Izetbegović optužio EU za odlazak mladih: Donijeli su sebične odluke i uzeli nam ono najvrijednije – stotine hiljada porodica je otišlo iz BiH

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović učestvovao je na Samitu predsjednika parlamenata država zapadnog Balkana, koji je održan na Brdu kod Kranja u Republici Sloveniji.

Izetbegović je, govoreći o temi uloge parlamenata u vraćanju povjerenja u proces proširenja Evropske unije (EU), kazao da je na činjenicu da je to povjerenje narušeno utjecalo nekoliko faktora, poput promjene metodologije proširenja i pooštravanja kriterija u odnosu na raniji period, ali i odgađanje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

U tom smislu je, dodao je, neosporna odgovornost Evropskog parlamenta i nacionalnih parlamenata država članica EU koji su posredno ili neposredno učestvovali u donošenju takvih odluka.

“Te odluke su bile sebične i neodgovorne. EU i zemlje koje je čine su malo dale, a mnogo uzele zemljama zapadnog Balkana. I nastavljaju da uzimaju ono što nam je najvrjednije, što se ne može ničim nadoknaditi – najvitalniji dio naših društava, mlade, zdrave, obrazovane ljude. Stotine hiljada kompletnih porodica je otišlo ili odlazi ka zemljama EU”, poručio je Izetbegović.

Predsjedavajući Doma naroda je ukazao na važnost rješavanja pitanja odnosa u BiH, te je podsjetio na aktuelnu blokadu rada Parlamentarne skupštine BiH u režiji parlamentarnih stranaka sa sjedištem u entitetu RS zbog donošenja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca.

“Te stranke, predvođene SNSD-om, smatraju da imaju pravo negirati genocid, odlikovati ratne zločince, vrijeđati žrtve i prijetiti secesijom prethodno etnički očišćenog teritorija države, a zatim, kada im se takva retrogradna, necivilizacijska politika zakonom zabrani, blokadom rada državnih institucija u taoce pretvoriti sve građane BiH”, izjavio je Izetbegović.

Upozorio je da se takvom politikom negativno utječe na povjerenje građana u evropski put, ali i da se grubo krši Dejtonski mirovni sporazum i dovodi u pitanje stabilnost cijele regije, saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.

Kada su u pitanju obaveze Parlamentarne skupštine BiH u ispunjavanju uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa, Izetbegović je istaknuo potrebu izmjena Ustava i izbornog zakonodavstva, a naročito reduciranja ovlasti i nadležnosti domova naroda, koji odlučuju o svim pitanjima umjesto samo onim koja se odnose na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa.

“To omogućava posredno izabranoj parlamentarnoj manjini u domovima naroda da bude iznad direktno izabrane parlamentarne većine u predstavničkim domovima, što diskriminira predstavnike građanskih, multietničnih stranaka koje čine više od četvrtine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i trećinu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH”, podvukao je Izetbegović.

Predsjedavajući Doma naroda je pojasnio da se takva pozicija koristi kao metoda političkih blokada, što potvrđuju opstrukcije u implementaciji rezultata Općih izbora održanih 2018. godine. Također je podsjetio da su ukidanje nacionalnog veta i reduciranje ovlasti domova naroda zahtjev Evropske komisije, odnosno stav Venecijanske komisije Vijeća Evrope.

“Uklanjanjem blokada i jačanjem funkcionalnosti Parlamentarne skupštine BiH i parlamenata nižih nivoa vlasti inteziviralo bi se ispunjavanje uvjeta na evropskom putu, što bi rezultiralo i vraćanjem povjerenja građana u proces proširenja EU”, stava je Izetbegović.

Dodao je da Evropski parlament, prijatelji iz nacionalnih parlamenata država članica Unije imaju mogućnost da to povjerenje povrate, prije svega jasnom i nedvosmislenom podrškom reformskim procesima u BiH i njenoj evropskoj perspektivi, a zatim i utjecanjem na donošenje odluke kojom bi se ostvareni napredak valorizirao dodjeljivanjem kandidatskog statusa u što skorijem vremenskom periodu, zaključio je Izetbegović.

/cwbih/Raport.ba/

Sarajka Jasmina Hostert ulazi u Bundestag!

