Ljudi imaju urođene
obrambene nagone, a to se odražava i na međuljudske odnose, pa ako nam
netko nanese nepravdu - tražimo pravdu i zadovoljštinu.
Ako to izostane javlja se ljutnja i zamjeranje, koji mogu potrajati i godinama. Je li to toliko loše?
Zapravo
jest, tvrde stručnjaci, koji ne vide ništa loše u kratkoročnom bijesu,
no onaj kronični i usmjeren na nekog konkretnog ima brojne nuspojave na
nas same, pa zapravo više kažnjavamo sebe nego onoga tko nas je
povrijedio.1. "Njegovanje" ljutnje šteti srcu
Nakupljeni osjećaji
ljutnje i bijesa kojih se čovjek ne može ili ne želi riješiti snagom
svoje volje utječu i na fizičko zdravlje, pokazala je studija časopisa
američkog Udruženja za zdravlje srca. Ona otkriva kako ljutnja povećava
razine hormona kortizola i adrenalina, a njihova dugotrajna povišenja
opterećuju srce te su okidač kardiovaskularnih bolesti, piše Huffington Post.
2. Utječe na djecu
Mala djeca su ovisnija o
uvjetima u svojoj okolini nego odrasli ljudi. Tako vaše dijete može
više ispaštati zbog ljutnje koju vi osjećate prema nekome nego što biste
ikada pomislili. Čak i ako se ne trudite pokazivati bijes, djeca imaju
nevjerojatan smisao za upijanje tuđih osjećaja, a uz tako nešto u svojoj
okolini razvijaju osjećaj nesigurnosti. Odrastanje u takvim uvjetima
ima velik utjecaj na njih.
3. Bijes kvari mentalno zdravlje
Nitko nije imun na
povremeno uzrujavanje, no ljudi koji iznova vrte scenarij u kojem ih je
netko povrijedio s time mogu ozbiljno ugroziti svoje mentalno zdravlje.
Negativni osjećaji i razmišljanja su okidači povećane tjeskobe, a dok su
ti osjećaji možda koristili našim precima, u današnjem složenom
tehnološkom svijetu su prije smetnja nego pomoć. Ljudi s velikom
količinom ljutnje postaju otresiti, lakše pucaju i iskaljuju svoje
frustracije na drugima, a njihova samokontrola slabi. To povećava rizik
od raznih mentalnih poremećaja.
4. Kronična ljutnja okidač je dijabetesa
Prema podacima američkog
Nacionalnog instituta za zdravlje, bijes može posljedično dovesti do
nastanka dijabetesa tipa 2 preko raznih rizičnih zdravstvenih ponašanja.
Iako ne postoji izravna veza između temperamenta i rizika od šećerne
bolesti, prema studijama oni koji su češće ljuti imaju oko 34 posto veći
rizik od nastanka bolesti.
5. Zamjeranja "hrane" stres
Već je dovoljno
frustrirajuće biti u situaciji u kojoj nas je netko povrijedio, a
daljnje "kopanje" po tome koji su mu bili motivi i kako ga kazniti samo
produbljuju negativne osjećaje. Gorčina i bijes povećavaju broj otkucaja
srca i razinu stresa, a psiholozi navode samo jedan protuotrov, a to je
oprost. Pritom nitko ne kaže da se treba praviti kako se ništa nije
dogodilo, često je najbolje potpuno se maknuti od "agresora", no nakon
tako nečega nema smisla o tome više razmišljati.
6. "Otpuštanje" popravlja raspoloženje
Prema eksperimentu
objavljenom u časopisu Socijalna psihologija i znanost osobnosti,
ispitanici su dobili za zadatak razmisliti o tome tko ih je u životu
povrijedio te ih nazvati i reći da im opraštaju (pod uvjetom da to sami
žele). Kod onih koji su to učinili došlo je do trenutnog popravljanja
raspoloženja za razliku od onih koji su rekli da nemaju namjeru
opraštati.
7. Nakon oprosta se lakše spava
Prije spavanja većina
ljudi u glavi vrti misli na koje ne mogu utjecati, a opterećuju ih. Čak i
ako znaju da nisu sami ništa pogriješili, to što im je netko skrivio
često je predmet tih nevoljnih misli koje hrane bijes, pa i mržnju. To
automatski djeluje na osjećaj pripravnosti i budnosti. Studije pokazuju
da ljudi koji lakše otpuštaju stvari iz prošlosti i prihvaćaju ih kao
nešto što ne mogu više promijeniti i znatno bolje spavaju.
8. Ljudi koji znaju oprostiti imaju kvalitetnije odnose
I drugi odnosi u vašem
životu mogu prosperirati nakon što oprostite onima koji su vas nekoć
povrijedili. Većina ljudi smatra kako će ih to prikazati kao slabe, no Gandhi
je jednom rekao "opraštanje je osobina snažnih", jer je potrebno puno
hrabrosti i mudrosti kako bi se odmaknuli od bolnog iskustva. Time
pokazujete da ste "velik čovjek" i netko tko je sposoban izgraditi
kvalitetne odnose.
Nema komentara:
Objavi komentar