PITANJA BEZ ODGOVORA - Bh. vlasti prećutale istinu: Poslani odgovori na Upitnik su nepotpuni!

Na dostavljanju odgovora na 655 dodatnih pitanja na Upitnik Evropske komisije radilo je više od hiljadu državnih službenika raspoređenih u 35 grupa. Predali su ih sa zakašnjenjem od pet mjeseci, nakon čega je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić saopštio je kako je BiH završila sve

Bosna i Hercegovina poslala je nedavno odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Odgovori na 655 dodatnih pitanja pripremljeni su u okviru tijela mehanizma koordinacije te potvrđeni na svim nivoima. Ono što su bh. vlasti prećutale, međutim, jeste da na više od 20 pitanja nisu dostavili nikakav odgovor, upozorila je u otvorenom pismu Inicijativa za monitoring evropskih integracija u BiH. Među njima su i ona iz političkih kriterija, ali je najviše iz sektora obrazovanja, od kojih su mnoga tek pitanja koja se tiču nadležnosti.

Na dostavljanju odgovora na 655 dodatnih pitanja na Upitnik Evropske komisije radilo je više od hiljadu državnih službenika raspoređenih u 35 grupa. Predali su ih sa zakašnjenjem od pet mjeseci, nakon čega je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić saopštio je kako je BiH završila sve.

Poslao je poruku EU i istakao kako očekuje da će “oni koji dobro razumiju situaciju, razumjeti važnost dobijanja kandidatskog statusa”.

“Ključni i bazni cilj, svrha samih odgovora i Upitnika je da se kroz odgovore napravi sveobuhvatan uvid u politički pravni, društveni, ekonomski i administrativni sistem BiH, te da se ocijeni kompatibilnost našega sistema sa sistemima vrijednosti koje egzistiraju u EU i zemljama članicama”, rekao je Zvizdić.

Međutim, pitanje je da li je BiH razumjela važnost dobijanja kandidatskog statusa. Sudeći prema odgovorima koje je dostavila, odnosno nije dostavila, teško je da će Evropska komisija steći potpun uvid u stanje.

General Mašović o mogućnosti vraćanja vojnog roka u BiH

Sve su snažniji glasovi o ponovnom vraćanju vojnog roka u zemljama regiona, ali i Europe. Posljednjih godina došlo je, naime, do značajne promjene stavova na europskom tlu kada je riječ o obaveznom služenju vojnog roka.

Piše: Faruk Vele

Kako izvještavaju međunarodni mediji, do toga je dovela pogoršana sigurnosna situacije u Europi, koja je, uz migrantsku krizu, aktuelizirala nedoumicu je li neophodno mlade vojno osposobiti, uprkos činjenici da većina zemalja ima profesionaliziranu vojsku.

Vojni rok uvele su ponovno Švedska i Norveška. Njemačka želi vratiti vojni rok i nazvati ga „Služba za Njemačku“.

Srbija razmatra vraćanje obaveznog vojnog roka za muškarce, koji bi trajao od tri do šest mjeseci, rekao je u augustu prošle godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Provjerite da li vam neko ulazi na Facebook profil

Za one koji se često pitaju da li im neko ''luta'' po Facebook profilu već odavno postoji prosto rješenje za dolazak do odgovora.

Sumnjate da Facebook ''dijelite'' s još nekim? Da imate problem s hakerom koji iz nekog razloga može pristupiti vašem profilu? U samo dva jednostavna koraka možete saznati odgovor koji je često zabrinjavajući.

Dakle, sve što trebate uraditi jeste otvoriti opciju Security, a potom Where You're Logged In (ili menaged active sessions) i tako ćete vidjeti s kojih IP adresa ste trenutno logovani na Facebook.

Ukoliko ste, primjera radi, boravili u Banjaluci ili nekom drugom gradu i na ovom popisu vidite baš taj grad, onda ste vjerovatno bezbjedni – možda se sami prijavili na Facebook koristeći lokalni wireless.