Rođena Sarajka Jasmina Hostert (rođ. Pašić) definitivno je ušla u njemački Bundestag.

Rođena Sarajka Jasmina Hostert (rođ. Pašić) definitivno je ušla u njemački Bundestag, potvrdio je za Radiosarajevo.ba dugogodišnji njemački političar Josip Juratović.

Juratović je već 15 godina zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu i iskreni je prijatelj Bosne i Hercegovine.

"Jasmina je sigurno ušla u Bundestag", kazao nam je večeras Juratović.

Jasmina Hostert rođena je kao Jasmina Pašić 1982. godine u Sarajevu.

Tokom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, u oktobru 1992. godine, je pala granata i tom prilikom je ostala bez ruke. Kao dijete je i izmještena u Njemačku gdje je nastavila školovanje i život.

"Operisana sam u Sarajevu, ali se rana inficirala i pod hitno sam morala u inostranstvo", govorla je ranije Hoster.

Jasmina je sasvim slučajno došla u Njemačku. Mogla je to biti, kako kaže, i sasvim druga zemlja da je u avionu bilo mjesta, pisao je ranije N1. 

"Preko piste smo prvo došli u Kiseljak, a onda u Njemačku", navela je.

Po dolasku u Bonn je izvršeno nekoliko operativnih zahvata.

"Imali smo sreće što nismo bili smješteni u prihvatni centar za izbjeglice nego kod jedne penzionisane učiteljice – Marije Hostert", poručila je Jasmina.

Ta žena je za Jasminu kasnije postala veoma važna osoba u njenom životu. Ona se brinula da Jasmina nastavi školovanje u Njemačkoj, a kada se njen otac 1997. godine odlučio vratiti u Sarajevo, Jasmina je izrazila želju da ostane.

Kada je napunila 18. godina, Marija Hostert ju je usvojila, što je razlog da Jasmina nosi njeno prezime.

"U njemačkom pasošu piše Jasmina Hostert, ali u bosanskohercegovačkom Jasmina Pašić", kaže Jasmina koja ponosno ističe da je jedna od rijetkih koji imaju dvojno državljanstvo.

Od 2009. godine je aktivna u Socijaldemokratskoj partiji Njemačke (SPD).

"Očekujem da će SPD biti najjača politička partija u Njemačkoj i da će Olaf Scholz biti sljedeći njemački kancelar", izjavila je Jasmina za Al Jazeeru Balkans uoči izbora.

U Bundestag bi ove godine mogao ući i Adis Ahmetović. Mlad i dinamičan, Bosanac po porijeklu je šef stranačkog ureda pokrajinskog premijera i sam političar na lokalnom nivou. Juratović nam zasad nije mogao potvrditi da je i Adis novi član Budnestaga ispred pobjedničkog SPD-a.

/cwbih/buka/

Komšić: Neke politike žele imati 'Zlatni ključ' za upravljanjem mojom zemljom

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se  u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku.

"Iz BiH je prema dostupnim statistikama odselilo 10 posto stanovništva od vremena posljednjeg popisa iz 2013. godine. Odlazi nam radno sposobno stanovništvo. Naši ljude odlaze za boljim poslovnim i životnim prilikama. Odlaze za perspektivom života u okruženju.

Jačanje etničkih politika u mojoj zemlji, temeljenih na isključivosti i etno-šovinističkim tendencijama, uz porast vjerskih netrpeljivosti i urušavanje sekularizma u regionu zapadnog Balkana izaziva veliku zabrinutost. Građani BiH vrlo su osjetiljivi na društvene poremećaje, posebno zbog rata u BiH i genocida u Srebrenici.

Sastavni dio našeg Ustava su Univerzalna i Europska konvencija o ljudskim pravima. Kompletksno izgrađene institucije države Bih otežavaju postizanje političkog konsenzusa. Zaštita ljudskih prava je jedan od temeljnih preduvjeta za stvaranje snažnih demokratija.

U BiH na snazi je okvirni sporazum za mir. Njegov sastavni dio je i Ustav BiH koji navodi da se on između ostalog temelji na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. To je sistem vrijednosti koji se temelji na jednakosti svakog ljudskog bića na planeti. Takav jedan sistem nažalost ne postoji u BiH.

