakog dana dolazio prvi na posao. Bio je vrijedan. Veseo. Jednom riječju, bio je sretan dok je radio. Pjevušio je vesele pjesmice, a rezultati njegovog rada su bili odlični.

Slušajući pjesmu Mrava, gospodin Stršljen, direktor firme, zaključio da se mrav previše zabavlja a premalo radi, jer nema pravo usmjerenje i šefa koji bi ga kontrolirao.

Zato je zaposlio Bubamaru koja je imala veliko iskustvo sa upravljanjem. Prva briga Bubamare bila je da organizira evidenciju dolazaka i odlazaka mrava na posao (odnosno sa posla). U tu svrhu, uspostavila je sistem prijemnih i odlaznih dokumenata. Sa vremenom, broj dokumenata se povećavao i zbog povećanog volumena posla oko papira morali su zaposliti  nekog ko bi pripremao papire i izvještaje.

Zaposlili su Pauka koji je odmah uspostavio sistem arhiviranja i postao je odgovoran i za preuzimanje telefonskih poziva.  A mrav? Mrav je i dalje radio kao i prije.  Izvještaji koje je dostavljala Bubamara su bili izvanredni. Direktor Stršljen je bio oduševljen izvještajima koje je dobio od Bubamare i uskoro je počeo zahtijevati: usporedne studije sa grafikonima, analize trendova razvoja, itd.

Da bi se zadovoljio direktorov zahtjev, bilo je nužno da se zaposli Hrčak koji bi bio direktna pomoć direktoru. Njemu su odmah kupili novo računalo sa printerom. Sretni i vrijedni mrav je i dalje radio kao i prije. Jedino se požalio da bi mu bilo lakše ako bi imao neko računalo. Nisu mu odobrili. Ovo je bilo prvi put da se Mrav na nešto požalio i direktor Stršljen je odmah shvatio da je potrebno najhitrije reagirati.

Kreirao je novo radno mjesto šefa službe koji bi nadzirao sretnog i vrijednog mrava. Na novo radno mjesto je zaposlio Cvrčka. On je odmah po svom dolasku zamijenio cjelokupni namještaj u svom uredu  i na zahtjev  dobio ergonomski oblikovanu stolicu i novo računalo sa ravnim, LCD ekranom. Broj računala je narastao i moralo se kupiti i instalirati i mrežni server. Novi šef službe je shvatio da hitno treba pomoćnika (koji je usput bio njegov pomoćnik u prethodnoj firmi). I tako je zaposlio Stjenicu. U isto vrijeme Mrav je postajao sve manje sretan i sve manje produktivan. Opet je tražio računalo. Opet mu nisu odobrili.

Situacija sa Mravom, zabrinula je Cvrčka i on je zaključio da mora naručiti studiju o zadovoljstvu zaposlenih u firmi. Upoznao je sa tim direktora Stršljena koji je shvatio Cvrčkovo objašnjenje i odobrio angažiranje agencije za te potrebe. Skupa studija je napravljena  i Cvrčak je počeo primjenjivati  predložene motivacijske metode. Svuda je objesio  motivacijske plakate.  Vodio je Bubamaru, Pauka, Hrčka i Stjenicu na motivacijske treninge u poznata ljetovališta itd… Mrav je i dalje, ali nevoljko, radio. Čitao je motivacijske poruke na plakatima i nikako nije mogao naći nadređene kad su mu trebali. Jednostavno, ili nisu bili tu ili nisu imali vremena za njega. I tako je vrijeme teklo. Direktor Stršljen  je i dalje dobivao redovno svoje perfektne izvještaje ali su oni počeli pokazivati  da firma nije više tako rentabilna kao prije. To ga je duboko zabrinulo i morao je reagirati. Unajmio je najelitnijeg konsultanta, gospođu Sovu.

Sovin zadatak je bio izvršiti potpunu analizu organizacije i poslovanja firme i predložiti rješenja da bi firma poslovala rentabilno. Nakon tri mjeseca, Gospođa Sova je direktoru predala sljedeći izvještaj: “U firmi je previše zaposlenih!”. Direktor Stršljen  je oduševljeno prihvatio stručnu analizu i odmah otpustio:  MRAVA. 