Ukoliko, pak, na listi postoji neki grad u kojem definitivno niste bili u navedenom terminu, onda vam je najbolja opcija promjene pristupnih podataka. Novi password riješit će problem, ali i pozvati na oprez prilikom narednog logovanja daleko od kuće. Oprez, u svakom slučaju.

/cwbih/N1/

Pogledajte trasu autoputa Sarajevo - Beograd: U BiH će biti izgrađena 133 mosta i 53 tunela (VIDEO)

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik 26. februara je, nakon sastanka s nadležnim ministrima u BiH u vezi s ponudom Turske za izgradnju autoputa Sarajevo-Beograd, potvrdio da je usaglašena jedinstvena trasa koja će biti formalno predložena turskim vlastima.

Predstavnici Srbije već su sredinom decembra prošle godine s turskom građevinskom kompanijom Tašjapi potpisali komercijalni ugovor za projektovanje i izgradnju prve dionice autoputa Beograd-Sarajevo. Predviđeno je da se dvije kružne dionice autoputa iz dvije zemlje spajaju u blizini Bijeljine i Višegrada, prenosi Oslobođenje.ba.

/cwbih/oslobođenje/

BiH dobila sedam novih gradova

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH podržali su prijedloge da sedam općina u BiH dobije status grada i to: Gračanica, Visoko, Ljubuški, Gradačac, Čapljina, Srebrenik i Živinice

Naime, Vada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je juče i u parlamentarnu procedure, po skraćenom postupku, uputila sedam prijedloga zakona o uspostavi gradova i to: Gračanica, Visoko, Ljubuški, Gradačac, Čapljina, Srebrenik i Živinice, za što su ove sadašnje općine ispunile uvjete iz Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH. Novim zakonima određen je gradski teritorij, propisano svojstvo, organi, način izbora gradskog vijeća i gradonačelnika, uređeno donošenje privremene statutarne odluke i statuta te raspisivanje izbora. Teritorij novih sedam gradova čine sva naseljena mjesta koja su se, prema evidenciji Federalnog zavoda za statistiku, nalazila u okviru ovih općina na dan stupanja na snagu ovog zakona. Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH je propisano da se grad, osim Ustavom FBiH, uspostavlja federalnim zakonom, na temelju sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, ili odluke općinskog vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom centru, kao zaokruženom urbanom području, živi najmanje 10.000 stanovnika. Također, propisano je da grad predstavlja sjedište kantona i u slučaju neispunjavanja prethodnih uslova. 

/cwbih/(pressing.ba)/

Iz Kanade stigle specijalne čestitke u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Ovaj datum nije bitan samo za BiH, ovaj datum je bitan za svakog čovjeka koji voli i poštuje BiH, a takvih je mnogo u Kanadi od članova Vlade i Parlamenta Kanade do istaknutih kanadskih akademika, kulturnih i sportskih radnika, poručuju iz Instituta za istraživanje genocida Kanada

Povodom Dana nezavisnosti zastava i drugi državni bosanskohercegovački simboli krase Kanadu i posebno grad Hamilton. Glas BiH odjekuje Kanadom. Dan nezavisnosti BiH, Kanada obilježava s radošću, sa srećom, sa sviješću o važnosti hiljadugodišnje bosanskohercegovačke kulture, historije i tradicije, s osjećajem da Kanađani i Kanada trebaju više raditi za politički, ekonomski, akademski i kulturni razvoj i bolju budućnost BiH, navode iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.

"Na ovaj veliki nacionalni dan, BiH je nakon dugog perioda, ponovo samostalno, bez krovne države ili carstva izašla na međunarodnu scenu po svim demokratskim pravilima. Stoga obilježavanje Dana nezavisnosti predstavlja izraz nade i povjerenja u plodove koje nezavisnost nosi. Neminovnost za referendum građana o nezavisnosti BiH proisticala je iz bosanskohercegovačkog historijskog konteksta. BiH ima historijsko pravo da nastavi svoj samostalni, nezavisni politički razvitak na temelju prava koje je proizašlo iz historijskog razvoja državnosti BiH", stoji u saopštenju.