Ovdje je potvrđena sistemska diskriminacija ili nejednakost među građanima. Politički sistem u BiH je takav da on preferira etničke pripadnosti.

Kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, a sve u cilju disolucije Bosne i Hercegovine. Isti ti faktori negiraju presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Bez ikakvih moralnih ideja dodjeljuju se priznanja ratnim zločincima što smatram da je u suprotnošću s temeljnim osnovima Ujedinjenih nacija.

Kako se odnositi prema njima u konkretnim slučajevima kada negiraju presude Međunarodnog suda? Da li takvi faktori mogu biti dijelom međunarodnog pravnog poretka?

"Pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem moje zemlje, kako bi imali 'Zlatni ključ' ili 'Zlatnu dionicu' upravljanja i donošenja svih odluka u mojoj zemlji, iako po svim aktima međunarodnog prava, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija, oni to ne bi smjeli činiti. Njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine", naglasio je Komšić.

Sve ovo sam vam naveo kako bih vam pokazao da se na stvarnim primjerima nepoštivanja ljudskih prava dovode do nesigurnosti građana.

Smatram da je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanja da će novi visoki predstavnik voditi računa o zaštiti međunarodnih pravnih akata i njegovim vrijednostima. Ukoliko Međunarodna zajednica želi od Univerzalne deklaracije odustati, onda se pominje da li je ona potrebna ako će se selektivno primjenjivati?

Jedina vodilja u našoj zemlji treba biti očuvanje vrijednosti ljudskih prava. U suprotnom ćemo završiti u društvu u kojem se prihvata da su neki važniji od drugih, a to je uvijek opasno.

Konačno želim iskazati podršku nastojanjia generalnog sekretara, koji uspijeva očuvati ulogu UN-a i Vama predsjedavajući da ove godine uživo imamo priliku razgovarati o svjetskim problemima."

Također, ukazao je na važnost vakcinisanja kazavši da je to jedina naučno potvrđena metoda za suzbijanje širenja zaraze koronavirusa.

Za kraj dodajmo da se Komšić, tokom boravka u New Yorku, već susreo sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Gutierresom, kao i brojnim drugim svjetskim državnicima.

/cwbih/radiosarajevoba /

Mijatović brutalno odgovorio Milanoviću ‘jezikom koji jedino razumije’: “Odj*bi od Bosne i Hercegovine

Nisam siguran da li da vas kudim i žalim, jer porazno je bilo danas gledati i slušati čovjeka koji je trebao biti nada i garant novog i boljeg vremena, rekao je Mijatović Potpredsjednik SDP-a, Vojin Mijatović, oglasio se večeras na svom Facebook profilu otvorenim pismom koje je poslao hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću.

 Mijatović je reagovao na današnje izjave Zorana Milanovića koji pred Generalnom skupštinom UN-a, između ostalog, rekao kako je on predsjednik Hrvata u Bosni i Hercegovini. Njegovu reakciju prenosimo u cijelosti: – Jedan sam od ljudi koji smatra da je odnos sa susjednim zemljama na Balkanu ključna stvar pogotovo poslije prošlosti kojom se ne možemo ponositi baš svi zajedno. 

Biću iskren jako sam se radovao vašoj izbornoj pobjedi čak smo pomogli putem posmatrača u Banja Luci gdje ste na istim biračkim mjestima pobijedili. Nadao sam se da vašim dolaskom, stiže neko novo bolje vrijeme kako za Hrvatsku tako i za Bosnu i Hercegovinu, ali i ostatak regiona. Posljednje vrijeme na niz vaših više nego štetnih izjava prema mojoj državi nisam burno reagovao jer sam smatrao da je to samo prolazna faza, vaš trebutak slabosti i politikanstva. 

Nažalost vaše samokrunisanje i prvog u Hrvata pa i u BiH za govornicom Generalne Skupštine UN-a zapravo predstavlja vrhunac vašeg političkog ludila. Nisam siguran da li da vas kudim i žalim, jer porazno je bilo danas gledati i slušati čovjeka koji je trebao biti nada i garant novog i boljeg vremena. U suštini žalim sve građane Hrvatske, jer ovo danas je sunovrat hrvatskog društvenog bića kao sastavnog dijela evropske ideje.