POUKA 1:

• Nikada nemoj biti sretan i vrijedan mrav.
• Mnogo se više isplati da si nesposoban i da ne radiš ništa.
• Nesposobnima ne trebaju nadzornici.
• Ako si usprkos svemu produktivan, nikad ne pokazuj da si veseo kada radiš, jer za to nema opravdanja.
• Ako, ipak, na svaki način želiš da si mrav, osnuj svoju firmu i tako nećeš morati raditi za Stršljena, Bubamaru, Pauka, Hrčka, Cvrčka, Stjenicu i Sovu. Ali tada nećeš moći raditi ni kao Mrav. Jer da bi održao firmu moraš se družiti  sa stršljenovima, bubamarama, paucima, hrčcima, cvrčcima, stjenicama i sovama.

POUKA 2:

• Nažalost, cijela priča je utemeljena na sveučilišnim znanstvenim istraživanjima koja kažu da većina ljudi teži ka parazitskom životu.

/cwbih/

Njemački mediji: Pelješki most je u stvari mračna evropska poruka Bosni

Zašto je projekat gradnje Pelješkog mosta dobio podršku EU

FAZ piše kako „kineski projekat” – gradnja Pelješkog mosta – otvara mnoga pitanja i da ne bi dobio podršku Brisela da je za BiH postojala EU-perspektiva. Rheinische Post donosi članak: „Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu”, prenosi Deutsche Welle.

Frankfurter Allgemeine Zeitung daje osvrt na “Pelješki most”, najprije pojašnjavajući kako je BiH zahvaljujući Dubrovačkoj Republici dobila izlaz na more.

„Činjenica da BiH ima izlaz na Jadran povezana je s vremenima kada su se u ovom dijelu Evrope sučeljavali Republika Venecija i Osmanlijsko carstvo. Između njih je bio mali grad-republika Raguza (Dubrovnik), koja se prije svega plašila Venecije. Kako bi se zaštitili od Venecije, lukavi dubrovački diplomati pribjegli su jednom rješenju. Ustupili su dio zemlje na sjevernom rubu svog teritorija velikom veziru odnosno vladi Osmanlijskog carstva. Od tada se Venecija, da bi napala Dubrovnik, prvo morala obračunati s Osmanlijama. Raguza je stvorila osmanlijsku tampon zonu. A kada je kasnije ovo područje pripalo Habsburškom Carstvu, a zatim Jugoslaviji, raguški klin postao je dio Bosne”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

List navodi i kako to nije bilo tako važno, dok je postojala zajednička država. Ali, nakon raspada Jugoslavije a posebno nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. granica sa Bosnom je za Zagreb postala problem – sve do puštanja u promet Pelješkog mosta (26.7.2022.) i saobraćajnice, kojom se zaobilazi dio magistrale od 7,5 km, koji pripada BiH.

FAZ konstatuje i kako Hrvatska dugo nije mogla dobiti podršku međunarodnih finansijskih institucija za gradnju mosta. Evropska investiciona banka je to odbila uz obrazloženje da je projekat preskup, predloživši „pragmatičnu nagodbu sa BiH”, kojom bi se to područje „proglasilo eksteritorijalnim koridorom”. Slično je bilo i sa Evropskom bankom za obnovu. No, most je u konačnici ipak izgrađen i to najviše novcima EU i Evropske investicione banke.

Zašto je projekat gradnje Pelješkog mosta dobio podršku EU

Novinar FAZ-a potom iznosi zašto je projekt gradnje Pelješkog mosta, koji je najprije bio odbačen kao besmislen, kasnije naišao na podršku Brisela. „Da je postojala ikakva perspektiva da ova balkanska država postane članica EU, Pelješki most bi bio razlog za pobunu. Jer, ulaskom BiH u EU granične formalnosti s Hrvatskom konačno bi otpale i ogromni most nikome ne bi trebao. Kada je EU 2017. odustala od otpora finansiranju gradnje mosta, moglo se zaključiti da niko u Bruxellesu nije ozbiljno očekivao ulazak BiH u EU. Jer, samo ovako se mogao opravdati bypass (zaobilaznica) oko Bosne, preko kojeg se, osim do Dubrovnika, brže stiže i do Korčule ili Mljeta”, piše FAZ. U tekstu se navodi i da ovaj projekat „nije razlog za istinsko likovanje” jer je njegovom gradnjom „nakon Hrvatske najviše profitirala Kina”. Ukazuje se i na dogovor Evropske komisije, Evropskog parlamenta i zemalja, članica EU kojim će „Kina u budućnosti biti izuzeta iz velikih projekata EU”. Jer, „ne bi se više smjelo dogoditi da nekoliko stotina miliona eura novca poreskih platiša EU odu kineskoj diktaturi”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

“Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu”

List Rheinische Post u članku pod nazivom „Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu” piše o posjeti Tome Kneževića (69), direktora Caritasa Bosne i Hercegovine njemačkom gradiću Neukirchenu u kojem žive Ursula (80) und Heribert Hölz (79)

“Oni su dio mog života” i „bez obitelji Hölz ništa ne ide”, kaže mons.Tomo Knežević. Njemačkom bračnom paru i ovom svećeniku i profesoru liturgike iz BiH, koji je u Tirolu učio njemački, „zajedničko je opredjeljenje za Bosnu i pomoć ljudima koji tamo žive”, piše Rheinische Post. “Rat smo osjetili prije nego što je izbio. Heribert je odmah reagirao”, citira njemački list don Tomu i navodi kako „legendarna Hölzova torba” danas uvrštena u eksponate jednog sarajevskog samostana kao “torba koja vrijedi milione”.

Heribert Hölz je svom prvom putovanju za Bosnu u tašni „nosio 11.000 maraka donacija” njemačkih građana. “Sprijeda i iza tenkovi, mi u sredini, helikopter iznad”, prisjeća se Heribert Hölz, koji je izazvao senzaciju sa svojim konceptom „pomoć za samopomoć”. Tako je finansiran projekt uzgoja ovaca, a njegova žena je skupljala donacije praveći marmeladu.

„Bosna treba pomoć i još uvijek je „Bosna treba pomoć i još uvijek je siromašna zemlja. Mi smo poratna zemlja s puno razaranja i raseljavanja”, kaže mons.Tomo. „Mladi odlaze u migraciju sa svojim talentima i znanjem. Samo se prošle godine 95.000 ljudi odreklo svog bosanskog državljanstva. Starija generacija prisiljena je ostati u selima, gladovati i živjeti od narodnih kuhinja. Procjenjujem da trenutno u Bosni živi još svega tri miliona ljudi”, citira mons. Tomu njemački list.

Svećenik iz BiH u članku ukazuje i na problem migranata u BiH i kaže kako je tamo „zbrinuto oko 15.000 izbjeglica, uglavnom muslimana iz istočne Afrike”. „Čak i ako bh. vlada daje nagovještaj demokracije, korupcija prevladava. Treba nam zdrav sustav sa zakonima i sudom”, ističe mons. Tomo za njemački list. Situaciju sa stanovništvom opisuje kao „katastrofalnu” i kaže kako u Banjoj Luci, naprimjer, brigu oko ljudi vode časne sestre. I na kraju, s obzirom da je sva pažnja usmjerena prema Ukrajini, poručuje: „Ne ostavljajte na cjedilu južnu Evropu, posebno BiH. Strašno je biti zaboravljen”, piše Rheinische Post.

/cwbih/DW/Rheinische Post/

“Ja Sam Kosta Cetković, Bivši Komandant Srpske Garde. Tražim Izudina Bajraktarevića, Koga Sam 1992. God. Spasio Od “Belih Orlova”, Nadam Se Da Je Živ”. (FOTO)

Kosta Cetkovic, bivši je komandant Srpske Garde, Đorđa Božovića Giške, koji je odlučio da pronađe Izudina Bajraktarevića iz Doboja, ni manje ni više nego rođenog brata čuvene pjevačice Silvane Armenulić.

Kosta je sa svojim borcima naišao na jednu prostoriju u Podnovlju, kod Doboja, gdje je našao pritvorenog čovjeka po imenu Izudin Bajraktarević.

Njegova priča ne ostavlja ravnodušnim i preporučujemo da je pročitate do kraja.

Zbog svoga djela, morao je pobjeći od “Bijelih orlova” u Crnu Goru, gdje i danas živi.