Mirko Pejanović za Anadoliju I pripadnici srpskog naroda su glasali za nezavisnost BiH

Neminovnost za republički referendum građana o nezavisnosti Bosne i Hercegovine proisticala je iz istorijskog konteksta, poručio je povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, u intervjuu za Anadolu Agency (AA) akademik Mirko Pejanović, član ratnog Predsjedništva RBiH.

Profesor Pejanović pojasnio je šta je istorijski kontekst.

-Negdje 1990., 1991./1992. godine odvijao se proces disolucije jugoslovenske socijalističke federacije. Neki radije vole reći raspad. Ali, to je uistinu bila disolucija. I naravno, tražilo se rješenje kako proći tu disoluciju. Jedna opcija je bila sačuvati jugoslovensku federaciju uz neke reforme. Ali, tu koncepciju, tu opciju nisu podržale većina tadašnjih republika koje su činile jugoslovensku federaciju. Jedna od ideja bila je od predsjednika BiH i Makedonije Alije Izetbegovića i Kire Gligorova da se napravi asimetrična federacija, da ostane neki oblik zajedničke države. Međutim, ni to nije prihvaćeno. To nije prihvaćeno od onih koji su tada imali najviše odstupanja od toga, a to su Republika Srbija i Republika Hrvatska i njihovi lideri. I naravno onda je samo po sebi došla na djelo treća opcija, a to je da jugoslovenske republike koje su kroz odluke AVNOJ-a formirale jugoslovensku federaciju se odluče za proglašenje svoje nezavisnosti i suverenosti – istakao je Pejanović.

Od disolucije Jugoslavije do referenduma u BiH

Navodi kako se malo čitalo o tome da su odluke AVNOJ-a podrazumijevale i pravo na samoopredjeljenje republika koje su konstituisale Jugoslaviju po federativnom uređenju.
“U tom procesu osamostaljivanja jugoslovenskih republika uz uvođenje višepartijskog sistema, jer je pao socijalizam u Evropi i svijetu, prva je išla i krčila put Slovenija. Ona je već 1989. razvijala oblike višepartijskog sistema kroz civilno društvo i išla je u dovršetak tog procesa. Njega je dovršila tako što je išla i na proglašenje samostalnosti i išla na referendum o potvrđivanju samostalnosti od građana. Taj put, ili taj način osamostaljivanja pratila je dalje Hrvatska. I Hrvatska je provela te dvije radnje, višepartijski sistem i višepartijske izbore. A, onda iza toga projekat referenduma. I dobila opštu podršku građana Hrvatske za taj čin. Potom se otvorilo posebno pitanje šta će biti dalje u Bosni i Hercegovini. Ono se istorijski otvorilo”, kaže Pejanović.

Bosna i Hercegovina je, navodi, imala malo istorijskog zakašnjenja u uvođenju višepartijskog sistema u odnosu na Sloveniju i Hrvatsku pa i Srbiju, jer je ona to na svoj način izvodila.
-I onda je krajem 1990. godine i u BiH došlo do prvih višepartijskih izbora. Oni su provedeni u okolnostima da je izvjesno da je socijalizam slomljen, da nestaje sa scene, a da dolaze nove društvene snage, nove političke partije koje se formiraju u to vrijeme. I zaista je tako bilo. Tri etničke, odnosno narodne stranke su pomele sve druge. One su dobile 84 posto mjesta u Parlamentu BiH. Samo je 16 posto ostalo za neke partije opozicione naravi. Zna se koje su to bile SK-Socijaldemokratija, Savez reformskih snaga, Demokratska stranka socijalista – bivši Demokratski socijalistički savez, Liberalna stranka i Muslimanska bošnjačka organizacija. Tim izborima je ustanovljena nova, višestranačka vlast i ona je preuzela Parlament i uspostavila Vladu. Te tri stranke su bile u ljubavi. One su formirale vlast, ali nažalost samo na principu podjele državnih resora. To se zove partnerstvo u vlasti. Nije bilo koalicionog političkog programa među njima. A, po svemu, kada se to sada analizira nije ni moglo biti – stava je Pejanović.