 Uvaženi gospodine Milanović, Da zaključim, vaše srednjovijekovne plemenske porive ostavljam vama, a ja ću vam vrlo diplomatski i jezikom koji jedino razumijete reći ODJEBI OD BOSNE I HERCEGOVINE, napisao je Mijatović. 

/cwbih/Tuzlanski /

BiH izgubila status "sigurne zemlje": Šta ova odluka znači za putovanja u EU?

BiH je posljednja zemlja iz regiona koja je skinuta sa liste "sigurnih zemalja

Evropska unija je Bosni i Hercegovina ukinula status "sigurne države" u pogledu putovanja tokom pandemije koronavirusa, saopćeno je u zvaničnoj odluci EU.

Bosna i Hercegovina je posljednja zemlja iz regiona koja je skinuta sa liste "sigurnih zemalja", a koju je izradila predsjedavajuća Vijeća Evropske unije Slovenija. BiH je sada na listi "rizičnih zemalja".

Tokom septembra je zemljama u okruženju, zbog porasta broja zaraženih, ukinut ovaj status, a što znači da državljani zemalja regiona više ne mogu putovati u Evropsku uniju osim ukoliko nemaju važan razlog.

 

Nebitna putovanja u Evropsku uniju iz trećih zemalja podliježu privremenim ograničenjima u zavisnosti od preporuka EU, a koje se baziraju na praćenju epidemiološke slike u trećim zemljama. Bez obzira na restrikcije koje predloži EU, a koje se najčešće odnose na potpunu zabranu turističkih putovanja iz zemalja sa visokom incidencijom, države članice EU imaju slobodu da ukinu/ne uvedu ta privremena ograničenja za putnike koji su potpuno vakcinisani.

To znači da će u mnoge države EU biti i dalje moguće ući iz Bosne i Hercegovine ukoliko ste potpuno vakcinisani dozama koje je priznao evropski regulator.

"Sigurne zemlje" su one koje imaju do 75 zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, a prema posljednjim podacima Ministarstva civilnih poslova od prije sedam dana, Bosna i Hercegovina ima više od 200 zaraženih na 100.000 stanovnika što znači da ne ispunjava najvažniji uslov Evropske unije za putovanje u zemlje članice saveza.

Osim Bosne i Hercegovine, novom ažuriranom listom je status "sigurne zemlje" izgubila i Moldavija, dok su na listu dodate Čile, Kuvajt i Ruanda. Vijeće Evropske unije svake dvije sedmice ažurira ovu listu.

/cwbih/buka/

Natjerala je kćer da isprazni pastu za zube na tanjur i naučila je najvažniju lekciju u životu

Аmу Веth Gаrdnеr rеklа је ѕvојој kćеrі dа ѕјеdnе, uzmе раѕtu zа zubе і іѕрrаznі је nа tаnјur. Тіmе јu је nаučіlа nајvаžnіјu lеkсіјu žіvоtа.

Nіје tо nарrаvіlа іz dоѕаdе, vеć kаkо bі ѕvојu kćеr рrірrеmіlа рrіје роlаѕkа u škоlu і nаučіlа је јеdnu vаžnu žіvоtnu lеkсіјu.

“Моја kćі ѕutrа krеćе u škоlu. Кuріlі ѕmо nоvе unіfоrmе, urеdіlі ѕmо nјеzіn оrmаrіć і іznеnаdіlі ѕmо је nоvіm rukѕаkоm. Аlі, vеčеrаѕ, рrіје оdlаѕkа nа ѕраvаnје, оdrаdіlі ѕmо јоš јеdаn zаdаtаk, рunо vаžnіјі оd оѕtаlіh”, nаріѕаlа је Аmу uz fоtоgrаfіјu tаnјurа ѕа zubnоm pastom. 