 

Tekst prenosimo u cjelosti:

“Ovaj događaj se desio 1992 u maju mjesecu.Nalazio sam se na ratištu oko Bosanskog broda u svojstvu komandanta Srpske garde Đorđa Božovića Giške. Naša misija je bila da zaštitimo ugroženi srpski narod, ali sama događanja su nas natjerala da zaštitimo i narod drugih nacija i upravo se to i desilo. Prilikom našeg povlačenja, borci kojim sam komandovao naišli su na jednu prostoriju u Podnovlju kod Doboja, gdje je bio pritvoren čovjek po imenu Izudin Bajraktarević, musliman iz Doboja.

Njega su zarobili neki “Bijeli orlovi” sa namjerom da ga u jutarnjim satima likvidiraju, klanjem i bacanjem tijela u rijeku Bosnu. Po njegovim iskazima, pošto nije dostavio sumu od 1.OOO.OOO maraka, kao uslov puštanja na slobodu. Inače Izudin je bio oženjen sa Dankinjom imao dvoje djece, koji su pušteni prilikom zarobljavanja Izudina, sa obavezom da dostave navedenu sumu za oslobađanje Izudina. Inače Izudin je rođeni brat Silvane Armenulić. U njegovu priču sam povjerovao i riješio da spasim ovog čovjeka. Dajući mu propusnicu na ime od jednog borca koji je ostao kao ranjenik u bolnici u Doboju. Reskirao sam za sebe veliki rizik da budem otkriven i snosim rigorozne sankcije od strane komande. Sa druge strane postojao je veliki rizik da me presretnu “Bijeli orlovi” i da završim u rijeci Bosni, zajedno sa Izudinom. Sa lažnom propusnicom, na ime Izudina sam prešao u Srbiju i Izudina spasio predajući ga sestri i majci u jedno selo blizu Beograda. Iskoristio sam priliku i otišao do ambasade Danske, da prijavim slučaj. Pošto je Izudin tada bio državljanin Danske. Oni su željeli da to objave na TV-u i daju mi neki publicitet. Ja sam tada rekao pred njima i Izudinom da me to ne zanima, niti bilo kakva materijalna nadoknada, samo tražim da mi se obezbijedi iseljavanje u Dansku zajedno sa porodicom, zbog moje eventualne ugroženosti i života moje porodice. Tada mi je sve obećano a nikad učinjeno.

Posle toga imao sam veliki pritisak od strane “Bijelih orlova” i na kraju se morao iz Srbije iseliti u Crnu Goru, gdje i danas živim. Pokušavao sam sa Izudinom uspostaviti kontakt koji je tada živio i nadam se i danas živi u Kopenhagenu. Napominjem, ne kajem se što sam Izudinu spasio život, isto bih i danas uradi, JER ČOVJEK MORA BITI SAMO ČOVJEK. ŽELIO BIH DA SE DANAS SRETNEMO OČI U OČI, JA SAM IDALJE OSTAO ČOVJEK, NE ZNAM DA LI I ON.
POZDRAV I VELIKO HVALA NA RAZUMIJEVANJU.”

Jedan moj skromni prilog. Pjesma koju napisah, iz mog skromnog poetskog dara.

BRAT ZA BRATA

Jovan,Ibro,Mato
kad smo bili mali
u krevetu zajedno spavali
a bracom se zvali

u školi slova učili
cirilicu,latinicu isto
istim putem se vracali
niko nas za vjeru upito

kad stasasmo malo
večerima išli na prela
zorom ranom ustajali
i čuvali stada bijela.

a oni što nam nekad
svečane marame vezali
sad isti oni vladaju
u rat krvavi nas pozvali

svoju čast smo sačuvali
prođe ovaj užas rata
ostali smo,što i bili
ko rođena sva tri brata

čujte dobro rata gospodari
mi braca bili i ostali
časne ljude mi volimo isto
vi čast svoju đavolu dali.

Bog je nama život dao
da budemo dobri ljudi
očevi nam govorili
samo čovjek uvjek budi

mi živimo kao braca
a vjere nam nisu iste
za brata bi život dali
jer duše su naše.čiste

da djelimo dobra svjeta
u zlu svakom pripomoci
dobro dobrim se uzvraca
vremena ce srece doci

ej narode u pamet se
ovaj život jeste zato
da živimo kao ljudi
Jovan,Ibro Mato.

VELIKI POZDRAV IZ KOTORA

Kosta Cetkovic

/cwbih/