“Nаkоn štо је  Вrеоnnа іѕtіѕnulа ѕvu раѕtu zа zubе іz tubе, rеklа ѕаm јој dа ѕvu раѕtu vrаtі u tubu. Gоvоrіlа је: ‘Аlі, nе mоgu’, і ‘Nеćе bіtі іѕtо kао рrіје.’ Рrіčеkаlа ѕаm dа kаžе ѕvе štо іmа, а оndа ѕаm rеklа. ‘Ѕјеćаt ćеš ѕе оvе раѕtе zа zubе dо krаја žіvоtа. Тvоје rіјеčі іmајu ѕnаgu žіvоtа і ѕmrtі. Каdа krеnеš u škоlu, ѕhvаtіt ćеš kоја је tеžіnа tvојіh rіјеčі. Іmаt ćеš рrіlіku іzgоvоrіtі rіјеčі kојіmа ćеš nеkоgа роvrіјеdіtі, роnіzіtі, оklеvеtаtі. Таkоđеr ćеš іmаtі рrіlіku kоrіѕtіtі rіјеčі kоје ćе drugе іzlіјеčіtі, оhrаbrіtі, іnѕріrіrаtі, роkаzаtі іm dа іh vоlіš. Ваš kао раѕtа zа zubе, јеdnоm kаdа іzаđu іz tvојіh uѕtа, nе mоžеš іh vrаtіtі nаtrаg. Раžlјіvо bіrај ѕvоје rіјеčі, Вrеоnnа. Каdа drugі nе vоdе rаčunа о tоmе štо gоvоrе, tі budі оnа kоја ćе bіrаtі štо ćе rеćі. Ѕvаkоg јutrа bіrај dа іz tvојіh uѕtа іzlаzе ѕаmо роzіtіvnе rіјеčі. Nеkа tе lјudі znајu ро nјеžnоѕtі і ѕuоѕјеćаnјu. Іѕkоrіѕtі ѕvој žіvоt dа udаhnеš žіvоt ѕvіјеtu kојеm је tаkо оčајnіčkі роtrеbаn. Nіkаdа, nіkаdа nеćеš роžаlіtі štо ѕі іzаbrаlа lјubаznоѕt.”

Роrukа оvе mаmе роѕtаlа је рrаvі hіt, оdušеvіlа је mnоgе kоrіѕnіkе društvеnіh mrеžа. Nа Fасеbооku је роdіјеlјеnа gоtоvо 720.000 рutа і gоtоvо ѕvе rеаkсіје nа nјu ѕu роtрunо роzіtіvnе і оhrаbruјućе.

“Оdlіčаn ѕаvјеt! Dјеса u škоlі mоgu bіtі јаkо оkrutnа, bіlо bі lіјеро kаdа bі ѕvі rоdіtеlјі оvаkо rаzgоvаrаlі ѕа ѕvојоm dјесоm”, kоmеntіrаlа је јеdnа žеnа іѕроd роѕtа.

Іраk, nаšао ѕе і роnеkі nеgаtіvаn kоmеntаr, а оnі kојі ѕu gа оѕtаvіlі ѕmаtrајu dа је Аmу “оdаvnо trеbаlа ѕvојu kćеr nаučіtі lјubаznоѕtі”.

І ѕ оvіm ѕе јоš јеdnоm dоkаzаlо kоlіkо nеtkо mоžе роvrіјеdіtі drugе rіјеčіmа kоје іzgоvоrеnе nе mоžе vrаtіtі “u tubu” јеr dаnаѕ 11- gоdіšnја Вrеоnnа је uѕvојеnа dјеvојčіса і Аmу јој је mајkа tеk dvіје gоdіnе.

“Раžlјіvо bіrај ѕvоје rіјеčі…”

/cwbih/vecernjihr/

Gradačac: Sa fakulteta na autobusku stanicu: ‘Od Austrije očekujem šansu

Nahid Mujkanović iz Gradačca, napustio je Bosnu i Hercegovinu prije dva dana, 14. septembra. Ima 26 godina i završio je Medicinski fakultet u Tuzli, na smjeru za sanitarno zdravstvo. U brak je stupio prošlog mjeseca.

Odluku da ide, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), nije donio preko noći. Kaže da je na ovom planu sa suprugom Nejrom radio dvije godine.

„Nedostatak prosperiteta, nemogućnost napredovanja na poslu, jer dolazim iz gradića gdje je kolektivna depresija, gdje je nepotizam i korupcija na visokom nivou, i to je jedan od glavnih razloga odlaska. Pošto gledam i u budućnost, ne bih volio da djeca isto odrastaju u ovako nakaradnom društvu“, ispričao je Mujkanović za RSE.

Šta je prethodilo odluci o odlasku?

Nakon završenih studija, u domu zdravlja je dobio priliku da odradi pripravnički staž. Tokom angažmana u ovoj zdravstvenoj ustanovi, zatekla ga je pandemija korona virusa. Uprkos većoj potrebi za stručnjacima iz oblasti sanitarnog zdravstva, Nahidu su se nakon godinu dana zahvalili na saradnji.

„Dan nakon što je moj pripravnički staž istekao, dom zdravlja je kao ispomoć pozvao na posao čovjeka koji je u penziji, kolegu koji ima sedamdeset godina. Očito je on bio bio potrebniji, nego ja“, navodi Nahid.

Ističe da je tokom rada imao uvid u „nefunkcionalnost sistema“, što je ubrzalo planove za odlazak u Austriju.

„Nisam vjerovao da će sve ovo biti ovako. Teško mi nije što odlazim koliko mi je teško što mi niko ovdje nije dao priliku da radim ono za što sam se školovao. Ja sam u moru još jedan što nikome nije bio rođo“, kaže on.

Poruka iz Austrije

U austrijskom gradu Grazu ga je dočekala supruga Nejra, doktorant iz oblasti molekularne biologije.

„Jedino što ja očekujem od Austrije, od nove sredine, je da mi daju šansu. Jer nikako nisam dobio šansu i priliku da radim ono za šta sam se školovao, da se dokažem, da radim na kraju ono što volim. I jako mi je bitno samo da dobijem priliku“, kaže Mujkanović.

Nisu jedini

Nahid i Nejra nisu jedine mlade osobe koje su napustile Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, samo u prvih šest mjeseci ove godine Bosnu i Hercegovinu je napustila 81.000 osoba, a među njima najviše mladih.

Mladi odlaze zbog posla, ali i ukupnog ambijenta.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova u BiH trenutno živi 777.000 mladih, od čega je 60 posto nezaposleno. Više od polovine mladih posao čekaju dvije godine, a jedna petina i do pet godina.

Najviše nezadovoljstva je zbog pravne neuređenosti i loše povezanosti obrazovnog sistema s tržištem rada, navodi Ministarstvo civilnih poslova BiH.

U Bosni i Hercegovini je krajem jula bilo 395.383 nezaposlene osobe. Među njima je 36.810 ili 9,3 posto s visokom stručnom spremom.

Otišlo cijelo odeljenje

S problemom masovnog iseljavanja suočava se većina sredina u BiH. Manjak ljudi je, priča Nahid Mujkanović, postao očigledan i u njegovom naselju, gdje je proteklih godina, kako kaže, nestao cijeli jedan školski razred.

„Više niko ne živi ovdje. To je samo motiv više da se što prije ode odavde. Naročito Gradačac i okolina, u kojoj više nemamo mladih. Trend iseljavanja je jako veliki, mladih bračnih parova skoro da i nema, tako da je sam život za mlade ljude jako monoton, a o ostalim stvarima da i ne pričam“, kaže on.

Odlazak mlađe populacije, uz povećanje broja penzionera, komplikuje i ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže za RSE da se ne slaže s tvrdnjom da mladi odlaze samo zbog ekonomskih razloga i zato što nema posla.

„Za neke struke već sada fali radne snage. Dalje, neću se složiti zato što ništa nije urađeno o prekvalifikaciji jer zakon o kontinuiranom obrazovanu u Federaciji ne postoji. Tako da ne možemo te mlade prekvalifikovati. Ima neki okvirni zakon, ali to niša ne znači“, tvrdi Cenić.

Iz Unije za održivi povratak i integracije BiH, koja se bavi demografskim statistikama i istraživanjima, tvrde za RSE da je od 2013. godine do danas Bosnu i Hercegovinu napustilo oko 400.000 ljudi.

/cwbih/radiobet/ovdje/